(Zadar, September 17th 1905 – Zagreb, March 4th 1967)
Biography
Vladan Desnica was born in Zadar on September 17th, 1905. He came from a respected Serbian family which played a significant role in the cultural life of Dalmatia. The writer’s grandfather Vladimir was a deputy of the Imperial Council in Vienna, his grandmother Olga came from the family of the military commander Stojan Janković who was celebrated in epic poems, while his father Uroš was a lawyer with a Viennese title who distinguished himself in the struggle against the Zadar pro-Italian party and was chosen to be deputy leader and commissioner for justice in the newly-formed local Dalmatian government in 1918. His mother Fani came from the old Croatian Luković family from Prčanj on the Bay of Kotor. He was a relative of the distinguished historian Niko Luković. Well-known Zadar intellectuals and artists used to gather in the Desnica household: Josip Bersa, Jakša Čedomil (Jakov Čuka), Marko Car, Petar Kasandrić and others. Vladan Desnica attended high school in Zadar, Split and Šibenik (where he graduated in 1924) and while still at school he began to become involved in literature. He studied law in Zagreb and Paris, graduating in 1930 in Zagreb. For a while he worked as a trainee lawyer in his father’s office and then took a job at the state public attorney’s office in Split. While in Split, he spent much time with the painter Ignjat Job, composer Ivo Parać and poet and critic Vladimir Rismondo. At the beginning of the war, he worked in occupied Zadar as a translator and then in 1943 took refuge in Islam Grčki, and in 1944 crossed over to liberated territory. From 1945 to 1950 he was the head of the legal department in the ministry of finance in Zagreb and then worked as a professional writer until his death. He was erudite. He spoke five foreign languages and was well-versed in philosophy and art history. He also composed: he registered 14 short compositions with the Croatian Authors Agency, and he was also the author of the libretto for Parać’s opera Adelova pjesma on the motif of Botić’s epic Bijedna Mara (which premiered in 1951). He translated works by Croce (Eseji iz estetike, 1938; Književna kritika kao filosofija, 1969), Gide, Cavalcanti, Silone, Venturi, Foscolo, Tolstoy, Pushkin, Carducci, Aymé and others. He also wrote essays, theatre reviews, articles, humour, causeries and was also the author of a screenplay – Koncert (1954) (Concert) – written according to the synopsis of Branko Belan for the film of the same name. He died in Zagreb on March 4th 1967 and is buried in the family grave in Islam Grčki.
Translated by
Mima Simić
Selected bibliography
IMPORTANT EDITIONS OF VLADAN DESNICA’S WORKS :
Zimsko ljetovanje (The Winter Summer Holiday), Zora, Zagreb, 1950
Olupine na suncu (Shipwrecks in the Sun), Matica hrvatska, Zagreb, 1952
Koncert (Concert), published by the author, Zagreb, 1954
Proljeće u Badrovcu (Spring in Badrovec), Prosveta, Belgrade, 1955
Slijepac na žalu (Blind Man on the Beach), Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1956
Tu, odmah pored nas (Here, Right Next to Us), Matica srpska, Novi Sad, 1956
Proljeća Ivana Galeba (The Springtimes of Ivan Galeb), Svjetlost, Sarajevo, 1957
O pojmovima “tipa” i “tipičnog” i njihovoj neshodnosti na području estetike (On the Terms of “Type” and “Typical” and Their Unsuitability in the Area of Aesthetics), Univerzum, Zagreb, 1957
Fratar sa zelenom bradom (The Monk with the Green Beard), Mladost, Zagreb, 1959
Izabrana djela, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 117/1 (Selected Works, Five Centuries of Croatian Literature, Vol. 117/1), Zora-Matica hrvatska, Zagreb, 1968; 117/2, Zagreb 1977
Proljeća Ivana Galeba (The Springtimes of Ivan Galeb), Školska knjiga, Zagreb, 1975
Sabrana Djela I-IV (Collected Works I-IV), Prosvjeta, Zagreb, 1974-1975
Ljestve Jakovljeve (Jacob’s Ladder), Prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1977
Progutane polemike (Swallowed Polemics), Stubovi društva, Belgrade, 2001
Hotimično iskustvo – diskurzivna proza Vladana Desnice (Intentional Experience – the Discursive Prose of Vladan Desnica I-II), VBZ-SKD Prosvjeta, Zagreb, 2005-2006
Igre proljeća i smrti, Biseri hrvatske književnosti, sv. 37 (Games of Spring and Death, Gems of Croatian Literature, Vol. 37), Mozaik knjiga, Zagreb, 2008
IMPORTANT LITERATURE ON VLADAN DESNICA:
M. Franičević, “’Zimsko ljetovanje’ Vladana Desnice”, Republika, 1950, 7; Ž. Jeličić, Lica i autori, Zagreb, 1953; Č. Prica, “Desnica kao pripovjedač”, Krugovi, 1957, 5; M. I. Bandić, Vreme romana 1950-1955, Belgrade, 1958; N. Kolumbić, “Igre proljeća i smrti”, Zadarska revija, 1959, 1; V. Pavletić, Analiza bez koje se ne može, Zagreb, 1961; G. Peleš, Poetika suvremenog jugoslavenskog Romana (1945-1961), Zagreb, 1966; N. Ivanišin, “O Desničinom romanu Zimsko ljetovanje”, Zadarska revija, 1968, 1; V. Pavletić, foreword to Pet stoljeća hrvatske književnosti, Vol. 117/1, Zagreb, 1968; D. Jelčić, Teme i mete, Zagreb, 1969; J. Milović, “Razgovor s Vladinom Desnicom o umjetničkom stvaranju”, Letopis Matice srpske, 1969, 5; N. Disopra, “Nacrt za književni portret Vladana Desnice”, Mogućnosti, 1971, 3; V. Pavletić, Djelo u zbilji, Zagreb, 1971; S. Korać, Svijet, ljudi i realizam Vladana Desnice, Belgrade, 1972; V. Rismondo, Oblici i slova, Split, 1979; R. Mikić, Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice, Belgrade, 1985; F. Dijan, “U kratkim provedrinama svijesti”, Zadarska revija, 1985, 4-5; K. Nemec, “Novelistika Vladana Desnice”, Forum, 1986, 3-4; K. Nemec, “Poetika romana “Proljeća Ivana Galeba” Vladana Desnice”, Umjetnost riječi, 1986, 3-4; K. Nemec, Vladan Desnica, Zagreb, 1988; D. Rapo, Novele i romani Vladana Desnice, Zagreb, 1989; S. Roić, “Vladan Desnica i taljanska kultura”, Umjetnost riječi, 1998, 3-4; V. Žmegač, “Svagdašnji Hamlet”, in the book: I. Frangeš-V. Žmegač, Hrvatska novella, Zagreb, 1998; K. Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, Zagreb, 2003; Zbornik radova o Vladanu Desnici, Zagreb, 2004; H. Peričić, “Izdaja/krivnja/ideologija u Desničinoj drami Ljestve Jakovljeve”, in the book: Tekst, izvedba, odjek, Zagreb, 2008; T. Maroević, “Osunčane strane, sjenovite strune”, Foreword to the book Igre proljeća i smrti V. Desnice, Zagreb, 2008.
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.