intervju

Robert Perišić: Festival nema smisla ako iza njega nešto ne ostane

Davor Mandić, novilist.hr, 24. rujna 2013.

»Književna karika« ili »LitLink« održat će se od 26. do 29. rujna u Puli, Rijeci i Zagrebu i uz orijentaciju na publiku bit će orijentiran i na povezivanje domaćih pisaca i stranih izdavača, ovoga puta američkih



Pula, Rijeka i Zagreb bit će domaćini novog festivala u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, nazvanog »Književna karika« ili »LitLink«. Autor koncepta je pisac i kritičar Robert Perišić, a festival će se održati od 26. do 29. rujna redom u Puli, Rijeci i Zagrebu. Zemlja partner prvog izdanja neuobičajeno je daleki SAD, što unosi prvu različitost u odnosu na druga festivalska događanja u Hrvatskoj. O ostalim razlikama i konceptu porazgovarali smo s autorom koncepta Robertom Perišićem.

   Koje je mjesto razlike ovog festivala u odnosu na druge?

   – Ovaj festival nastavak je festivala »Književnost uživo« koji je radila Sibila Petlevski, no kako je ona odustala od toga, pitali su me bih li ga ja nastavio. Pristao sam i onda napravio potpuno novi festival. Kad sam razmišljao o konceptu, razmišljao sam o svrsi festivala uopće. Činilo mi se da kod nas premalo toga ostaje nakon festivala. Napravimo neki medijski događaj, nađemo publiku, ali ta se jednokratna događajnost iscrpi. Sve je to u redu, ali ako iza toga ništa ne ostane, onda to za mene nema puno smisla.

   Na koje konkretne efekte mislite?

   – Ovaj festival je koncipiran tako da sam već u startu ljudima koji će ga sufinancirati rekao da neće biti orijentiran samo na program pred publikom nego i na tu drugu, B-stranu, gdje su gosti ujedno i urednici i izdavači iz određene zemlje. Startali smo s Amerikom, jer mislim da je to najveće svjetsko tržište, a i tamo smo vrlo slabo prisutni.
   Stvar je u tome da dovedemo izdavače i urednike koji će čuti naše autore, dok će se naša publika orijentirati na ono što će čuti od stranaca. Stranci će tako dobiti i drugih neformalnih informacija i internih prezentacija, kao i dosta prevedenih materijala naših časopisa koji se obavljuju na engleskom jeziku. Tako će moći snimiti situaciju i vidjeti što ih od toga zanima.

Miksani program

U Americi sam tražio ljude koji operiraju uglavnom na neovisnoj sceni, jer ona je pretežno zainteresirana za istraživanje. Ljudi koje sam našao potencijalni su urednici i izdavači, a dosta je i pisaca koji će čitati i koji paralelno imaju i taj nekakav urednički moment. Neki rade u časopisima, kao Heidi Julavits iz »The Believera«, koji ima reputaciju mlađeg »New Yorkera«. Buzz Poole je tu, pa Tao Lin, koji je najmlađa generacija autora, i u njoj najeksponiraniji, a osnovao je i svoju izdavačku kuću. Ima ih i samo izdavača ili urednika, a ima ih i poput Ernesta Estrelle, koji su samo performeri i koje treba vidjeti baš na pozornici.

   Program je miksan tako da ima nešto i za publiku, i to za malo alternativniju publiku, a cijeli ovaj B-plan festivala, ono što nije toliko vidljivo, nešto je što može stvoriti kumulativni efekt prevođenja i plasmana. Kad ljudi dođu ovdje shvatit će da nešto postoji, a nije da u Americi ne postoji interes za male europske književnosti, nego mi jednostavno nismo uopće ucrtani na toj karti.

   U konceptu upada upravo to u oči, da ste preskočili uobičajenu Europu, posebno Njemačku, u koju tako uporno pokušavamo plasirati našu književnost.

   – Preskočio sam Njemačku jer je fokus na nju jak i tradicionalan, ostvareni su neki linkovi prema njemačkom izdavaštvu i nema previše smisla piliti po istome. A što se Amerike tiče, naši ulazi tamo su krajnje incidentni. Kada sam bio po Americi i promovirao svoju knjigu koja je tamo izašla u travnju, shvatio sam iz razgovora i recenzija da im je to prva pročitana knjiga iz Hrvatske i da im se sviđa te da iza svake knjige koja dođe moraju postojati i druge. To mi je bio signal da su ti ljudi otvoreni, ali da jednostavno nemaju informaciju.
   Tu ima ljudi iz nekoliko časopisa, poput Elianne Kan iz »American Readera«, gdje postoje vrlo solidne šanse da se plasira neke pisce. To ne znači da će im se objaviti knjiga, ali ipak, kad se pojaviš na sceni postaješ vidljiv, pa se iz malog kruga može stvoriti veći i netko se može zainteresirati.
   Pokušavam koristiti festival kao jednu vrstu lansiranja informacija o sceni i nadam se da će efekti biti dugoročni. Kad bi se taj festival u par navrata napravio, onda bi se stvorio krug ljudi koji imaju u fokusu našu literaturu.

Logika decentralizacije

Znači plan je i u sljedećim izdanjima partnerstvo s Amerikom?

   – Da. Mislio sam ići i na španjolsko govorno područje, ali kad sam zaokružio ovo izdanje, onda sam shvatio koliko sam još ljudi mogao zvati, neki nisu mogli itd. pa bi bilo šteta ne napraviti još jedan s Amerikancima, a onda ići na španjolsko govorno područje, koje je ogromno i u kojem isto nemamo bogznakakve plasmane.

   Otkud ideja da se festival događa u tri grada?

   – Pa u Zagrebu imamo koliko-toliko solidan književni život i nema razloga da se stvar malo ne izmjesti. Logika je to decentralizacije, a i zanimljivije je stranim gostima kad dolaze vidjeti tri različita mjesta. Osim toga, u Puli, Rijeci i Zagrebu nastupaju drugi pisci, od kojih će domaćini biti prilično zastupljeni.

   U Rijeci će se program odvijati u Zvjezdarnici. Kako ste došli do toga?

   – Ne znam koliko je prostor Zvjezdarnice iskorišten u Rijeci za takve događaje, ali ja sam ga odabrao čim sam ga vidio jer mi je jako poetičan s tim planetarijem dolje i mislim da može biti jako ugodno i neuobičajeno. S druge strane, sigurno neće biti dosadno jer ima dosta čitača i brz je ritam promjena na pozornici. Upad je besplatan i mislim da je to događaj koji bilo tko zainteresiran za književnost, a i za muving općenito, ne bi trebao propustiti.

 

Program u Rijeci

Rijeka će ugostiti Festival u specifičnom prostoru Zvjezdarnice 27. rujna. Početak programa planiran je u 20,30 sati, a završetak u 23 sata. Večer počinje predavanjem Gastona Bellemarea pod nazivom »Što je festival«, a u nastavku čitaju: Tea Tulić, Tao Lin, Bekim Sejranović, Buzz Poole, Drago Glamuzina, Heidi Julavits, Nikola Petković, Ernesto Estrella i Vedrana Rudan.

 
Gosti na »Književnoj karici«

Richard Nash inovativni je urednik/izdavač i neka vrsta futurologa u svijetu izdavaštva. Heidi Julavits autorica je četiri romana koji su joj donijeli reputaciju kod kritike, kao i značajnu publiku. Tao Lin autor je sedam knjiga i po mnogima najsignifikantniji američki mlađi pisac. John O’Brien poznati je urednik i izdavač koji je 1984. u Chicagu pokrenuo izdavačku kuću Dalkey Archive Press s ciljem objavljivanja književnosti koja nije u fokusu industrije, a od tada je Dalkey stasao u instituciju i jednog od najvažnijih američkih promotora europskih autora. Buzz Poole je insajder njujorške scene, pisac i urednik u neovisnoj kući Black Ballon Publishing. Elianna Kan radi u časopisu The American Reader iz New Yorka – koji izlazi on-line i kao tiskani mjesečnik – gdje je urednica za prijevode, te dolazi na LitLink festival s namjerom istraživanja hrvatske književne scene. Svi ovi autori dolaze iz SAD-a.
   Ernesto Estrella (Španjolska) je španjolsko-američki pjesnik kojeg treba vidjeti i čuti na pozornici. Njegovi dojmljivi pjesnički nastupi istražuju poetske mogućnosti glasa.
   James Hopkin (Velika Britanija) je pisac i putopisac iz Manchestera, suradnik The Guardiana i drugih engleskih novina, gdje je objavio veći broj putopisno-reportažnih članaka o hrvatskim gradovima i otocima, ne zaobilazeći kulturu i književnost. Inače nedavni je gost riječke rezidencije Kamov.
   Gaston Bellemare (Kanada) je kanadski izdavač poezije i organizator velikog pjesničkog festivala International Poetry festival u Trois-Rivieres, Kanada.

 

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Dinko Kreho: Književna ''mladost'' je sklizak i evazivan pojam koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg