panorama

A glimpse into Croatian literature and what it brings to Europe

The Bright Old Oak, 5 June, 2013.

In less than four weeks Croatia will be the next country to join the European Union. The event will mark the first time since a former Yugoslavian country joins the Union after Slovenia, who had joined in 2004. Just six years after the end of the Croatian War of Independence, the nation has rapidly grown into a modern and flourishing country and is now ready to join in the other European countries from which it was long held apart from.



In the blog post “Once upon a time in Yugoslavia“, I described Yugoslavia as a good kept secret, overtly underrated in comparison to other European cities and held back from progress by the long years of confinement due to the Soviet bloc rule. Certainly this move may cause debate and skepticism from a political and economic point of view, especially in times of acute crisis like the current one. However, it is the cultural union and, in this case, a literary one that interests us. In particular, Croatia, today as in recent years, has embarked on a promising path of integration into European culture and every bit as good as its old sisters.

Miroslav Krleža is probably the most popular writer in Croatian literature. His relevance also has to do with the fact that he has been able to interwoven national issues within foreign literary influences. He was, by all means, an Austro-Hungarian author and the echoes of the Empire’s end are perfectly traced in his works, which also span for decades, starting after World War I and continuing throughout the twentieth century. “Gospoda Glembajevi” is one of his most famous work; a play set in Zagreb in 1913 which tells the story and destiny of a rich family. But another author is often credited for having been influenced by European trends and having brought these to Croatian literature: Antun Branko Šimić has in fact made free verse accessible in Croatian poetry and just like most Croatian authors of the time, the closest influences came from Central Europe and partly from France and Scandinavia aswell. Another notable name in Croatian literature (but also Bosnian literature, as he was born a Bosnian Croat) is the 1961 Nobel prize winner Ivo Andrić, whose most famous work is “Na Drini ćuprija” (in English, “The Bridge on the Drina“). As Krleža, Andrić is a witness of the fast changing world around him and is a witness to falling Empires, wars and intense periods of turmoil for his lands.

However, many Croatian works still remain untranslated into English. Whether we like it or not, English is one of the main means through which literary works are made more accessible worldwide and it is a decisive operation in the perspective of making Croatian literature (and all its heritage) closer to her European sisters. In fact, female writer Zagorka (real name Marija Jurić) has written many novels in Croatian, most of which have an historical element as well as intrigue and moral topics. To name a few, ”Kći Lotrščaka” (in English, “The Daughter of the Lotrščak“) is set duringthe revolt of the Croatian nobility against Margrave Georg von Brandenburg in the fifteenth century, whereas the 7-novel cycle “Grička vještica” (in English, “The Witch of Grič“) mixes elements of fairytale with historical facts. A few of her books have been translated into German but remain untranslated in the English language, therefore making these precious works unaccessible to a foreign audience.

These are just a few of the important names in contemporary Croatian literature, a tradition which is century-long and that we all need to know more about. Many European literatures, even the richest and most culturally stimulating, are often peripheral and isolated. The cause of this is due to linguistic or political reasons or simply has to do with national and international editorial choices. There must be a new and strong interest in making all the national literatures in Europe accessible to the reader, for this is the only way Europe can truly enjoy its cultural and literary heritage.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Luka Mayer: Tko, što?

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.

proza

Ana Romić: Tjedan dana posutih fragmentima samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.

proza

Matea Šimić: Kuća za bivše

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

proza

Monika Filipović: Ljetna večer u Zagrebu '18.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Monika Filipović rođena je u Zagrebu 1996. godine. Studentica je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem poezije i kratkih priča, a trenutno radi i na svom prvom romanu. U svome pisanju najradije se okreće realizmu. Dosad nije objavila nijedan svoj rad.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg