intervju

Robert Perišić: Festival nema smisla ako iza njega nešto ne ostane

Davor Mandić, novilist.hr, 24. rujna 2013.

»Književna karika« ili »LitLink« održat će se od 26. do 29. rujna u Puli, Rijeci i Zagrebu i uz orijentaciju na publiku bit će orijentiran i na povezivanje domaćih pisaca i stranih izdavača, ovoga puta američkih



Pula, Rijeka i Zagreb bit će domaćini novog festivala u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, nazvanog »Književna karika« ili »LitLink«. Autor koncepta je pisac i kritičar Robert Perišić, a festival će se održati od 26. do 29. rujna redom u Puli, Rijeci i Zagrebu. Zemlja partner prvog izdanja neuobičajeno je daleki SAD, što unosi prvu različitost u odnosu na druga festivalska događanja u Hrvatskoj. O ostalim razlikama i konceptu porazgovarali smo s autorom koncepta Robertom Perišićem.

   Koje je mjesto razlike ovog festivala u odnosu na druge?

   – Ovaj festival nastavak je festivala »Književnost uživo« koji je radila Sibila Petlevski, no kako je ona odustala od toga, pitali su me bih li ga ja nastavio. Pristao sam i onda napravio potpuno novi festival. Kad sam razmišljao o konceptu, razmišljao sam o svrsi festivala uopće. Činilo mi se da kod nas premalo toga ostaje nakon festivala. Napravimo neki medijski događaj, nađemo publiku, ali ta se jednokratna događajnost iscrpi. Sve je to u redu, ali ako iza toga ništa ne ostane, onda to za mene nema puno smisla.

   Na koje konkretne efekte mislite?

   – Ovaj festival je koncipiran tako da sam već u startu ljudima koji će ga sufinancirati rekao da neće biti orijentiran samo na program pred publikom nego i na tu drugu, B-stranu, gdje su gosti ujedno i urednici i izdavači iz određene zemlje. Startali smo s Amerikom, jer mislim da je to najveće svjetsko tržište, a i tamo smo vrlo slabo prisutni.
   Stvar je u tome da dovedemo izdavače i urednike koji će čuti naše autore, dok će se naša publika orijentirati na ono što će čuti od stranaca. Stranci će tako dobiti i drugih neformalnih informacija i internih prezentacija, kao i dosta prevedenih materijala naših časopisa koji se obavljuju na engleskom jeziku. Tako će moći snimiti situaciju i vidjeti što ih od toga zanima.

Miksani program

U Americi sam tražio ljude koji operiraju uglavnom na neovisnoj sceni, jer ona je pretežno zainteresirana za istraživanje. Ljudi koje sam našao potencijalni su urednici i izdavači, a dosta je i pisaca koji će čitati i koji paralelno imaju i taj nekakav urednički moment. Neki rade u časopisima, kao Heidi Julavits iz »The Believera«, koji ima reputaciju mlađeg »New Yorkera«. Buzz Poole je tu, pa Tao Lin, koji je najmlađa generacija autora, i u njoj najeksponiraniji, a osnovao je i svoju izdavačku kuću. Ima ih i samo izdavača ili urednika, a ima ih i poput Ernesta Estrelle, koji su samo performeri i koje treba vidjeti baš na pozornici.

   Program je miksan tako da ima nešto i za publiku, i to za malo alternativniju publiku, a cijeli ovaj B-plan festivala, ono što nije toliko vidljivo, nešto je što može stvoriti kumulativni efekt prevođenja i plasmana. Kad ljudi dođu ovdje shvatit će da nešto postoji, a nije da u Americi ne postoji interes za male europske književnosti, nego mi jednostavno nismo uopće ucrtani na toj karti.

   U konceptu upada upravo to u oči, da ste preskočili uobičajenu Europu, posebno Njemačku, u koju tako uporno pokušavamo plasirati našu književnost.

   – Preskočio sam Njemačku jer je fokus na nju jak i tradicionalan, ostvareni su neki linkovi prema njemačkom izdavaštvu i nema previše smisla piliti po istome. A što se Amerike tiče, naši ulazi tamo su krajnje incidentni. Kada sam bio po Americi i promovirao svoju knjigu koja je tamo izašla u travnju, shvatio sam iz razgovora i recenzija da im je to prva pročitana knjiga iz Hrvatske i da im se sviđa te da iza svake knjige koja dođe moraju postojati i druge. To mi je bio signal da su ti ljudi otvoreni, ali da jednostavno nemaju informaciju.
   Tu ima ljudi iz nekoliko časopisa, poput Elianne Kan iz »American Readera«, gdje postoje vrlo solidne šanse da se plasira neke pisce. To ne znači da će im se objaviti knjiga, ali ipak, kad se pojaviš na sceni postaješ vidljiv, pa se iz malog kruga može stvoriti veći i netko se može zainteresirati.
   Pokušavam koristiti festival kao jednu vrstu lansiranja informacija o sceni i nadam se da će efekti biti dugoročni. Kad bi se taj festival u par navrata napravio, onda bi se stvorio krug ljudi koji imaju u fokusu našu literaturu.

Logika decentralizacije

Znači plan je i u sljedećim izdanjima partnerstvo s Amerikom?

   – Da. Mislio sam ići i na španjolsko govorno područje, ali kad sam zaokružio ovo izdanje, onda sam shvatio koliko sam još ljudi mogao zvati, neki nisu mogli itd. pa bi bilo šteta ne napraviti još jedan s Amerikancima, a onda ići na španjolsko govorno područje, koje je ogromno i u kojem isto nemamo bogznakakve plasmane.

   Otkud ideja da se festival događa u tri grada?

   – Pa u Zagrebu imamo koliko-toliko solidan književni život i nema razloga da se stvar malo ne izmjesti. Logika je to decentralizacije, a i zanimljivije je stranim gostima kad dolaze vidjeti tri različita mjesta. Osim toga, u Puli, Rijeci i Zagrebu nastupaju drugi pisci, od kojih će domaćini biti prilično zastupljeni.

   U Rijeci će se program odvijati u Zvjezdarnici. Kako ste došli do toga?

   – Ne znam koliko je prostor Zvjezdarnice iskorišten u Rijeci za takve događaje, ali ja sam ga odabrao čim sam ga vidio jer mi je jako poetičan s tim planetarijem dolje i mislim da može biti jako ugodno i neuobičajeno. S druge strane, sigurno neće biti dosadno jer ima dosta čitača i brz je ritam promjena na pozornici. Upad je besplatan i mislim da je to događaj koji bilo tko zainteresiran za književnost, a i za muving općenito, ne bi trebao propustiti.

 

Program u Rijeci

Rijeka će ugostiti Festival u specifičnom prostoru Zvjezdarnice 27. rujna. Početak programa planiran je u 20,30 sati, a završetak u 23 sata. Večer počinje predavanjem Gastona Bellemarea pod nazivom »Što je festival«, a u nastavku čitaju: Tea Tulić, Tao Lin, Bekim Sejranović, Buzz Poole, Drago Glamuzina, Heidi Julavits, Nikola Petković, Ernesto Estrella i Vedrana Rudan.

 
Gosti na »Književnoj karici«

Richard Nash inovativni je urednik/izdavač i neka vrsta futurologa u svijetu izdavaštva. Heidi Julavits autorica je četiri romana koji su joj donijeli reputaciju kod kritike, kao i značajnu publiku. Tao Lin autor je sedam knjiga i po mnogima najsignifikantniji američki mlađi pisac. John O’Brien poznati je urednik i izdavač koji je 1984. u Chicagu pokrenuo izdavačku kuću Dalkey Archive Press s ciljem objavljivanja književnosti koja nije u fokusu industrije, a od tada je Dalkey stasao u instituciju i jednog od najvažnijih američkih promotora europskih autora. Buzz Poole je insajder njujorške scene, pisac i urednik u neovisnoj kući Black Ballon Publishing. Elianna Kan radi u časopisu The American Reader iz New Yorka – koji izlazi on-line i kao tiskani mjesečnik – gdje je urednica za prijevode, te dolazi na LitLink festival s namjerom istraživanja hrvatske književne scene. Svi ovi autori dolaze iz SAD-a.
   Ernesto Estrella (Španjolska) je španjolsko-američki pjesnik kojeg treba vidjeti i čuti na pozornici. Njegovi dojmljivi pjesnički nastupi istražuju poetske mogućnosti glasa.
   James Hopkin (Velika Britanija) je pisac i putopisac iz Manchestera, suradnik The Guardiana i drugih engleskih novina, gdje je objavio veći broj putopisno-reportažnih članaka o hrvatskim gradovima i otocima, ne zaobilazeći kulturu i književnost. Inače nedavni je gost riječke rezidencije Kamov.
   Gaston Bellemare (Kanada) je kanadski izdavač poezije i organizator velikog pjesničkog festivala International Poetry festival u Trois-Rivieres, Kanada.

 

o nama

Nagradu Sedmica i Kritična masa za mlade pisce dobila je Marina Gudelj

Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

proza

Elena Ferrante: Genijalna prijateljica

Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

proza

Iva Sopka: Tri priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča, od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg