intervju

Robert Perišić: Festival nema smisla ako iza njega nešto ne ostane

Davor Mandić, novilist.hr, 24. rujna 2013.

»Književna karika« ili »LitLink« održat će se od 26. do 29. rujna u Puli, Rijeci i Zagrebu i uz orijentaciju na publiku bit će orijentiran i na povezivanje domaćih pisaca i stranih izdavača, ovoga puta američkih



Pula, Rijeka i Zagreb bit će domaćini novog festivala u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, nazvanog »Književna karika« ili »LitLink«. Autor koncepta je pisac i kritičar Robert Perišić, a festival će se održati od 26. do 29. rujna redom u Puli, Rijeci i Zagrebu. Zemlja partner prvog izdanja neuobičajeno je daleki SAD, što unosi prvu različitost u odnosu na druga festivalska događanja u Hrvatskoj. O ostalim razlikama i konceptu porazgovarali smo s autorom koncepta Robertom Perišićem.

   Koje je mjesto razlike ovog festivala u odnosu na druge?

   – Ovaj festival nastavak je festivala »Književnost uživo« koji je radila Sibila Petlevski, no kako je ona odustala od toga, pitali su me bih li ga ja nastavio. Pristao sam i onda napravio potpuno novi festival. Kad sam razmišljao o konceptu, razmišljao sam o svrsi festivala uopće. Činilo mi se da kod nas premalo toga ostaje nakon festivala. Napravimo neki medijski događaj, nađemo publiku, ali ta se jednokratna događajnost iscrpi. Sve je to u redu, ali ako iza toga ništa ne ostane, onda to za mene nema puno smisla.

   Na koje konkretne efekte mislite?

   – Ovaj festival je koncipiran tako da sam već u startu ljudima koji će ga sufinancirati rekao da neće biti orijentiran samo na program pred publikom nego i na tu drugu, B-stranu, gdje su gosti ujedno i urednici i izdavači iz određene zemlje. Startali smo s Amerikom, jer mislim da je to najveće svjetsko tržište, a i tamo smo vrlo slabo prisutni.
   Stvar je u tome da dovedemo izdavače i urednike koji će čuti naše autore, dok će se naša publika orijentirati na ono što će čuti od stranaca. Stranci će tako dobiti i drugih neformalnih informacija i internih prezentacija, kao i dosta prevedenih materijala naših časopisa koji se obavljuju na engleskom jeziku. Tako će moći snimiti situaciju i vidjeti što ih od toga zanima.

Miksani program

U Americi sam tražio ljude koji operiraju uglavnom na neovisnoj sceni, jer ona je pretežno zainteresirana za istraživanje. Ljudi koje sam našao potencijalni su urednici i izdavači, a dosta je i pisaca koji će čitati i koji paralelno imaju i taj nekakav urednički moment. Neki rade u časopisima, kao Heidi Julavits iz »The Believera«, koji ima reputaciju mlađeg »New Yorkera«. Buzz Poole je tu, pa Tao Lin, koji je najmlađa generacija autora, i u njoj najeksponiraniji, a osnovao je i svoju izdavačku kuću. Ima ih i samo izdavača ili urednika, a ima ih i poput Ernesta Estrelle, koji su samo performeri i koje treba vidjeti baš na pozornici.

   Program je miksan tako da ima nešto i za publiku, i to za malo alternativniju publiku, a cijeli ovaj B-plan festivala, ono što nije toliko vidljivo, nešto je što može stvoriti kumulativni efekt prevođenja i plasmana. Kad ljudi dođu ovdje shvatit će da nešto postoji, a nije da u Americi ne postoji interes za male europske književnosti, nego mi jednostavno nismo uopće ucrtani na toj karti.

   U konceptu upada upravo to u oči, da ste preskočili uobičajenu Europu, posebno Njemačku, u koju tako uporno pokušavamo plasirati našu književnost.

   – Preskočio sam Njemačku jer je fokus na nju jak i tradicionalan, ostvareni su neki linkovi prema njemačkom izdavaštvu i nema previše smisla piliti po istome. A što se Amerike tiče, naši ulazi tamo su krajnje incidentni. Kada sam bio po Americi i promovirao svoju knjigu koja je tamo izašla u travnju, shvatio sam iz razgovora i recenzija da im je to prva pročitana knjiga iz Hrvatske i da im se sviđa te da iza svake knjige koja dođe moraju postojati i druge. To mi je bio signal da su ti ljudi otvoreni, ali da jednostavno nemaju informaciju.
   Tu ima ljudi iz nekoliko časopisa, poput Elianne Kan iz »American Readera«, gdje postoje vrlo solidne šanse da se plasira neke pisce. To ne znači da će im se objaviti knjiga, ali ipak, kad se pojaviš na sceni postaješ vidljiv, pa se iz malog kruga može stvoriti veći i netko se može zainteresirati.
   Pokušavam koristiti festival kao jednu vrstu lansiranja informacija o sceni i nadam se da će efekti biti dugoročni. Kad bi se taj festival u par navrata napravio, onda bi se stvorio krug ljudi koji imaju u fokusu našu literaturu.

Logika decentralizacije

Znači plan je i u sljedećim izdanjima partnerstvo s Amerikom?

   – Da. Mislio sam ići i na španjolsko govorno područje, ali kad sam zaokružio ovo izdanje, onda sam shvatio koliko sam još ljudi mogao zvati, neki nisu mogli itd. pa bi bilo šteta ne napraviti još jedan s Amerikancima, a onda ići na španjolsko govorno područje, koje je ogromno i u kojem isto nemamo bogznakakve plasmane.

   Otkud ideja da se festival događa u tri grada?

   – Pa u Zagrebu imamo koliko-toliko solidan književni život i nema razloga da se stvar malo ne izmjesti. Logika je to decentralizacije, a i zanimljivije je stranim gostima kad dolaze vidjeti tri različita mjesta. Osim toga, u Puli, Rijeci i Zagrebu nastupaju drugi pisci, od kojih će domaćini biti prilično zastupljeni.

   U Rijeci će se program odvijati u Zvjezdarnici. Kako ste došli do toga?

   – Ne znam koliko je prostor Zvjezdarnice iskorišten u Rijeci za takve događaje, ali ja sam ga odabrao čim sam ga vidio jer mi je jako poetičan s tim planetarijem dolje i mislim da može biti jako ugodno i neuobičajeno. S druge strane, sigurno neće biti dosadno jer ima dosta čitača i brz je ritam promjena na pozornici. Upad je besplatan i mislim da je to događaj koji bilo tko zainteresiran za književnost, a i za muving općenito, ne bi trebao propustiti.

 

Program u Rijeci

Rijeka će ugostiti Festival u specifičnom prostoru Zvjezdarnice 27. rujna. Početak programa planiran je u 20,30 sati, a završetak u 23 sata. Večer počinje predavanjem Gastona Bellemarea pod nazivom »Što je festival«, a u nastavku čitaju: Tea Tulić, Tao Lin, Bekim Sejranović, Buzz Poole, Drago Glamuzina, Heidi Julavits, Nikola Petković, Ernesto Estrella i Vedrana Rudan.

 
Gosti na »Književnoj karici«

Richard Nash inovativni je urednik/izdavač i neka vrsta futurologa u svijetu izdavaštva. Heidi Julavits autorica je četiri romana koji su joj donijeli reputaciju kod kritike, kao i značajnu publiku. Tao Lin autor je sedam knjiga i po mnogima najsignifikantniji američki mlađi pisac. John O’Brien poznati je urednik i izdavač koji je 1984. u Chicagu pokrenuo izdavačku kuću Dalkey Archive Press s ciljem objavljivanja književnosti koja nije u fokusu industrije, a od tada je Dalkey stasao u instituciju i jednog od najvažnijih američkih promotora europskih autora. Buzz Poole je insajder njujorške scene, pisac i urednik u neovisnoj kući Black Ballon Publishing. Elianna Kan radi u časopisu The American Reader iz New Yorka – koji izlazi on-line i kao tiskani mjesečnik – gdje je urednica za prijevode, te dolazi na LitLink festival s namjerom istraživanja hrvatske književne scene. Svi ovi autori dolaze iz SAD-a.
   Ernesto Estrella (Španjolska) je španjolsko-američki pjesnik kojeg treba vidjeti i čuti na pozornici. Njegovi dojmljivi pjesnički nastupi istražuju poetske mogućnosti glasa.
   James Hopkin (Velika Britanija) je pisac i putopisac iz Manchestera, suradnik The Guardiana i drugih engleskih novina, gdje je objavio veći broj putopisno-reportažnih članaka o hrvatskim gradovima i otocima, ne zaobilazeći kulturu i književnost. Inače nedavni je gost riječke rezidencije Kamov.
   Gaston Bellemare (Kanada) je kanadski izdavač poezije i organizator velikog pjesničkog festivala International Poetry festival u Trois-Rivieres, Kanada.

 

proza

Marko Gregur: Dan za izlazak

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u inozemnim časopisima.Dobitnik je nagrade Ulaznica i Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.), zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (Hena com, 2017.) Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.).

proza

Anita Vein Dević: Ulomak iz romana 'Ukradeno djetinjstvo'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.

proza

Josip Razum: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Josip Razum (1991., Zagreb) apsolvent je psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u "Fantomu slobode", osvojio nagradu na KSET-ovom natječaju za kratku priču, član je i suosnivač Književne grupe 90+.


proza

Marta Glowatzky Novosel: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

U širi izbor ušla je i Marta Glowatzky Novosel (Čakovec, 1983.), profesorica flaute, prevoditelj i sudski tumač za njemački jezik.
Glowatzky je uz glazbenu akademiju u Münchenu završila i poslijediplomski interdisciplinarni studij konferencijskog prevođenja u sklopu Sveučilišta grada Zagreba. Objavljivala je u nekoliko zbornika i portala.

proza

Zoran Hercigonja: Kolotečina: Testiranje stvarnosti

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Zoran Hercigonja (1990.) rođen je u Varaždinu gdje je diplomirao na Fakultetu organizacije i informatike. Radi kao profesor i objavljuje na portalu Poezija Online. Bavi se i likovnom umjetnošću.

proza

Stephanie Stelko: Ružica putuje u Maroko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Stephanie Stelko (1992., Rijeka) svježe je ime na sceni s obzirom da se pisanju vratila nakon što je prije dvije godine diplomirala medicinsku antropologiju i sociologiju u Amsterdamu. Teme koje obrađuje u antropološko-sociološkom i novinarskom radu tiču se marginaliziranih skupina, nejednakosti, feminizma, seksualnosti, tijela i zdravlja.

proza

Martin Majcenović: Medvjeđa usluga

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Dunja Matić: Večera

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dunja Matić (1988., Rijeka) je magistra kulturologije, urednica, recenzentica i književna kritičarka. Prozu, poeziju i osvrte objavljuje na stranicama Gradske knjižnice Rijeka i Književnosti uživo, dio čijeg je uredništva od 2013. godine. Roman „Troslojne posteljine“ izlazi u izdanju Studia TiM ove godine, a u pripremi je zbirka kratkih priča „Kozmofilije“.

proza

Sara Kopeczky: Atomi različitih zvijezda

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Sara Kopeczky (1992., Zagreb) diplomirala je anglistiku i talijanistiku, prozu i poeziju objavljivala je u časopisima, zbornicima i na portalima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Pobijedila je na natječaju knjižnice Daruvar za najljepše ljubavno pismo. Članica je Novog Književnog Vala, književne skupine nastale iz škole kreativnog pisanja pod vodstvom Irene Delonge Nešić. Urednica je Split Minda, časopisa za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu.

proza

Alen Brlek: Mjehur

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije Metakmorfoze. Objavljivan je između ostalog i u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalu Strane. Sudionik je nekoliko regionalnih i međunarodnih književnih festivala, a priprema i drugu zbirku poezije 'Pratišina'.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg