writers

Vladan Desnica

(Zadar, September 17th 1905 – Zagreb, March 4th 1967)



 

 

 

Biography

 

Vladan Desnica was born in Zadar on September 17th, 1905. He came from a respected Serbian family which played a significant role in the cultural life of Dalmatia. The writer’s grandfather Vladimir was a deputy of the Imperial Council in Vienna, his grandmother Olga came from the family of the military commander Stojan Janković who was celebrated in epic poems, while his father Uroš was a lawyer with a Viennese title who distinguished himself in the struggle against the Zadar pro-Italian party and was chosen to be deputy leader and commissioner for justice in the newly-formed local Dalmatian government in 1918. His mother Fani came from the old Croatian Luković family from Prčanj on the Bay of Kotor. He was a relative of the distinguished historian Niko Luković. Well-known Zadar intellectuals and artists used to gather in the Desnica household: Josip Bersa, Jakša Čedomil (Jakov Čuka), Marko Car, Petar Kasandrić and others. Vladan Desnica attended high school in Zadar, Split and Šibenik (where he graduated in 1924) and while still at school he began to become involved in literature. He studied law in Zagreb and Paris, graduating in 1930 in Zagreb. For a while he worked as a trainee lawyer in his father’s office and then took a job at the state public attorney’s office in Split. While in Split, he spent much time with the painter Ignjat Job, composer Ivo Parać and poet and critic Vladimir Rismondo. At the beginning of the war, he worked in occupied Zadar as a translator and then in 1943 took refuge in Islam Grčki, and in 1944 crossed over to liberated territory. From 1945 to 1950 he was the head of the legal department in the ministry of finance in Zagreb and then worked as a professional writer until his death. He was erudite. He spoke five foreign languages and was well-versed in philosophy and art history. He also composed: he registered 14 short compositions with the Croatian Authors Agency, and he was also the author of the libretto for Parać’s opera Adelova pjesma on the motif of Botić’s epic Bijedna Mara (which premiered in 1951). He translated works by Croce (Eseji iz estetike, 1938; Književna kritika kao filosofija, 1969), Gide, Cavalcanti, Silone, Venturi, Foscolo, Tolstoy, Pushkin, Carducci, Aymé and others. He also wrote essays, theatre reviews, articles, humour, causeries and was also the author of a screenplay – Koncert (1954) (Concert) – written according to the synopsis of Branko Belan for the film of the same name. He died in Zagreb on March 4th 1967 and is buried in the family grave in Islam Grčki.

 

Translated by

Mima Simić

 

 

Selected bibliography

 

IMPORTANT EDITIONS OF VLADAN DESNICA’S WORKS :

Zimsko ljetovanje (The Winter Summer Holiday), Zora, Zagreb, 1950

Olupine na suncu (Shipwrecks in the Sun), Matica hrvatska, Zagreb, 1952

Koncert (Concert), published by the author, Zagreb, 1954

Proljeće u Badrovcu (Spring in Badrovec), Prosveta, Belgrade, 1955

Slijepac na žalu (Blind Man on the Beach), Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1956

Tu, odmah pored nas (Here, Right Next to Us), Matica srpska, Novi Sad, 1956

Proljeća Ivana Galeba (The Springtimes of Ivan Galeb), Svjetlost, Sarajevo, 1957

O pojmovima “tipa” i “tipičnog” i njihovoj neshodnosti na području estetike (On the Terms of “Type” and “Typical” and Their Unsuitability in the Area of Aesthetics), Univerzum, Zagreb, 1957

Fratar sa zelenom bradom (The Monk with the Green Beard), Mladost, Zagreb, 1959

Izabrana djela, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 117/1 (Selected Works, Five Centuries of Croatian Literature, Vol. 117/1), Zora-Matica hrvatska, Zagreb, 1968; 117/2, Zagreb 1977

Proljeća Ivana Galeba (The Springtimes of Ivan Galeb), Školska knjiga, Zagreb, 1975

Sabrana Djela I-IV (Collected Works I-IV), Prosvjeta, Zagreb, 1974-1975

Ljestve Jakovljeve (Jacob’s Ladder), Prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1977

Progutane polemike (Swallowed Polemics), Stubovi društva, Belgrade, 2001

Hotimično iskustvo – diskurzivna proza Vladana Desnice (Intentional Experience – the Discursive Prose of Vladan Desnica I-II), VBZ-SKD Prosvjeta, Zagreb, 2005-2006

Igre proljeća i smrti, Biseri hrvatske književnosti, sv. 37 (Games of Spring and Death, Gems of Croatian Literature, Vol. 37), Mozaik knjiga, Zagreb, 2008

 

IMPORTANT LITERATURE ON VLADAN DESNICA:

M. Franičević, “’Zimsko ljetovanje’ Vladana Desnice”, Republika, 1950, 7; Ž. Jeličić, Lica i autori, Zagreb, 1953; Č. Prica, “Desnica kao pripovjedač”, Krugovi, 1957, 5; M. I. Bandić, Vreme romana 1950-1955, Belgrade, 1958; N. Kolumbić, “Igre proljeća i smrti”, Zadarska revija, 1959, 1; V. Pavletić, Analiza bez koje se ne može, Zagreb, 1961; G. Peleš, Poetika suvremenog jugoslavenskog Romana (1945-1961), Zagreb, 1966; N. Ivanišin, “O Desničinom romanu Zimsko ljetovanje”, Zadarska revija, 1968, 1; V. Pavletić, foreword to Pet stoljeća hrvatske književnosti, Vol. 117/1, Zagreb, 1968; D. Jelčić, Teme i mete, Zagreb, 1969; J. Milović, “Razgovor s Vladinom Desnicom o umjetničkom stvaranju”, Letopis Matice srpske, 1969, 5; N. Disopra, “Nacrt za književni portret Vladana Desnice”, Mogućnosti, 1971, 3; V. Pavletić, Djelo u zbilji, Zagreb, 1971; S. Korać, Svijet, ljudi i realizam Vladana Desnice, Belgrade, 1972; V. Rismondo, Oblici i slova, Split, 1979; R. Mikić, Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice, Belgrade, 1985; F. Dijan, “U kratkim provedrinama svijesti”, Zadarska revija, 1985, 4-5; K. Nemec, “Novelistika Vladana Desnice”, Forum, 1986, 3-4; K. Nemec, “Poetika romana “Proljeća Ivana Galeba” Vladana Desnice”, Umjetnost riječi, 1986, 3-4; K. Nemec, Vladan Desnica, Zagreb, 1988; D. Rapo, Novele i romani Vladana Desnice, Zagreb, 1989; S. Roić, “Vladan Desnica i taljanska kultura”, Umjetnost riječi, 1998, 3-4; V. Žmegač, “Svagdašnji Hamlet”, in the book: I. Frangeš-V. Žmegač, Hrvatska novella, Zagreb, 1998; K. Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, Zagreb, 2003; Zbornik radova o Vladanu Desnici, Zagreb, 2004; H. Peričić, “Izdaja/krivnja/ideologija u Desničinoj drami Ljestve Jakovljeve”, in the book: Tekst, izvedba, odjek, Zagreb, 2008; T. Maroević, “Osunčane strane, sjenovite strune”, Foreword to the book Igre proljeća i smrti V. Desnice, Zagreb, 2008.

 

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg