poezija

Darko Cvijetić: Demonovina

Darko Cvijetić (1968.,Ljubija Rudnik) piše pjesme i kratke priče. Neke pjesme prepjevane su na engleski jezik, njemački, slovenski, mađarski, poljski, makedonski i jidiš.
U kazalištu u Prijedoru radi kao glumac i redatelj.
Osnovao lažni teatar - A PRO PO Prijedor te lažnu art grupu - URBA CULT 92



 

Demonovina

 

 

Mama mojeg raznesenog
Druga Duleta iz voda
Od Humanitarne pomoći dobila
Vreću đubriva

I vojničke košulje
Ispeglane

(Toliko od domovine)

U kladionici
Osvojim mobilni
I 100 maraka na računu
100 poruka full
Priključci folovi

A broj isti
Kao na zatvaraču
Puške u ruci

(Toliko od đubriva)

 

 

Otac i sin



U Derventi je jedan otac ubio sina s četiri hica,
u osam ujutro, na grobu majke.
Sin je bio bolestan, liječen, nije se odmicao od materina groba.
Nakon ubojstva,
sam je pozvao policiju i htijući i sebe ubiti, ranio se.

A pored Prijedora, jedan sin, u trošnoj kućici na periferiji, prošle godine,
tri dana je hranio mrtvu, preminulu mater.
Narod zvao policiju, lud je on još od rata, rekla je susjeda.
Sreli su se u ludnici Jakeš, kod Modriče.
Nitko ne zna ni kako su se zbližili i postali nerazdvojni.
Kada je otac umro, isto tako ujutro, jedva su ušli u sobu po tijelo.
Novi sin ga je hranio, prinoseći žlicu s čorbom drhtavom rukom do već
treći dan otvorenih usta.



PIAZZA


Stajala je isprva samo
Jelena na
Trgu heroja
Šutjela ogledalo držala u
Prijedoru

Onda se i
Petar Pjotr Pavlenski
Zakucao jajima za
Crveni trg u
Moskvi

Jelena je odnijela
Šutnju
Pjotra su pokrili
Odkucali odnijeli

Samo je bez jaja
Ostao razlog

Toliki su pjesnici
Stihovali -
Na Crvenom kod mauzoleja
Valja jaja sačuvati

Ne zakucavati ih

Pa da
U trgu ekser
Svijet drži u bjelanjcu
 

 

 

 

Sudnja

 

 

Sreo sam danas svoje riječi
Bilo im neugodno
Kao starcu koji se
Pomokrio na linoleum

Tako su i stajale:
U mlakoj vodi

Ni sa čim više
Urimljive

Bez eksera
Po dlanovima
U dlanovima

Eh jadne rekoh
Proljudile ste se vidim -

Čiji je bio
Rođendan?

 

 

 

Ekshumatorova

 


Jednom smo našli
Presađeno srce
U tuđem skeletu
Kako ne truli

Da vidiš:
Još kuca i zakucava
A kako nema krvi
Pa nema što pumpati

Aorte zvižde
Komore klepeću

A ljubavna strijela (ona iz bajke)
Masna
Tobolči se
U pleteru vena

I uzmemo ga
Šta ćeš

Možda neka mater
Zna
Čiji je grudni koš

Sekundarni srcegrob

 

 

 

 

 

Praznici - portret Kaina zimi 


1. 

Praznici, profanacije

Danas je, dragi dnevniče (25. XI 2013. Dan ZAVNOBiH) i u mojem gradu bio T. Meron, najglavniji sudac Tribunala za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.
I za zločine protiv čovječnosti.
Bio je u Tomašici.Na kopovima.
Tu je i Danilo Kiš bio 1986. da primi nagradu Skender Kulenović, pa obilazio i on kopove, gledao rudare.
Mi smo u pozorištu imali probu Kvarteta, Ronalda Harwooda.
Čule su se policijske sirene.
Ja pomislio da je opet netko poginuo u udesu.
Saobraćajnom.Prometnom.
Kad nije.
Uvečer sam, dragi dnevniče, bio u kavani MD (ali je zovu MRTVE DUŠE) koja je gotovo u Gradskom pravoslavnom groblju.
Ulaz u groblje i ulaz u Mrtve duše su doslovce deset metara udaljeni.
Padao je snijeg i pisao sam.
Mobilnim telefonom sam provjeravao ima li WF.
Sutra ću ti pisati opet, dragi dnevniče.

U Mrtvim dušama nema interneta.

 

2.

Zimski portret Kaina

 

Očišćen brauning
Vaza od ruže
Mreže na doku
Kišom dugo rasoljavane

U samovarima
Voda se naježuje
Na ikebanama niti to

Nema više
Mjesta
Za otpali trešnjin list

O kažiprsna jagodice

Pa ti bi i da
Put pokazuješ nekom
Kao kost na kojoj si

O vrelokrvna
Obaračem izbrušena

 

 

 

RIKVERC



1.

I, odmah, čim je ušla Crvena Kraljica (u čijoj zemlji pejzaž putuje unatrag) naglasi - "da bismo ostali na mjestu, moramo trčati što brže možemo."

2.

Znaš, jebemu, aj ti meni tetak objasni - što ovi ljudi kače krstove i križeve baš na retrovizore; ako je za sreću što ga brate ne omotaju oko mjenjača, ne znam oko motora pod haubom, oko kotača, što baš na retrovizor, pita me Dimitrije, mladi desetogodišnji gospodin?

3.

Iz vojničkih grobnica na planini O. ukradeno preko sedamnaest tijela, vele u novinama, i to pod naslovom TJELOKRADICE - i onda ti pišeš crnu poeziju i tražiš nove strašne riječi, zatvara novine kćerka.

4.

Kad su ih našli
Oni još postrojeni
Ordenje im propalo na pluća
I raspela se njišu
U grudnim košnicama

A Crvena Kraljica
Ah ta krasna dama s karte

Kad sve
Ađutanture svrše

S vlaka silazi na narednoj stanici

Alice ostaje sama
Oznojena
Košulja tjelokradice

 

 

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg