intervju

Tao Lin: Ne, nisam pisac internet generacije

Tao Lin (SAD) autor je sedam knjiga i po mnogima najsignifikantniji američki mlađi pisac. Lin je često nazivan 'piscem generacije' rođene osamdesetih (rođen 1983), no neki ga kritičari već brane od generacijskog predznaka i uspoređuju s klasicima. Osnovao je i neovisnu izdavačku etiketu Muumuu House – New York



Već naslovi njegovih knjiga, počesto 'nehajno' uvrnuti, odaju ponešto o njegovom stilu: You are a little bit happier than i am (poezija, 2006), Bed (priče, 2007), Eeeee Eee Eeee (roman, 2007), Cognitive-behavioral therapy (poezija, 2008), Shoplifting from American Apparel (novela, 2009), Richard Yates (roman, 2010), Taipei (roman, 2013).

Njegov novi roman 'Taipei', koji prati mladog pisca i njegovu djevojku – čiji život uključuje ponešto devijantnog ponašanja – definitivno je izbacio Tao Lina u orbitu, kao mladog autora o kojem se najviše piše i govori, sve do gromoglasnih pohvala poput one New York Observera koji je Linovo djelo nazvao 'modernističkim remek-djelom'.

Tao Lin je Amerikanac od roditelja tajvanskog podrijetla, živi u New Yorku, ima blago autističnu, reklo bi se 'warholovsku' karizmu, piše puno, a govori nešto manje.

Na naslovnici vašeg novog romana 'Taipei' (Vintage, 2013) citiran je Bret Eastona Ellis koji kaže: 'S 'Taipeijem' se Tao Lin pokazuje kao najinteresantniji prozni stilist svoje generacije.' Nazivaju vas također piscem generacije… Što mislite o tome?

Svjestan sam proznog stila i prilično teško radim da ga održim konzistentnim, pa mi je drago da je Bret Easton Ellis to izgleda primijetio. Iz moje vizure, nisam generacijski pisac. Pišem o temama za koje uopće ne mislim da su specifične za neku generaciju. Ne razmišljam o riječi 'generacija' osim ako ne pitaju o njoj, a u tom slučaju nastojim ne razmišljati o tome. Čini mi se kao nesumnjiva generalizacija reći bilo što o nekoj generaciji što nije konkretno, kao 'rođeni su između 1980. i 2000'.


Gdje biste se smjestili poetički? Vaš književni nazor, utjecaji?

Schopenhauerov pogled na svijet izražen u 'Svijetu kao volji i predodžbi' mi je konzistentno bio najprivlačniji i najzanimljiviji od svega što sam pročitao o pogledima na svijet. Odnedavno me uzbuđuju ideje Terrencea McKenne. Neki od mojih utjecaja su Lorrie Moore, Fernando Pessoa, Ann Beattie, Lydia Davis.

'Istina, njegovi likovi su mladi ljudi koji žive u Brooklynu. I on piše o internetu…', kaže jedan kritičar. Koliko je vaša fikcija određena iskustvom? Uzimate li priče iz stvarnosti, iz vlastitog života i života ljudi s kojima se družite?

Tretiram svoju memoriju kao prvu verziju. Mogu ju koristiti, ali mogu je i mijenjati. Usput, sviđa mi se par rečenica koje dolaze nakon toga što ste citirali, iz recenzije je Benjamina Lytala, i to su informacije koje su meni očigledne, te mi je drago što je rekao: 'Istina, njegovi likovi su mladi ljudi koji žive u Brooklynu. I piše o internetu. Ali trebali bismo prestati nazivati Tao Lina glasom njegove generacije. 'Taipei', njegov novi roman, ima manje veze s njegovom generacijom nego s književnom tradicijom Knuta Hamsuna, Ernesta Hemingwaya i Roberta Musila. Gospodina Lina se isprva smatralo 'generacijskim' jer je bio vrlo mlad i imao veliku on-line sljedbu. Ali čak i 2005. godine gospodin Lin je citirao utjecaje iz prošlosti poput Ann Beattie, Fredericka Barthelmea i Joy Williams - ponešto nemoderni izbori, koji ukazuju na visoko individualnu sklonost gospodina Lina prema nedorečenosti, čudnovatosti i onome što je već nazvano K-Mart realizmom.'

Vjerojatno opet po generacijskoj logici, poneki kritičari možda i pretjerano dovode vaše pisanje u vezu s internetom. Da razjasnimo, utječe li internet i tehnologija na vaše pisanje u nekom značajnijem smislu?

Ne mislim da je internet utjecao na moje pisanje osim možda 0,5 posto. Manje od jedan posto.

Znate li išta o hrvatskoj književnosti? Zanima li vas da u Hrvatskoj doznate nešto o ovdašnjoj književnoj sceni?


Ne znam ništa o hrvatskoj književnosti. Zanimaju me određeni pisci, određeni ljudi, ne književna scena.

 

Robert Perišić, tportal.hr

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg