proza

Daniel Batliner: Helmut – Buntovnik

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.



 Helmut – Buntovnik

 

Helmut je buntovnik. I to ga čini jedinstvenim. Na autoputu on vozi 125. Kada je dobre volje, čak i 130. Ne obraća pažnju na semafore za pešake kada nema drugih automobila. Ne trebaju mu ni pešački prelazi. Zakoni koji propisuju zabranu bacanja cigareta važe za sve, samo ne za Helmuta. Teška je to borba svakog dana izraziti buntovništvo osobne anarhije. Za to je potrebno veoma mnogo napora.

Svakog dana on obavlja svoj posao, uveče rado popije svoje pivce. Mora da iskoristi vreme kada ne radi kako ne bi stekao utisak da živi samo za posao. Pa ipak, ne pije pivce svake večeri u gradu. To bi bila rutina kada bi svake večeri, nakon posla, popio pivce u gradu. A rutina je prirodni neprijatelj buntovnika. No, njegova borba se suptilno iskazuje u njegovim izjavama i u njegovom ponašanju jer, dovoljno je pametan da to može da izvede. Sa dva minuta zakašnjena i grižom savesti stiže na posao, ali se na njemu to ne primećuje. Helmut svojim prijateljima prećutkuje da ne voli njihov način oblačenja. Oni su tako obični. Oni to ne razumeju. A to što on, uglavnom, nosi istu odeću, ne igra nikakvu ulogu jer on to radi iz drugih razloga. On je buntovnik.

Nestalan je i dosta polaže na to da i drugi to shvate. Čemu njegovo bunovništvo ako drugi ne primete da je on drukčiji? Stoga koristi svaku priliku da govori o tome po čemu se on sve to razlikuje. Na druge, pritom, ne obraća pažnju. Jer oni se ne razlikuju. A i da se razlikuju, reč je o uobičajenim razlikama bez dubljih razloga. Potrebno je razmišljati kao Helmut kako bi se moglo spoznati da su svi isti, čak i u izrazu sopstvene nenormalnosti. Sve se to ipak dešava u jednom normalnom okviru. S njim to nije slučaj. I to bi trebalo svako da zna.

Dva puta voziti oko Velike kružne obilaznice, to može svako, ali niko to ne radi sa takvim buntovničkim misaonim dobrom kao Helmut. Ne dozvoliti nikome da ti soli pamet zahteva mnogo tvrdoglavosti ili čak genijalnosti, upravo kao što je to kod Helmuta slučaj. Linija koja razdvaja slabost od buntovništva je veoma tanka, i on je toga svestan. Stoga svako mora da shvati da se u njegovom slučaju uvek radi o ovom potonjem. Slabići su uvek u službi normalnih. I ne radi se o tome šta čovek konkretno radi, već zašto to radi i sa kojom skrivenom mišlju. I to ga razlikuje od onih koji to čine zbog niskih pobuda. On je buntovnik.

Na proslavama on sedi u kuhinji, ne pleše niti vodi višesatne diskusije sa ljudima koji ga ne zanimaju, ali koji bi, pak, trebalo da se interesuju za njega. Jer on mora da raširi svoje misaono dobro među ljudima. Nema to veze sa pravdanjem, to služi jedino i isključivo divljenju. Time im pokazuje da su oni normalni, a on to, eto, nije. To im je ponekad potrebno. Idoli i spoznaja sopstvene nesposobnosti da i oni takvi budu. A Helmut je idol. To ne shvataju baš svi, ali će već jednog dana morati. On nije poput svih ovih buntovnika po poslednjoj modi. On je buntovan na način da se odvaja od tih modernih buntovnika, upravo zato što on pliva nizvodno. A za to je potrebna hrabrost. Iza nenormalnog ponašanja skrivati svoju normalnost, to može svako. To Helmutu nije potrebno. I tako ovaj usamljeni junak vodi svakodnevno svoju beznadežnu borbu protiv normalnosti i protiv nerazumevanja na koje nailazi, protiv neinteligentnog humora i izostanka priznanja, protiv društva i protiv veverica. Pre svega protiv veverica jer Helmut je buntovnik. A to će uskoro ne samo svi da saznaju, naučiće oni to i da cene. Ljudi poput njega su preko potrebni ovoj zemlji. Bar Helmut tako misli.

S nemačkog prevela Maria Glišić

 

 

------------------------------------------------

DANIEL BATLINER, Lihtenštajnski književnik rođen je 1988. godine u Vaduzu, a odrastao je u Ešenu. Član je PEN-kluba i IG Wort. Studirao je filozofiju i političke nauke na Univerzitetu u Lucernu. Napisao je nekoliko uspešnih predstava ("Wodka Nicotschow", "Einmal Oberland, bitte!", "Schwarze Farbe auf Leinwand") koje su bile prikazane u Lihtenštajnu i Švicarskoj. Često je i sam bio na pozornici kao komičar, moderator ili glumac. Uz svoj pozorišni rad, Danijel Batliner je suorganizator "Literatursalon", platforme za pisce iz i oko Lihtenštajna, od 2011. Međunarodno je priznat kada je njegova kratka priča “Monolog nezadovoljnika” objavljena u američkoj antologiji "Najbolja evropska literatura" studenog 2012, bio je nagrađen s "Prix Kujulie", nagradom za mlade umjetnike u Lihtenštajnu. U studenom 2013. održao je književnu večer u uvaženom Gete institutu u Vašingtonu kojem je prisustvovala lihtenštajnska ambasadorica N.E. Claudia Fritsche. Ona je izjavila da "Danijel Batliner impresionira sposobnošću za izražaj, iskrenošću u kreiranju likova i njihove okoline, kao i svojim senzibilitetom za doživljavanja emocija."

Homepage: http://www.literatursalon.li/Autoren/daniel-batliner

 

Facebook: https://www.facebook.com/danielbatlineroffiziell

poezija

Lara Mitraković: Lov na ptice pjevice

Lara Mitraković (Split, 1992.) studira kroatistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, poezija joj je objavljena u više časopisa, zbornika i portala, a 2016. pobijedila je na natječaju za književnu nagradu Grada Karlovca "Zdravko Pucak" rukopisom "Brojanje pogrešaka". Članica je književne grupe 90+.

proza

Sven Popović: Ulomak iz romana 'Uvjerljivo drugi'

Nekada se čini: sve se obrnulo. Klinci odrastaju brže, ali sporije postaju odrasli. Svijet je vruć krumpir, tridesete su nove osamnaeste, a velike priče o odgovornosti predane su sve samo ne odgovorno – i treba plesati što dulje –ili tako barem u jednom novozagrebačkom naselju izgleda Emiru, Iliji i Fricu, a najviše onome oko koga se sve vrti, Mladome Piscu, bezimenom junaku novog romana Svena Popovića.
Nakon Neba u kaljuži (Meandar, 2015.), Popović je ove godine objavio i 'Uvjerljivo drugi' roman (Fraktura) iz kojeg donosimo dio uvodnog poglavlja.

poezija

Vigor Vukotić: Geometrija kolodvora

Vigor Vukotić (1991., Zagreb) diplomirao je antropologiju i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađivan je na Goranovom proljeću u kategoriji srednje škole, a pjesme i kratke priče objavljivao je u Vijencu, Republici i UBIQ-u. Član je Književne grupe 90+.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

poezija

Maša Seničić: Nametljive oaze

Maša Seničić (1990., Beograd) je scenaristkinja, pjesnikinja i esejistkinja. Završila je master studije Teorije dramskih umjetnosti i medija, a trenutno pohađa doktorske znanstvene studije na istom. Surađivala je na različitim domaćim i međunarodnim projektima, kao autor i suradnik na filmu, a zatim u kazalištu, na radiju i brojnim festivalima. Jedan je od izbornika programa Hrabri Balkan u okviru Festivala autorskog filma, kao i jedna od osnivača i koordinatorica edukativnih programa Filmkulture. 2015. objavljena joj je zbirka poezije “Okean” (Mladi Dis). Radi kao urednica i razvija nekoliko autorskih projekata koji uporište nalaze u teoriji kulture, studijama sjećanja i promišljanju različitih aspekata internet umjetnosti.

poezija

Josip Vdović: Zračna struja

Josip Vdović rođen je 1992. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest. Dosad svoju poeziju nigdje nije objavljivao.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg