poezija

Davor Ivankovac: Krvavoplava pjena

Davor Ivankovac (1984., Vinkovci) završio je osnovnu i srednju školu u Vinkovcima, te Filozofski fakultet u Osijeku. Poeziju, kratke priče i književne kritike objavljuje u nizu domaćih i inozemnih časopisa i portala, a poezija mu je prevedena na nekoliko jezika, te zastupljena u nekoliko panorama i antologija. Dobitnik je nagrade Goran 2012. godine za zbirku poezije ''Freud na Facebooku'', te Lapis Histriae 2017. za kratku priču ''Ponedjeljak''. Objavio zbirke poezije: ''Rezanje magle'' (2012.), ''Freud na Facebooku'' (2013.) i ''Doba bršljana'' (2018.).



 

Ljubavna 2011. (I Bog je umro, draga…)

 

Jutros mi je rekla dok smo prali zube,

zaljubljen si u svoju jebenu sintaksu i glagole,

ne u mene, i sve ono

što ja jesam…

 

I zar to nije pervertiranje?

 

I kako mogu pokraj nje ovakve, pljunuvši

krvavoplavu pjenu, voljeti više

gramatiku i pravopis.

I sve te imenice, prezente, future neke druge,

pravilnu uporabu genitiva, a ne nju,

ili recimo Domovinu.

 

Htio sam joj reći da su i njene sise samo

pitanje sintakse, stvar jezika i pravilne uporabe

(ali nisam znao kako, nisam imao ideje,

povlačeći tupi žilet preko obraza

napustila me inspiracija),

 

i dodatno pojasniti, draga, slušaj, domovina je

davno krepala, mrtvorođenče bez pelena,

iz čega proizlazi logična jednadžba:

domoljublje = nekrofilija,

i zar to nije pervertiranje?

 

I još je nešto rekla, ali nisam čuo,

zaokupljen već pitanjima sintakse

i pravilne uporabe svega.

 

 

Fraktalna (hrđa decentriranog subjekta)

 

II.

 

I ono što su dobili razdijelili su.

Sebe od sebe i košmare od ljubavi,

mukotrpno kao patetiku od lirike ili

poraze od srama.

 

Gle kako djetinjstvo otpada od zrelosti,

kako simbolika ostaje bez stvarnosti, falusoidna,

poput one kupole od tenka

na nuštarskome križanju.

 

Tablete za želudac ne smanjuju tjeskobu.

 

U slavonskim ravnicama

žučni je kamen postavljen za međašni.

 

 

Dan državnosti

 

Crvena tipka i zelena tableta uspješno preveniraju

pokušaj nove reinterpretacije.

Poneki Hrvat možda naslućuje: Vukovar zapravo nikad nije pao.

Jer ako je doista sve vrijeme bio u nama,

tada je jasnije kakvi smo svi iznutra. Jao!

Čak i Davor Ivankovac, nepoznati pjesnik

iz Vinkovaca, koji unatoč svemu nije

pračovjek i nacionalist.

Što je za jednog Vinkovčanina čudo

samo po sebi neobičnije i veće od

hipotetskog buđenja u središtu ping-pong loptice.

A to može biti:

a) orgazmička bjelina;

b) arktička bjelina;

c) sljepoća iz romana Josea Saramaga,

i što je najvjerojatnije u ovom podneblju

d) katolička predodžba o Raju –

dosadnija i gluplja od nedjeljnih popodneva

po kvartovskim birtijama.

Uvečer, u smiraj, pred tv-ekranom:

vjerujem li u išta od navedenog? 

 

 

Elementarne čestice ljepote (Andreja)

 

Noćas su se pomaknule tektonske ploče

i jutro smo dočekali bliži nego ikad.

 

Zrnatost slike i kristalizaciju osobe

ne moramo izravno povezati:

emocionalno preciziranje može biti i komešanje.

 

Zar i krila noćnih leptira ne ostavljaju

tragove na prstima?

Pjesma je najkrhkije od tuđe ljepote,

provjerljivo njene:

oteti fragmenti labave opstojnosti

kao svjetlucavi ukrasi po

ontološki odsutnoj

božićnoj jelki.

 

Zmaj je fosilizirani motiv pred vratima

tabu teme. Izotopima ugljika datiramo

starost i porijeklo tekstova

koje ćemo tek napisati.

Motiv je ispaljen kroz stotinu senzora

istovremeno,

ključna je poruka nehotice arhivirana.

 

Nedjeljno je predvečerje utorkom popodne

i mogli bismo lako oboljeti od paradoksa -

sezonski i bezopasno,

kao kad prašina netaknutih knjiga

natjera na kihanje.

 

 

Sjeveroistočni

 

Stao sam na obalu mora i vidio: fali pola kopna!

Šav na stolnjaku suštinski dijeli odgovornost.

Slika doma na dnu praznog tanjura.

 

Prostiranje vjetra bešćutno kao obzor

prinosilo je dim iz nazubljenih pogona.

 

I vidio sam sjeverno nebo, grad, odluku:

prozirni kristal u noći. Tako je došla zima,

zatim jesen, pa ona. Jugozapadno od utjehe

stajala je smislena kao čavao za osmijeh.

 

Ribe su udarale u lakirane noge,

papuču s rupom, trzaj mačjeg uha.

A Bog je htio molitve, mamce na udicama smrti.

Bonaca vjetar, korpicu kruha, otkucaje zidnog srca.

 

Bio sam sjever, mjesečina, ništa:

tupa bol u tupom kutu sreće.

 

Nalik površini Marsa, iščekujem strah i užas.

Između red jablana i vrba, gole topole.

Linija željezničke pruge.

 

 

 

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Dinko Kreho: Književna ''mladost'' je sklizak i evazivan pojam koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg