proza

Daniel Batliner: Helmut – Buntovnik

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.



 Helmut – Buntovnik

 

Helmut je buntovnik. I to ga čini jedinstvenim. Na autoputu on vozi 125. Kada je dobre volje, čak i 130. Ne obraća pažnju na semafore za pešake kada nema drugih automobila. Ne trebaju mu ni pešački prelazi. Zakoni koji propisuju zabranu bacanja cigareta važe za sve, samo ne za Helmuta. Teška je to borba svakog dana izraziti buntovništvo osobne anarhije. Za to je potrebno veoma mnogo napora.

Svakog dana on obavlja svoj posao, uveče rado popije svoje pivce. Mora da iskoristi vreme kada ne radi kako ne bi stekao utisak da živi samo za posao. Pa ipak, ne pije pivce svake večeri u gradu. To bi bila rutina kada bi svake večeri, nakon posla, popio pivce u gradu. A rutina je prirodni neprijatelj buntovnika. No, njegova borba se suptilno iskazuje u njegovim izjavama i u njegovom ponašanju jer, dovoljno je pametan da to može da izvede. Sa dva minuta zakašnjena i grižom savesti stiže na posao, ali se na njemu to ne primećuje. Helmut svojim prijateljima prećutkuje da ne voli njihov način oblačenja. Oni su tako obični. Oni to ne razumeju. A to što on, uglavnom, nosi istu odeću, ne igra nikakvu ulogu jer on to radi iz drugih razloga. On je buntovnik.

Nestalan je i dosta polaže na to da i drugi to shvate. Čemu njegovo bunovništvo ako drugi ne primete da je on drukčiji? Stoga koristi svaku priliku da govori o tome po čemu se on sve to razlikuje. Na druge, pritom, ne obraća pažnju. Jer oni se ne razlikuju. A i da se razlikuju, reč je o uobičajenim razlikama bez dubljih razloga. Potrebno je razmišljati kao Helmut kako bi se moglo spoznati da su svi isti, čak i u izrazu sopstvene nenormalnosti. Sve se to ipak dešava u jednom normalnom okviru. S njim to nije slučaj. I to bi trebalo svako da zna.

Dva puta voziti oko Velike kružne obilaznice, to može svako, ali niko to ne radi sa takvim buntovničkim misaonim dobrom kao Helmut. Ne dozvoliti nikome da ti soli pamet zahteva mnogo tvrdoglavosti ili čak genijalnosti, upravo kao što je to kod Helmuta slučaj. Linija koja razdvaja slabost od buntovništva je veoma tanka, i on je toga svestan. Stoga svako mora da shvati da se u njegovom slučaju uvek radi o ovom potonjem. Slabići su uvek u službi normalnih. I ne radi se o tome šta čovek konkretno radi, već zašto to radi i sa kojom skrivenom mišlju. I to ga razlikuje od onih koji to čine zbog niskih pobuda. On je buntovnik.

Na proslavama on sedi u kuhinji, ne pleše niti vodi višesatne diskusije sa ljudima koji ga ne zanimaju, ali koji bi, pak, trebalo da se interesuju za njega. Jer on mora da raširi svoje misaono dobro među ljudima. Nema to veze sa pravdanjem, to služi jedino i isključivo divljenju. Time im pokazuje da su oni normalni, a on to, eto, nije. To im je ponekad potrebno. Idoli i spoznaja sopstvene nesposobnosti da i oni takvi budu. A Helmut je idol. To ne shvataju baš svi, ali će već jednog dana morati. On nije poput svih ovih buntovnika po poslednjoj modi. On je buntovan na način da se odvaja od tih modernih buntovnika, upravo zato što on pliva nizvodno. A za to je potrebna hrabrost. Iza nenormalnog ponašanja skrivati svoju normalnost, to može svako. To Helmutu nije potrebno. I tako ovaj usamljeni junak vodi svakodnevno svoju beznadežnu borbu protiv normalnosti i protiv nerazumevanja na koje nailazi, protiv neinteligentnog humora i izostanka priznanja, protiv društva i protiv veverica. Pre svega protiv veverica jer Helmut je buntovnik. A to će uskoro ne samo svi da saznaju, naučiće oni to i da cene. Ljudi poput njega su preko potrebni ovoj zemlji. Bar Helmut tako misli.

S nemačkog prevela Maria Glišić

 

 

------------------------------------------------

DANIEL BATLINER, Lihtenštajnski književnik rođen je 1988. godine u Vaduzu, a odrastao je u Ešenu. Član je PEN-kluba i IG Wort. Studirao je filozofiju i političke nauke na Univerzitetu u Lucernu. Napisao je nekoliko uspešnih predstava ("Wodka Nicotschow", "Einmal Oberland, bitte!", "Schwarze Farbe auf Leinwand") koje su bile prikazane u Lihtenštajnu i Švicarskoj. Često je i sam bio na pozornici kao komičar, moderator ili glumac. Uz svoj pozorišni rad, Danijel Batliner je suorganizator "Literatursalon", platforme za pisce iz i oko Lihtenštajna, od 2011. Međunarodno je priznat kada je njegova kratka priča “Monolog nezadovoljnika” objavljena u američkoj antologiji "Najbolja evropska literatura" studenog 2012, bio je nagrađen s "Prix Kujulie", nagradom za mlade umjetnike u Lihtenštajnu. U studenom 2013. održao je književnu večer u uvaženom Gete institutu u Vašingtonu kojem je prisustvovala lihtenštajnska ambasadorica N.E. Claudia Fritsche. Ona je izjavila da "Danijel Batliner impresionira sposobnošću za izražaj, iskrenošću u kreiranju likova i njihove okoline, kao i svojim senzibilitetom za doživljavanja emocija."

Homepage: http://www.literatursalon.li/Autoren/daniel-batliner

 

Facebook: https://www.facebook.com/danielbatlineroffiziell

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg