proza

Lada Vukić: Mikro priče

Lada Vukić je spisateljica iz Zadra. Aktivna je članica ZaPisa - udruge zadarskih pisaca.
Piše uglavnom kratke priče, za koje je osvojila više nagrada, između ostalih i Ulaznica 2011, Pričigin 2012, Pitschwise 2012, a ušla je i u uži izbor Večernjaka 2013. Priče su joj objavljene u više časopisa i na portalima, uključujući zbornike Sušičke kronike, Priče iz stare knjižnice, Nešto diše u mojoj torti. Pisanje je učila u CeKaPeovoj ljetnoj školi pisanja u Staroj sušici i zadarskoj školi pisanja OtPis.



 

Slonovi

Za domaći je trebalo napisati pjesmu. Tema slobodna. Lako je pjesnicima. Njima uvijek nešto padne na pamet. Gledao sam u nebo, ali nisam vidio ništa osim jednog velikog bijelog slona. S Ivanom nije bilo tako.

-Ja ću rodoljubnu, rekao je. O tati i ratu. O granatama. O slobodi. Uzeo je olovku i bilježnicu te stao pisati. Nisam ga gledao, ali sam čuo kako mu slova škripe po papiru. Bila je to duga pjesma. Da mi je samo bilo znati odakle je izvlačio riječi?

U međuvremenu se na nebu nakupilo cijelo krdo slonova. S izduženim surlama tulili su kao da mi se rugaju. A onda sam zaškiljio očima, pa mi se učinilo ako samo ispružim ruku dohvatit ću im kljove. Za sreću. Za izgubljenu inspiraciju.

Sutradan sam dobio jedinicu. Ivan, normalno, peticu. Pa nije mi baš bilo normalno, s obzirom da svi znaju da Ivanov tata nikada nije bio u ratu. Mogao sam i ja tako, pisati kako sam cijele noći jahao krdo bijelih slonova.

 

Stabločovjek

Cijelog su jutra u parku rušili stablo. Šutke. Samo je pila jecala. Nisu stali sve dok ga nisu pretvorili u panj. Čudno, kako drvena trupla za sobom ostavljaju lijep miris. Na rukama krvnika naročito.

I neki je dječak iz kolica s velikim kotačima, promatrao istu scenu: otkinut trup i uzemljeno korijenje: život u svijetu sjena, smrt u svijetu oblika.

Poslije sam sišla dolje. I dalje je snažno mirisalo, kao da smrt i nije ništa drugo do eter i smola. Nemali broj stiješnjenih godova zbio su se u tankom i slabašnom drvetu.

- Nema razlike, oglasio se dječak iz malenih kolica s velikim kotačima, trebalo bi nas spojiti.

- Koga? upitala sam.

- On meni dade korijenje ili ja njemu glavu. Možda bi nešto od nas i ispalo. Stabločovjek.

 

Na dnu ormara

Vikendom odlazim na selo gdje više od svega volim bakine slatke žumanjke i priče iz starinskog ormara. Baka ključeve izvlači iz nekoliko slojeva šuškavih podsuknji, a zatim me vodi u konobu gdje sve miriše na ustajalost i plijesan. Takvog su okusa i keksi u ormaru smješteni uz bakinu svetačku i pogrebnu opremu.

- U ovom ćemo pokopati djeda, govori dok me nudi razmekšanim keksima. Crno odijelo i lakirane cipele. Na njima još stoji etiketa i cijena iz dućana.

- A tebe? U čemu ćemo tebe? pitam.

Šuti i ne odgovara.

Na dnu ormara je i ploča. Nadgrobna. Umotana crnom krpom. Na njoj djedovo ime i datum rođenja. Na onaj drugi se čeka. I dok ga slušam kako mu vino razvlači grlom pjesmu na nepoznatom jeziku, taj se ne čini tako skorim.

Jednom konobu zateknem otvorenu. Ormar, otključan. U njemu sve kao i prije. Keksi, cipele, odijelo i nadgrobna ploča bez datuma. Djed rukavima otire oči. Narančasti žumanjci ostali su u jajima.

 

Boce

Jučer ga je za stolom sin prvi put upitao za boce. Samo se na tren skamenio. Potom je dugo gurao suh zalogaj niz grlo, rekavši napokon, ne budi smiješan, kakve boce!

- Adnan mi je rekao, Adnan, uporno je ponavljao sin prijateljevo ime. Kao da to samo po sebi znači neki neoborivi aksiom. - Kaže, jedan takav isti kao ti kopao je po kanti u njegovom dvorištu.

- Ljudi nekada nalikuju jedni drugima, odgovori, a onda doda, jedi da ti se ne ohlade hrenovke.

Popodne ga je odveo na bazen na plivanje. Tamo mu se srce redovno raširi kada trener njegovog sina pohvali pred cijelom grupom:

- Znate, Siniša ima nevjerojatnu plovnost.

Naravno, poželi odmah reći, i u životu moraš vladati istom sposobnošću ako ne misliš završiti na dnu.

- Večeras je roštiljada, ostajete s nama? upita ga ljubazno trener.

On odmahne rukom i kaže, ma kakvi, nisam vam ja za to. Pa stane razmišljati, koliko bi to sve skupa do dugo u noć moglo potrajati?

U ponoć ostavi sinu poruku na ormariću: Ako se probudiš, a mene nema, samo da znaš, opet su me zvali u noćnu smjenu.

 

Lažna uzbuna

Kuhala sam ručak kada sam pod prozorom začula udarac. Neka je žena jauknula. Jurnula sam k prozoru i što sam vidjela? Neki je majmun grabio ženu za kosu. Lijepu i dugu, kakvu sam i ja nekad imala. Vikao je da će joj sve vlasi počupati. Ona je plakala i skrivala lice rukama. Kao i ja nekada. Onda joj je torbicu zalijepio za zid. Mobitel, šminka, puder, maramice, tablete, sve je ispalo van. I kao da nije bilo dosta, zalijepio joj je još jednu pljusku.

Zgrabila sam telefon i rekla - E nećeš, pička ti materina, platit ćeš!

S druge strane telefona operaterka je vrlo polako i smireno, kao da joj pričam bajku rekla, vidjet ćemo, gospođo; poslat ćemo nekoga, gospođo; smirite se, gospođo.

Dok sam završila iz kuhinje je smrad dolazio u valovima, na dnu lonca stisnuo se crn i zagoren luk. Sve sam bacila u smeće. Opet sam prišla prozoru. Njih dvoje je nestalo, ali se zato pojavio policajac.

- Vi ste ono zvali? upitao me s rukama prekriženim na leđima. Iz vokitokija obješenog za pojasom piskutalo je kao da netko dokono igra Nintendo.

- Aha, rekla sam, - ja sam.

- Pa gdje je taj nasilnik i žena? Da niste sve umislili?

Prije no što sam demonstrativno zatvorila prozor, policajac je vrhom jezika uporno izvlačio zaostale mrvice hrane među zubima.

- Sve je u redu. Lažna uzbuna, rekao je nekome s druge strane Nintenda.

 

 

 Fotografija: Tina Polanec

proza

Marko Gregur: Dan za izlazak

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u inozemnim časopisima.Dobitnik je nagrade Ulaznica i Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.), zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (Hena com, 2017.) Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.).

proza

Anita Vein Dević: Ulomak iz romana 'Ukradeno djetinjstvo'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.

proza

Josip Razum: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Josip Razum (1991., Zagreb) apsolvent je psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u "Fantomu slobode", osvojio nagradu na KSET-ovom natječaju za kratku priču, član je i suosnivač Književne grupe 90+.


proza

Marta Glowatzky Novosel: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

U širi izbor ušla je i Marta Glowatzky Novosel (Čakovec, 1983.), profesorica flaute, prevoditelj i sudski tumač za njemački jezik.
Glowatzky je uz glazbenu akademiju u Münchenu završila i poslijediplomski interdisciplinarni studij konferencijskog prevođenja u sklopu Sveučilišta grada Zagreba. Objavljivala je u nekoliko zbornika i portala.

proza

Zoran Hercigonja: Kolotečina: Testiranje stvarnosti

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Zoran Hercigonja (1990.) rođen je u Varaždinu gdje je diplomirao na Fakultetu organizacije i informatike. Radi kao profesor i objavljuje na portalu Poezija Online. Bavi se i likovnom umjetnošću.

proza

Stephanie Stelko: Ružica putuje u Maroko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Stephanie Stelko (1992., Rijeka) svježe je ime na sceni s obzirom da se pisanju vratila nakon što je prije dvije godine diplomirala medicinsku antropologiju i sociologiju u Amsterdamu. Teme koje obrađuje u antropološko-sociološkom i novinarskom radu tiču se marginaliziranih skupina, nejednakosti, feminizma, seksualnosti, tijela i zdravlja.

proza

Martin Majcenović: Medvjeđa usluga

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Dunja Matić: Večera

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dunja Matić (1988., Rijeka) je magistra kulturologije, urednica, recenzentica i književna kritičarka. Prozu, poeziju i osvrte objavljuje na stranicama Gradske knjižnice Rijeka i Književnosti uživo, dio čijeg je uredništva od 2013. godine. Roman „Troslojne posteljine“ izlazi u izdanju Studia TiM ove godine, a u pripremi je zbirka kratkih priča „Kozmofilije“.

proza

Sara Kopeczky: Atomi različitih zvijezda

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Sara Kopeczky (1992., Zagreb) diplomirala je anglistiku i talijanistiku, prozu i poeziju objavljivala je u časopisima, zbornicima i na portalima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Pobijedila je na natječaju knjižnice Daruvar za najljepše ljubavno pismo. Članica je Novog Književnog Vala, književne skupine nastale iz škole kreativnog pisanja pod vodstvom Irene Delonge Nešić. Urednica je Split Minda, časopisa za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu.

proza

Alen Brlek: Mjehur

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije Metakmorfoze. Objavljivan je između ostalog i u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalu Strane. Sudionik je nekoliko regionalnih i međunarodnih književnih festivala, a priprema i drugu zbirku poezije 'Pratišina'.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg