poezija

Darko Cvijetić: Demonovina

Darko Cvijetić (1968.,Ljubija Rudnik) piše pjesme i kratke priče. Neke pjesme prepjevane su na engleski jezik, njemački, slovenski, mađarski, poljski, makedonski i jidiš.
U kazalištu u Prijedoru radi kao glumac i redatelj.
Osnovao lažni teatar - A PRO PO Prijedor te lažnu art grupu - URBA CULT 92



 

Demonovina

 

 

Mama mojeg raznesenog
Druga Duleta iz voda
Od Humanitarne pomoći dobila
Vreću đubriva

I vojničke košulje
Ispeglane

(Toliko od domovine)

U kladionici
Osvojim mobilni
I 100 maraka na računu
100 poruka full
Priključci folovi

A broj isti
Kao na zatvaraču
Puške u ruci

(Toliko od đubriva)

 

 

Otac i sin



U Derventi je jedan otac ubio sina s četiri hica,
u osam ujutro, na grobu majke.
Sin je bio bolestan, liječen, nije se odmicao od materina groba.
Nakon ubojstva,
sam je pozvao policiju i htijući i sebe ubiti, ranio se.

A pored Prijedora, jedan sin, u trošnoj kućici na periferiji, prošle godine,
tri dana je hranio mrtvu, preminulu mater.
Narod zvao policiju, lud je on još od rata, rekla je susjeda.
Sreli su se u ludnici Jakeš, kod Modriče.
Nitko ne zna ni kako su se zbližili i postali nerazdvojni.
Kada je otac umro, isto tako ujutro, jedva su ušli u sobu po tijelo.
Novi sin ga je hranio, prinoseći žlicu s čorbom drhtavom rukom do već
treći dan otvorenih usta.



PIAZZA


Stajala je isprva samo
Jelena na
Trgu heroja
Šutjela ogledalo držala u
Prijedoru

Onda se i
Petar Pjotr Pavlenski
Zakucao jajima za
Crveni trg u
Moskvi

Jelena je odnijela
Šutnju
Pjotra su pokrili
Odkucali odnijeli

Samo je bez jaja
Ostao razlog

Toliki su pjesnici
Stihovali -
Na Crvenom kod mauzoleja
Valja jaja sačuvati

Ne zakucavati ih

Pa da
U trgu ekser
Svijet drži u bjelanjcu
 

 

 

 

Sudnja

 

 

Sreo sam danas svoje riječi
Bilo im neugodno
Kao starcu koji se
Pomokrio na linoleum

Tako su i stajale:
U mlakoj vodi

Ni sa čim više
Urimljive

Bez eksera
Po dlanovima
U dlanovima

Eh jadne rekoh
Proljudile ste se vidim -

Čiji je bio
Rođendan?

 

 

 

Ekshumatorova

 


Jednom smo našli
Presađeno srce
U tuđem skeletu
Kako ne truli

Da vidiš:
Još kuca i zakucava
A kako nema krvi
Pa nema što pumpati

Aorte zvižde
Komore klepeću

A ljubavna strijela (ona iz bajke)
Masna
Tobolči se
U pleteru vena

I uzmemo ga
Šta ćeš

Možda neka mater
Zna
Čiji je grudni koš

Sekundarni srcegrob

 

 

 

 

 

Praznici - portret Kaina zimi 


1. 

Praznici, profanacije

Danas je, dragi dnevniče (25. XI 2013. Dan ZAVNOBiH) i u mojem gradu bio T. Meron, najglavniji sudac Tribunala za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.
I za zločine protiv čovječnosti.
Bio je u Tomašici.Na kopovima.
Tu je i Danilo Kiš bio 1986. da primi nagradu Skender Kulenović, pa obilazio i on kopove, gledao rudare.
Mi smo u pozorištu imali probu Kvarteta, Ronalda Harwooda.
Čule su se policijske sirene.
Ja pomislio da je opet netko poginuo u udesu.
Saobraćajnom.Prometnom.
Kad nije.
Uvečer sam, dragi dnevniče, bio u kavani MD (ali je zovu MRTVE DUŠE) koja je gotovo u Gradskom pravoslavnom groblju.
Ulaz u groblje i ulaz u Mrtve duše su doslovce deset metara udaljeni.
Padao je snijeg i pisao sam.
Mobilnim telefonom sam provjeravao ima li WF.
Sutra ću ti pisati opet, dragi dnevniče.

U Mrtvim dušama nema interneta.

 

2.

Zimski portret Kaina

 

Očišćen brauning
Vaza od ruže
Mreže na doku
Kišom dugo rasoljavane

U samovarima
Voda se naježuje
Na ikebanama niti to

Nema više
Mjesta
Za otpali trešnjin list

O kažiprsna jagodice

Pa ti bi i da
Put pokazuješ nekom
Kao kost na kojoj si

O vrelokrvna
Obaračem izbrušena

 

 

 

RIKVERC



1.

I, odmah, čim je ušla Crvena Kraljica (u čijoj zemlji pejzaž putuje unatrag) naglasi - "da bismo ostali na mjestu, moramo trčati što brže možemo."

2.

Znaš, jebemu, aj ti meni tetak objasni - što ovi ljudi kače krstove i križeve baš na retrovizore; ako je za sreću što ga brate ne omotaju oko mjenjača, ne znam oko motora pod haubom, oko kotača, što baš na retrovizor, pita me Dimitrije, mladi desetogodišnji gospodin?

3.

Iz vojničkih grobnica na planini O. ukradeno preko sedamnaest tijela, vele u novinama, i to pod naslovom TJELOKRADICE - i onda ti pišeš crnu poeziju i tražiš nove strašne riječi, zatvara novine kćerka.

4.

Kad su ih našli
Oni još postrojeni
Ordenje im propalo na pluća
I raspela se njišu
U grudnim košnicama

A Crvena Kraljica
Ah ta krasna dama s karte

Kad sve
Ađutanture svrše

S vlaka silazi na narednoj stanici

Alice ostaje sama
Oznojena
Košulja tjelokradice

 

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg