kritika

Stenografija grada

Branko Čegec, Pun mjesec u Istanbulu, MeandarMedia, Zagreb, 2012.

Splitska rezidencija za pisce Marko Marulić pod patronatom udruge Kurs drugu godinu uzastopce s turskom partnerskom institucijom organizira ljetnu, jednomjesečnu razmjenu pisaca.



 

U Istanbul je tako prvo putovala Olja Savičević Ivančević, a slijedio ju je Branko Čegec. Rezidencijalni se boravak autora u oba slučaja pokazao plodonosnim, te potvrdio kako u projekte koji piscima omogućuju da se, stipendirani, barem na neko vrijeme istrgnu iz mašine svakodnevnih poslova, svakako valja ulagati. Obje 'Istanbulske' knjige – Oljin Mamasafari (I ostale stvari) i Brankov Pun mjesec – pojavile su se gotovo istovremeno.

            U Čegecovu slučaju, taj se naslov izravno nadovezuje na nepunih pet mjeseci ranije objavljene Zapise iz pustog jezika, pjesničku knjigu koju smo čekali od Tamnog mjesta iz 2005. Ove je dvije knjige tako gotovo nemoguće ne čitati paralelno i uspoređujući. Komparativno me čitanje dovodi do relativno očekivanog zaključka, u korist kronološki prvog naslova: Zapisi su mnogo konciznija, zaokruženija, promišljenija i estetski uspjelija knjiga, svakako jedna od pjesnikovih najboljih, te ću joj na drugom mjestu posvetiti više prostora. Mjesec, usprkos zanimljivom konceptu, egzotičnom imaginariju i rutinskoj zanatskoj vještini, ipak nosi suviše obilježja jednokratnog projekta, proizvoljnosti i nedorečenosti.

            Prvi, opsegom veći dio knjige, čini četrdesetak pjesama uglavnom kratkog stiha, mahom astrofički organiziranih, uz dosljedan izostanak velikog početnog slova. Glavno je obilježje tih asocijativnih, fragmentarnih mikronarativa njihova dominantno vizualna indukcija: osnovni organ planske registracije raznorodnih veduta, sistematskog bilježenja grada i ispisivanja njegovog koliko i vlastitoga psihograma jest standardna organska kamera – oko. Upisane su tako u knjigu najrazličitije scene i sekvence iz velegradskog života naslovom i toponimski (Bospor, Istiklal, Galatasaray…) jasno identificiranog petnaestomilijunskog mastodonta na geografskoj razmeđi kontinenata, ali i ideološki konstruiranoj razdjelnici kultura i svjetova. Protagonist je, kao kozmopolitski Drugi, istovremeno unutra i vani, reflektira i biva reflektiran, no ponekad refleksija (možda i planski) izostaje, te se zapisi svode na puku evidenciju. Dobar je primjer pjesma enciklopedija, koja se iscrpljuje u nabrajanju lica registriranih u prolazu: nakon toliko kataloga u kanonskoj književnosti – od Homera preko Whitmana do Ginsberga – ovaj teško funkcionira kao pjesma, pogotovo mimo makar nekakvog intertekstualnog referencijalnog okvira. Onaj konceptualni (čitava knjiga podnaslovljena je Lica. Slojevi) malo pomaže pri pokušaju njezina estetskog ukotvljenja.

            Drugi dio knjige (upotpunjene s 15 autorovih fotografija), apendiks naslovljen Fragmenti o fotografiji, donosi deset proznih krokija na razmeđi pjesme u prozi i mikroeseja te, uz očekivane reference (Barthes, S. Sontag), predstavlja neku vrstu metaciklusa.

            Sve u svemu, Pun mjesec ipak se sasvim lijepo čita kao zanimljiv tekstualno-fotografski dokument jednog iskustva, do kraja fragmentarniziran (pseudo)dnevnički zapis – kako je, uostalom, vjerojatno i zamišljen. Onima zainteresiranim prije svega za Brankovo pjesništvo, preporučio bih ipak Zapise.  

 

 

Tekst je preuzet iz tjednika Novosti  broj 689.  

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Lara Mitraković: Lov na ptice pjevice

Lara Mitraković (Split, 1992.) studira kroatistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, poezija joj je objavljena u više časopisa, zbornika i portala, a 2016. pobijedila je na natječaju za književnu nagradu Grada Karlovca "Zdravko Pucak" rukopisom "Brojanje pogrešaka". Članica je književne grupe 90+.

proza

Sven Popović: Ulomak iz romana 'Uvjerljivo drugi'

Nekada se čini: sve se obrnulo. Klinci odrastaju brže, ali sporije postaju odrasli. Svijet je vruć krumpir, tridesete su nove osamnaeste, a velike priče o odgovornosti predane su sve samo ne odgovorno – i treba plesati što dulje –ili tako barem u jednom novozagrebačkom naselju izgleda Emiru, Iliji i Fricu, a najviše onome oko koga se sve vrti, Mladome Piscu, bezimenom junaku novog romana Svena Popovića.
Nakon Neba u kaljuži (Meandar, 2015.), Popović je ove godine objavio i 'Uvjerljivo drugi' roman (Fraktura) iz kojeg donosimo dio uvodnog poglavlja.

poezija

Vigor Vukotić: Geometrija kolodvora

Vigor Vukotić (1991., Zagreb) diplomirao je antropologiju i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađivan je na Goranovom proljeću u kategoriji srednje škole, a pjesme i kratke priče objavljivao je u Vijencu, Republici i UBIQ-u. Član je Književne grupe 90+.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

poezija

Maša Seničić: Nametljive oaze

Maša Seničić (1990., Beograd) je scenaristkinja, pjesnikinja i esejistkinja. Završila je master studije Teorije dramskih umjetnosti i medija, a trenutno pohađa doktorske znanstvene studije na istom. Surađivala je na različitim domaćim i međunarodnim projektima, kao autor i suradnik na filmu, a zatim u kazalištu, na radiju i brojnim festivalima. Jedan je od izbornika programa Hrabri Balkan u okviru Festivala autorskog filma, kao i jedna od osnivača i koordinatorica edukativnih programa Filmkulture. 2015. objavljena joj je zbirka poezije “Okean” (Mladi Dis). Radi kao urednica i razvija nekoliko autorskih projekata koji uporište nalaze u teoriji kulture, studijama sjećanja i promišljanju različitih aspekata internet umjetnosti.

poezija

Josip Vdović: Zračna struja

Josip Vdović rođen je 1992. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest. Dosad svoju poeziju nigdje nije objavljivao.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg