proza

Daniel Batliner: Helmut – Buntovnik

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.



 Helmut – Buntovnik

 

Helmut je buntovnik. I to ga čini jedinstvenim. Na autoputu on vozi 125. Kada je dobre volje, čak i 130. Ne obraća pažnju na semafore za pešake kada nema drugih automobila. Ne trebaju mu ni pešački prelazi. Zakoni koji propisuju zabranu bacanja cigareta važe za sve, samo ne za Helmuta. Teška je to borba svakog dana izraziti buntovništvo osobne anarhije. Za to je potrebno veoma mnogo napora.

Svakog dana on obavlja svoj posao, uveče rado popije svoje pivce. Mora da iskoristi vreme kada ne radi kako ne bi stekao utisak da živi samo za posao. Pa ipak, ne pije pivce svake večeri u gradu. To bi bila rutina kada bi svake večeri, nakon posla, popio pivce u gradu. A rutina je prirodni neprijatelj buntovnika. No, njegova borba se suptilno iskazuje u njegovim izjavama i u njegovom ponašanju jer, dovoljno je pametan da to može da izvede. Sa dva minuta zakašnjena i grižom savesti stiže na posao, ali se na njemu to ne primećuje. Helmut svojim prijateljima prećutkuje da ne voli njihov način oblačenja. Oni su tako obični. Oni to ne razumeju. A to što on, uglavnom, nosi istu odeću, ne igra nikakvu ulogu jer on to radi iz drugih razloga. On je buntovnik.

Nestalan je i dosta polaže na to da i drugi to shvate. Čemu njegovo bunovništvo ako drugi ne primete da je on drukčiji? Stoga koristi svaku priliku da govori o tome po čemu se on sve to razlikuje. Na druge, pritom, ne obraća pažnju. Jer oni se ne razlikuju. A i da se razlikuju, reč je o uobičajenim razlikama bez dubljih razloga. Potrebno je razmišljati kao Helmut kako bi se moglo spoznati da su svi isti, čak i u izrazu sopstvene nenormalnosti. Sve se to ipak dešava u jednom normalnom okviru. S njim to nije slučaj. I to bi trebalo svako da zna.

Dva puta voziti oko Velike kružne obilaznice, to može svako, ali niko to ne radi sa takvim buntovničkim misaonim dobrom kao Helmut. Ne dozvoliti nikome da ti soli pamet zahteva mnogo tvrdoglavosti ili čak genijalnosti, upravo kao što je to kod Helmuta slučaj. Linija koja razdvaja slabost od buntovništva je veoma tanka, i on je toga svestan. Stoga svako mora da shvati da se u njegovom slučaju uvek radi o ovom potonjem. Slabići su uvek u službi normalnih. I ne radi se o tome šta čovek konkretno radi, već zašto to radi i sa kojom skrivenom mišlju. I to ga razlikuje od onih koji to čine zbog niskih pobuda. On je buntovnik.

Na proslavama on sedi u kuhinji, ne pleše niti vodi višesatne diskusije sa ljudima koji ga ne zanimaju, ali koji bi, pak, trebalo da se interesuju za njega. Jer on mora da raširi svoje misaono dobro među ljudima. Nema to veze sa pravdanjem, to služi jedino i isključivo divljenju. Time im pokazuje da su oni normalni, a on to, eto, nije. To im je ponekad potrebno. Idoli i spoznaja sopstvene nesposobnosti da i oni takvi budu. A Helmut je idol. To ne shvataju baš svi, ali će već jednog dana morati. On nije poput svih ovih buntovnika po poslednjoj modi. On je buntovan na način da se odvaja od tih modernih buntovnika, upravo zato što on pliva nizvodno. A za to je potrebna hrabrost. Iza nenormalnog ponašanja skrivati svoju normalnost, to može svako. To Helmutu nije potrebno. I tako ovaj usamljeni junak vodi svakodnevno svoju beznadežnu borbu protiv normalnosti i protiv nerazumevanja na koje nailazi, protiv neinteligentnog humora i izostanka priznanja, protiv društva i protiv veverica. Pre svega protiv veverica jer Helmut je buntovnik. A to će uskoro ne samo svi da saznaju, naučiće oni to i da cene. Ljudi poput njega su preko potrebni ovoj zemlji. Bar Helmut tako misli.

S nemačkog prevela Maria Glišić

 

 

------------------------------------------------

DANIEL BATLINER, Lihtenštajnski književnik rođen je 1988. godine u Vaduzu, a odrastao je u Ešenu. Član je PEN-kluba i IG Wort. Studirao je filozofiju i političke nauke na Univerzitetu u Lucernu. Napisao je nekoliko uspešnih predstava ("Wodka Nicotschow", "Einmal Oberland, bitte!", "Schwarze Farbe auf Leinwand") koje su bile prikazane u Lihtenštajnu i Švicarskoj. Često je i sam bio na pozornici kao komičar, moderator ili glumac. Uz svoj pozorišni rad, Danijel Batliner je suorganizator "Literatursalon", platforme za pisce iz i oko Lihtenštajna, od 2011. Međunarodno je priznat kada je njegova kratka priča “Monolog nezadovoljnika” objavljena u američkoj antologiji "Najbolja evropska literatura" studenog 2012, bio je nagrađen s "Prix Kujulie", nagradom za mlade umjetnike u Lihtenštajnu. U studenom 2013. održao je književnu večer u uvaženom Gete institutu u Vašingtonu kojem je prisustvovala lihtenštajnska ambasadorica N.E. Claudia Fritsche. Ona je izjavila da "Danijel Batliner impresionira sposobnošću za izražaj, iskrenošću u kreiranju likova i njihove okoline, kao i svojim senzibilitetom za doživljavanja emocija."

Homepage: http://www.literatursalon.li/Autoren/daniel-batliner

 

Facebook: https://www.facebook.com/danielbatlineroffiziell

o nama

Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) otvoren do 10. prosinca

Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg