intervju

Tao Lin: Ne, nisam pisac internet generacije

Tao Lin (SAD) autor je sedam knjiga i po mnogima najsignifikantniji američki mlađi pisac. Lin je često nazivan 'piscem generacije' rođene osamdesetih (rođen 1983), no neki ga kritičari već brane od generacijskog predznaka i uspoređuju s klasicima. Osnovao je i neovisnu izdavačku etiketu Muumuu House – New York



Već naslovi njegovih knjiga, počesto 'nehajno' uvrnuti, odaju ponešto o njegovom stilu: You are a little bit happier than i am (poezija, 2006), Bed (priče, 2007), Eeeee Eee Eeee (roman, 2007), Cognitive-behavioral therapy (poezija, 2008), Shoplifting from American Apparel (novela, 2009), Richard Yates (roman, 2010), Taipei (roman, 2013).

Njegov novi roman 'Taipei', koji prati mladog pisca i njegovu djevojku – čiji život uključuje ponešto devijantnog ponašanja – definitivno je izbacio Tao Lina u orbitu, kao mladog autora o kojem se najviše piše i govori, sve do gromoglasnih pohvala poput one New York Observera koji je Linovo djelo nazvao 'modernističkim remek-djelom'.

Tao Lin je Amerikanac od roditelja tajvanskog podrijetla, živi u New Yorku, ima blago autističnu, reklo bi se 'warholovsku' karizmu, piše puno, a govori nešto manje.

Na naslovnici vašeg novog romana 'Taipei' (Vintage, 2013) citiran je Bret Eastona Ellis koji kaže: 'S 'Taipeijem' se Tao Lin pokazuje kao najinteresantniji prozni stilist svoje generacije.' Nazivaju vas također piscem generacije… Što mislite o tome?

Svjestan sam proznog stila i prilično teško radim da ga održim konzistentnim, pa mi je drago da je Bret Easton Ellis to izgleda primijetio. Iz moje vizure, nisam generacijski pisac. Pišem o temama za koje uopće ne mislim da su specifične za neku generaciju. Ne razmišljam o riječi 'generacija' osim ako ne pitaju o njoj, a u tom slučaju nastojim ne razmišljati o tome. Čini mi se kao nesumnjiva generalizacija reći bilo što o nekoj generaciji što nije konkretno, kao 'rođeni su između 1980. i 2000'.


Gdje biste se smjestili poetički? Vaš književni nazor, utjecaji?

Schopenhauerov pogled na svijet izražen u 'Svijetu kao volji i predodžbi' mi je konzistentno bio najprivlačniji i najzanimljiviji od svega što sam pročitao o pogledima na svijet. Odnedavno me uzbuđuju ideje Terrencea McKenne. Neki od mojih utjecaja su Lorrie Moore, Fernando Pessoa, Ann Beattie, Lydia Davis.

'Istina, njegovi likovi su mladi ljudi koji žive u Brooklynu. I on piše o internetu…', kaže jedan kritičar. Koliko je vaša fikcija određena iskustvom? Uzimate li priče iz stvarnosti, iz vlastitog života i života ljudi s kojima se družite?

Tretiram svoju memoriju kao prvu verziju. Mogu ju koristiti, ali mogu je i mijenjati. Usput, sviđa mi se par rečenica koje dolaze nakon toga što ste citirali, iz recenzije je Benjamina Lytala, i to su informacije koje su meni očigledne, te mi je drago što je rekao: 'Istina, njegovi likovi su mladi ljudi koji žive u Brooklynu. I piše o internetu. Ali trebali bismo prestati nazivati Tao Lina glasom njegove generacije. 'Taipei', njegov novi roman, ima manje veze s njegovom generacijom nego s književnom tradicijom Knuta Hamsuna, Ernesta Hemingwaya i Roberta Musila. Gospodina Lina se isprva smatralo 'generacijskim' jer je bio vrlo mlad i imao veliku on-line sljedbu. Ali čak i 2005. godine gospodin Lin je citirao utjecaje iz prošlosti poput Ann Beattie, Fredericka Barthelmea i Joy Williams - ponešto nemoderni izbori, koji ukazuju na visoko individualnu sklonost gospodina Lina prema nedorečenosti, čudnovatosti i onome što je već nazvano K-Mart realizmom.'

Vjerojatno opet po generacijskoj logici, poneki kritičari možda i pretjerano dovode vaše pisanje u vezu s internetom. Da razjasnimo, utječe li internet i tehnologija na vaše pisanje u nekom značajnijem smislu?

Ne mislim da je internet utjecao na moje pisanje osim možda 0,5 posto. Manje od jedan posto.

Znate li išta o hrvatskoj književnosti? Zanima li vas da u Hrvatskoj doznate nešto o ovdašnjoj književnoj sceni?


Ne znam ništa o hrvatskoj književnosti. Zanimaju me određeni pisci, određeni ljudi, ne književna scena.

 

Robert Perišić, tportal.hr

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg