poezija

Davor Ivankovac: Krvavoplava pjena

Veli da od osnovne škole, preko srednje pa sve do kraja studija književnosti nije napisao niti jedan jedini stih niti je pomišljao na tako nešto. Čak štoviše, ništa nije toliko mrzio kao poeziju.
Dobro, ne baš mrzio, ali bio ravnodušan, to svakako. Sve do pred kraj 2008. kada je iz čista mora počeo. Tri godine nije imao uspjeha. Onda su neki rekli da je to dobro. Otada uporno piše.



 

Ljubavna 2011. (I Bog je umro, draga…)

 

Jutros mi je rekla dok smo prali zube,

zaljubljen si u svoju jebenu sintaksu i glagole,

ne u mene, i sve ono

što ja jesam…

 

I zar to nije pervertiranje?

 

I kako mogu pokraj nje ovakve, pljunuvši

krvavoplavu pjenu, voljeti više

gramatiku i pravopis.

I sve te imenice, prezente, future neke druge,

pravilnu uporabu genitiva, a ne nju,

ili recimo Domovinu.

 

Htio sam joj reći da su i njene sise samo

pitanje sintakse, stvar jezika i pravilne uporabe

(ali nisam znao kako, nisam imao ideje,

povlačeći tupi žilet preko obraza

napustila me inspiracija),

 

i dodatno pojasniti, draga, slušaj, domovina je

davno krepala, mrtvorođenče bez pelena,

iz čega proizlazi logična jednadžba:

domoljublje = nekrofilija,

i zar to nije pervertiranje?

 

I još je nešto rekla, ali nisam čuo,

zaokupljen već pitanjima sintakse

i pravilne uporabe svega.

 

 

Fraktalna (hrđa decentriranog subjekta)

 

II.

 

I ono što su dobili razdijelili su.

Sebe od sebe i košmare od ljubavi,

mukotrpno kao patetiku od lirike ili

poraze od srama.

 

Gle kako djetinjstvo otpada od zrelosti,

kako simbolika ostaje bez stvarnosti, falusoidna,

poput one kupole od tenka

na nuštarskome križanju.

 

Tablete za želudac ne smanjuju tjeskobu.

 

U slavonskim ravnicama

žučni je kamen postavljen za međašni.

 

 

Dan državnosti

 

Crvena tipka i zelena tableta uspješno preveniraju

pokušaj nove reinterpretacije.

Poneki Hrvat možda naslućuje: Vukovar zapravo nikad nije pao.

Jer ako je doista sve vrijeme bio u nama,

tada je jasnije kakvi smo svi iznutra. Jao!

Čak i Davor Ivankovac, nepoznati pjesnik

iz Vinkovaca, koji unatoč svemu nije

pračovjek i nacionalist.

Što je za jednog Vinkovčanina čudo

samo po sebi neobičnije i veće od

hipotetskog buđenja u središtu ping-pong loptice.

A to može biti:

a) orgazmička bjelina;

b) arktička bjelina;

c) sljepoća iz romana Josea Saramaga,

i što je najvjerojatnije u ovom podneblju

d) katolička predodžba o Raju –

dosadnija i gluplja od nedjeljnih popodneva

po kvartovskim birtijama.

Uvečer, u smiraj, pred tv-ekranom:

vjerujem li u išta od navedenog? 

 

 

Elementarne čestice ljepote (Andreja)

 

Noćas su se pomaknule tektonske ploče

i jutro smo dočekali bliži nego ikad.

 

Zrnatost slike i kristalizaciju osobe

ne moramo izravno povezati:

emocionalno preciziranje može biti i komešanje.

 

Zar i krila noćnih leptira ne ostavljaju

tragove na prstima?

Pjesma je najkrhkije od tuđe ljepote,

provjerljivo njene:

oteti fragmenti labave opstojnosti

kao svjetlucavi ukrasi po

ontološki odsutnoj

božićnoj jelki.

 

Zmaj je fosilizirani motiv pred vratima

tabu teme. Izotopima ugljika datiramo

starost i porijeklo tekstova

koje ćemo tek napisati.

Motiv je ispaljen kroz stotinu senzora

istovremeno,

ključna je poruka nehotice arhivirana.

 

Nedjeljno je predvečerje utorkom popodne

i mogli bismo lako oboljeti od paradoksa -

sezonski i bezopasno,

kao kad prašina netaknutih knjiga

natjera na kihanje.

 

 

Sjeveroistočni

 

Stao sam na obalu mora i vidio: fali pola kopna!

Šav na stolnjaku suštinski dijeli odgovornost.

Slika doma na dnu praznog tanjura.

 

Prostiranje vjetra bešćutno kao obzor

prinosilo je dim iz nazubljenih pogona.

 

I vidio sam sjeverno nebo, grad, odluku:

prozirni kristal u noći. Tako je došla zima,

zatim jesen, pa ona. Jugozapadno od utjehe

stajala je smislena kao čavao za osmijeh.

 

Ribe su udarale u lakirane noge,

papuču s rupom, trzaj mačjeg uha.

A Bog je htio molitve, mamce na udicama smrti.

Bonaca vjetar, korpicu kruha, otkucaje zidnog srca.

 

Bio sam sjever, mjesečina, ništa:

tupa bol u tupom kutu sreće.

 

Nalik površini Marsa, iščekujem strah i užas.

Između red jablana i vrba, gole topole.

Linija željezničke pruge.

 

 

Biografija:

Davor Ivankovac (Vinkovci, 1984.)
Osnovnu i srednju školu završio u Vinkovcima, Filozofski faklutet u Osijeku.
Poeziju objavljivao u Hrašću, Književnoj reviji, Mojim Vinkovcima, Knjigomatu, Quorumu i Zarezu.

Na 22. Pjesničkim susretima u Drenovcima 2011. osvojio nagradu za rukopis Rezanje magle, a na 49. Goranovom proljeću 2012. za rukopis Freud na Facebooku. 

Objavio: Rezanje magle, Narodna knjižnica Drenovci, 2012. (Nagrada Josip i Ivan Kozarac 2012.)
Freud na Facebooku, SKUD Ivan Goran Kovačić, Zagreb, 2012. (Nagrada Goran 2012., Nagrada Kvirin 2013.)

Piše i priče i eseje i kritike, koje povremeno pošalje u Zarez ili negdje. Ima roman u planu i skicama. Nije član ikakve političke ili kulturne partije / udruge. Ateist i antifašist.

proza

Marko Gregur: Dan za izlazak

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u inozemnim časopisima.Dobitnik je nagrade Ulaznica i Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.), zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (Hena com, 2017.) Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.).

proza

Anita Vein Dević: Ulomak iz romana 'Ukradeno djetinjstvo'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.

proza

Josip Razum: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Josip Razum (1991., Zagreb) apsolvent je psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u "Fantomu slobode", osvojio nagradu na KSET-ovom natječaju za kratku priču, član je i suosnivač Književne grupe 90+.


proza

Marta Glowatzky Novosel: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

U širi izbor ušla je i Marta Glowatzky Novosel (Čakovec, 1983.), profesorica flaute, prevoditelj i sudski tumač za njemački jezik.
Glowatzky je uz glazbenu akademiju u Münchenu završila i poslijediplomski interdisciplinarni studij konferencijskog prevođenja u sklopu Sveučilišta grada Zagreba. Objavljivala je u nekoliko zbornika i portala.

proza

Zoran Hercigonja: Kolotečina: Testiranje stvarnosti

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Zoran Hercigonja (1990.) rođen je u Varaždinu gdje je diplomirao na Fakultetu organizacije i informatike. Radi kao profesor i objavljuje na portalu Poezija Online. Bavi se i likovnom umjetnošću.

proza

Stephanie Stelko: Ružica putuje u Maroko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Stephanie Stelko (1992., Rijeka) svježe je ime na sceni s obzirom da se pisanju vratila nakon što je prije dvije godine diplomirala medicinsku antropologiju i sociologiju u Amsterdamu. Teme koje obrađuje u antropološko-sociološkom i novinarskom radu tiču se marginaliziranih skupina, nejednakosti, feminizma, seksualnosti, tijela i zdravlja.

proza

Martin Majcenović: Medvjeđa usluga

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Dunja Matić: Večera

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dunja Matić (1988., Rijeka) je magistra kulturologije, urednica, recenzentica i književna kritičarka. Prozu, poeziju i osvrte objavljuje na stranicama Gradske knjižnice Rijeka i Književnosti uživo, dio čijeg je uredništva od 2013. godine. Roman „Troslojne posteljine“ izlazi u izdanju Studia TiM ove godine, a u pripremi je zbirka kratkih priča „Kozmofilije“.

proza

Sara Kopeczky: Atomi različitih zvijezda

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Sara Kopeczky (1992., Zagreb) diplomirala je anglistiku i talijanistiku, prozu i poeziju objavljivala je u časopisima, zbornicima i na portalima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Pobijedila je na natječaju knjižnice Daruvar za najljepše ljubavno pismo. Članica je Novog Književnog Vala, književne skupine nastale iz škole kreativnog pisanja pod vodstvom Irene Delonge Nešić. Urednica je Split Minda, časopisa za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu.

proza

Alen Brlek: Mjehur

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije Metakmorfoze. Objavljivan je između ostalog i u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalu Strane. Sudionik je nekoliko regionalnih i međunarodnih književnih festivala, a priprema i drugu zbirku poezije 'Pratišina'.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg