proza

Anna Ospelt: Nadin Ferari

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.



 Nadin Ferari

 

Ravnomerno disanje psa ju je ponekad toliko ometalo, da bi stavila sebi nešto u uši. Volela je to tiho pucketanje u ušima kada bi se penasti materijal nadimao pa onda, opet, obećavajuća tišina, njen dah i talasanje u glavi.

Ujutro, pre nego što bi izišla iz kuće koju je prekrila garež, grube fasade i stepeništa isklesanog iz kamena, pomazila bi psa po glavi. Malog, zlatnog, koji leži u svojoj kutiji pored prozora, uvek isto, samo ušiju u drugom položaju spuštenim na šape. „Voli kada mu mazite šape. One su tako mekane, kao u veverice, eto tako su mekane.“ Već dve sedmice je kod nje u poseti. Da premosti vreme dok je njena komšinica odsutna. Gde je otišla, to nije znala. Niti na koliko. „Ne zaboravite da ga četkate. Četka je u kutiji, kao i sve ostalo. Znate već.“ Nadin Ferari. To ime. Dok je Tomas još živeo kod nje, podočnjaci joj nisu bili toliko tamni, a ni oči joj nisu bile tako velike, niti kosa tako iskrzana. A kosti na ramenima sve ćoškastije. Tomas, čije su se kovrdže pod sjajnim slojem želatina ukočile. Koji ju je na stepeništu uvek gledao ispod oka i čija je jakna pritom češala zid. Na dim, lak za kosu i ponekad na pivo, tako je mirisalo nakon toga, tako je ona mirisala i pokušavala je da to zbaci sa sebe. Pred kraj, prošlog proleća, pre nego što je otišao, kuda, ona to nije znala, pritisnuo ju je još jednom uza zid i njegov miris je postao gorči, ostao je duže u stepeništu.

Sredom u 12. Otakako stanuje u novom stanu, stanu sa lepim zgradama prekoputa, a malo dalje, ona žuta, oker-žuta, žuta boja kao lepa pozadina ispred ružičastog buketa „Mirisna grudva“, otkako stanuje u novom stanu, uvek sija sunce, sredom u 12. Caklila se glavica psa na svetlu, četkala ju je i tek sad je shvatila da je njegov roptajući dah ne ometa. Nije ni juče. Znači da je došlo vreme. „Budite oprezni kada mu otvarate stomak. On to ne voli baš“, pisalo je na papiru u kutiji. A unutra maleni šrafciger i četiri baterije. Oprezna je, a odmah potom se iznova čuje tiho pseće disanje.

 

 

S nemačkog prevela: Maria Glišić

 

 

--------------------

ANNA OSPELT (rođena 1987. u Vaduzu, Lihtenštajn; živi u Cirihu). Tokom tri godine je pisala nedjeljnu kolumnu za sveučilišne novine „Gezetera“ i kolumnu za „Basler Zeitung“. Piše članke i recenzije za „NZZ Campus“, „Schweiz am Sonntag“ i „Zeitnah.ch“. Tijekom 2012. godine Ana Ošpelt je bila uključena u projekt za mlade pisce Aargauer Literaturhaus Lenzburg. 2013. godine je dobila stipendiju „Kulturstiftung“ iz Lihtenštajna. Većina njenih priča je objavljena u švicarskom književnom časopisu „Das Narr“, kao i u drugim časopisima „Juli“ i „Kolt“. Priče su joj čitane 2010. i 2011. godine na „Treibstoff Theatertagen“ u Bazelu i 2013. godine na književnom festivalu „Buch Basel“. Prva knjiga Ane Ospelt, pod nazivom „Sammelglück“, bit će objavljena na jesen 2014. godine.

 

www.literatursalon.li/Autoren/anna-ospelt

 

poezija

Lara Mitraković: Lov na ptice pjevice

Lara Mitraković (Split, 1992.) studira kroatistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, poezija joj je objavljena u više časopisa, zbornika i portala, a 2016. pobijedila je na natječaju za književnu nagradu Grada Karlovca "Zdravko Pucak" rukopisom "Brojanje pogrešaka". Članica je književne grupe 90+.

proza

Sven Popović: Ulomak iz romana 'Uvjerljivo drugi'

Nekada se čini: sve se obrnulo. Klinci odrastaju brže, ali sporije postaju odrasli. Svijet je vruć krumpir, tridesete su nove osamnaeste, a velike priče o odgovornosti predane su sve samo ne odgovorno – i treba plesati što dulje –ili tako barem u jednom novozagrebačkom naselju izgleda Emiru, Iliji i Fricu, a najviše onome oko koga se sve vrti, Mladome Piscu, bezimenom junaku novog romana Svena Popovića.
Nakon Neba u kaljuži (Meandar, 2015.), Popović je ove godine objavio i 'Uvjerljivo drugi' roman (Fraktura) iz kojeg donosimo dio uvodnog poglavlja.

poezija

Vigor Vukotić: Geometrija kolodvora

Vigor Vukotić (1991., Zagreb) diplomirao je antropologiju i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađivan je na Goranovom proljeću u kategoriji srednje škole, a pjesme i kratke priče objavljivao je u Vijencu, Republici i UBIQ-u. Član je Književne grupe 90+.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

poezija

Maša Seničić: Nametljive oaze

Maša Seničić (1990., Beograd) je scenaristkinja, pjesnikinja i esejistkinja. Završila je master studije Teorije dramskih umjetnosti i medija, a trenutno pohađa doktorske znanstvene studije na istom. Surađivala je na različitim domaćim i međunarodnim projektima, kao autor i suradnik na filmu, a zatim u kazalištu, na radiju i brojnim festivalima. Jedan je od izbornika programa Hrabri Balkan u okviru Festivala autorskog filma, kao i jedna od osnivača i koordinatorica edukativnih programa Filmkulture. 2015. objavljena joj je zbirka poezije “Okean” (Mladi Dis). Radi kao urednica i razvija nekoliko autorskih projekata koji uporište nalaze u teoriji kulture, studijama sjećanja i promišljanju različitih aspekata internet umjetnosti.

poezija

Josip Vdović: Zračna struja

Josip Vdović rođen je 1992. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest. Dosad svoju poeziju nigdje nije objavljivao.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg