writers

Ivan Slamnig

(1930-2001)



A Short Biography

by Sibila Petlevski[1]

 

Poet, story teller, dramatist, literary theorist and translator, born in 1930 in Metković. Died in 2001 in Zagreb. Ivan Slamnig studied at the Arts’ Faculty in Zagreb from 1949 to 1955. He was a university lecturer at the Arts’ Faculty in Zagreb and he translated literature from English, Russian, Italian and Swedish. Slamnig translated many world classics and a number of books by contemporary authors. He completed several valuable anthologies such as An anthology of Croatian poetry, from the earliest records to the end of the 19th century (Antologija hrvatske poezije, od najstarijih zapisa do kraja XIX stoljeća) Zagreb 1964, An anthology of Croatian poetry of the 17th century (Antologija hrvatske poezije XVII stoljeća) and An anthology of Croatian poetry from A. Kačić Miošić to A. G. Matoš (Antologija hrvatske poezije od A. Kačića Miošića do A. G. Matoša) Zagreb 1979. He also wrote plays, essays and scientific books.

It is hard to imagine a poet with greater versatility than Ivan Slamnig. He was certainly one of the most innovative and unpredictable poets of the eighties. He enjoyed toying slightly whimsically with poetic conventions. He explored the bizarre and, in several of his poems from the fifties, the spiritual. His early poems are gems of imagism. An autobiographical element appears more evident in his later fiction and poetry. In his best work robust comic energy and elements of pathos work alongside each other in a creative partnership. His range is wide, covering poetry, fiction, one-act plays and essays. He was a seminal writer of the 1980s who started his literary career in the 1950s, publishing poems, essays and translations in an influential literary magazine entitled Circles (Krugovi). Slamnig’s authentic poetic vision survived into the nineties. He has both a popular following and the admiration of his fellow poets. The death of Ivan Slamnig was a heavy blow for Croatian writers, who enormously admired him. His work is full of literary allusions and brilliant elements of pastiche. There can be a touch of the macabre in his work but there is also humor. Slamnig is greatly interested in how ordinary people handle their lives. This writer made a major impact on the Croatian literary scene, especially on the new generation for whom humor and casualness in relationships are often the norm. His poetry is fastidious to a degree and his interest in poetic monologue and dialogue techniques in poetry appears deliberately indebted to American modernism. Slamnig excels in shorter forms of poetry.

He has also proved a remarkable novelist, with his novel The Better Part of Courage winning a place in the Croatian graduate school literature program. He wrote his first books in the fifties and thus caught the social atmosphere of the fifties, especially the mood of the post-war generation coming to adulthood at the time. The development of the Croatian post-modern novel owes much to the pioneering work of Ivan Slamnig although he did not write much in the genre of fiction. Already his first collection, The Avenue after the Ceremony (1956) put him into the master class of modern poets. Slamnig was particularly sharp as an observer of suburban pathos – which was apparent in his later collections such as Dronta (1981), Sed scholae (1987) and Relatively upside down (1987).

There are no simple moral certainties affirmed in his books. He examined disturbing areas of our sexual personalities never losing his sense of humor. He was a skillful poet who in a deft verse could capture the pain of ordinary living. Slamnig is a comparatively rare author whose appeal is almost universal, as much to the holiday reader as to the student of modern poetry. Slamnig’s work eludes easy categorization. His books greatly influenced the emergence of a playful and urban new voice in Croatian poetry, calling into question the traditional values. Slamnig is an excellent poet of modern constructivism who remains, at the same time, quite paradoxically, emotionally attached to Baroque and Romantic literary traditions, from English metaphysical poetry to Heine and some local authors from the epoch of Romanticism. In the scale and versatility of his achievement Ivan Slamnig is a major figure among contemporary Croatian poets.

 

 

Poetic works

 

The Avenue after the Ceremony (Zagreb, 1956)

Landslide (Zagreb, 1956)

Siesta in Narona (Zagreb, 1963)

Limbo (Zagreb, 1973)

Analecta (Zagreb, 1971)

Poems (Zagreb, 1973)

Dronta (Zagreb, 1981)

Selected works (Zagreb, 1983)

Relatively Upside Down (Zagreb, 1987)

Sed scholae (Zagreb, 1987)

Collected Poems (Zagreb, 1990)

Wounded Cannon (Zagreb 2000), Tin Ujević Award



[1] Sibila Petlevski 11964o, poet, novelist, playwright, theatre scholar and literary critic, was born in Zagreb. She teaches at the Academy of Dramatic Art in Zagreb. Both her poetry and her fiction have been translated into many languages, and she has given readings and public recitals at several international literary events. Poetic works: Crystals (1988), Jump from the Spot (1990), One Hundred Alexandrian Epigrams (1993), Choreography of Suffering (2002).

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg