proza

Galina Tkachuk: Dvije priče

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.



 

Buba u ćilibaru

To je bio Kocjubinski park. U parku je bilo prezime Kocjubinski.
To je bila moja prva narudžbina, odmah posle škole.
Žuborile su fontane sa vodom koja nije bila za piće, lutali su sivoplavi golubovi i crveno visoko cveće. Golubovi su kljucali mrvice kolača.
I ja sam sedela, uznemirena, dogovorila sam da se nađemo ovde.
Sećam se da sam obukla crvenu bluzu od veštačke svile, a vrhovi mojih novih cipelav eć su bili izguljeni.
Vrhom jedne cipele neprimetno sam gurkala malo kolača u pravcu golubova.
Čuda su nekako neočekivano oslikana na nebu jer da su naručioci znali kakva sam, ništa od ovoga se ne bi desilo.
Ali brzo su me našli i pokupili, i odveli na odredište.

***
To je bila ogromna prostorija, prosto pučna. Govorim tako jer sam tamo stajala i stajala.
Da, radili smo stojećki, prelazili smo na drugo mesto tek kad bi sunce počinjalo da nam sija pravo u oči.
Zraci su se odbijali od tanjira, čaša, naših nožića kojima smo seckali veoma sitno.
To je bila takva bajka, takva vladavina popustljivosti, kakva mi se pre ovoga dogodila još u proleće drugog razreda kada uopšte nismo radili ništa komplikovano i čak smo ostavljali svoje torbe u školi.
To je bilo kao u desetom razredu, u aprilu: propustiti prvi čas, sedeti u parku i piti nešto ukusno.

***
Pomislila sam: hajde da probam. I jela sam neke namirnice, izdašno poređane po stolovima, svaki put kada bi mi se ukazala prilika. Drugi su to videli i ćutali.
I onda mi je postalo jasno da će uvek videti, ali će ćutati.
I pomislila sam: „Neka sva usta i ostanu zatvorena za mene”.
Seckala sam veoma sitno, kao da je trebalo da sama poslužim nekoga time.

***
I tek kad su se delile pare, postavili su mi sledeće pitanje:
„Zašto se ne spremaš za prijemni? Rešila si da pauziraš godinu dana?”
„Ne”, kažem ja, „meni studije nisu potrebne.”
„Zašto?”
„Ja sam, ionako, sve shvatila.”
To je bila šala.

***
Ukućani su mi se smejali:
„Nemaš valjda nameru da sve vreme seckaš namirnice u crvenoj bluzi u velikoj dvorani s prozorima?
„Odakle vam to?”, kažem ja, „ponekad — u zelenoj bluzi, u žutoj, u beloj na cvetiće. I svečana varijanta — u ručno tkanoj košulji s vezom, na belom konju i na vrancu, sa ogrlicama oko vrata i minđušama u ušima. I kupiću sebi nekoliko kompleta noževa. I još jedan, posebni, u čijoj je providnoj dršci skrivena ruža. A kad iseckam dovoljan broj namirnica — zaslužiću nož sa drškom od ćilibara u kome je ostala zarobljena buba.”
A onda su mi rekli otprilike ovako: „Kad zaslužiš dršku s bubom – onda će biti i sve drugo.”


Hinduista

Novost koju smo čuli od nepoznate žene bila je sledeća:
„Nema ga. I nikad ga više neće biti.”
Junak novosti bio je, sada već veoma dalek, rođak te žene, nepoznat dečaku.
Dečak je tim povodom dobio u ruku čokoladnu bombonu. Spustio je pored sebe na klupu.
To je, naravno, bila bombona s pomena.
Zatim je dečak odvio bombonu, pojeo je, a nazad u celofan zavio kamenčiće i opet spustio na klupu. Sviđalo mu se da tako stoji.
Još nije bila noć, a više nije bio dan, klupa je bila dugačka, tamnocrvena.
Pričam o svom bratu. To se desilo dok smo još bili veoma mali.
A dogodilo se ovako: mračno zelenilo, sunce zalazi, klupa je, moglo bi se reći, već u mraku. A na njoj stoji, kobajagi, bombona. Posmatram ovaj prizor iz kuhinje jer su vrata otvorena. I izlazim, znači, u mrak.
A one žene više nema. U naše dvorište već je ušao hinduista u drečavo žutoj odori.
Mama ga sluša i povremeno klima, hinduista govori o mleku.
Moj brat se namrštio, a to znači da sluša veoma pažljivo.
A govori hinduista.
Izlazim kod njihi uzimam onu „bombonu”, iako znam da su unutra samo kamenčići.
I hinduista počinje da govorio bomboni.
On moli mamu da nam više ne daje čokoladu jer,

proza

Marko Gregur: Dan za izlazak

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u inozemnim časopisima.Dobitnik je nagrade Ulaznica i Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.), zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (Hena com, 2017.) Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.).

proza

Anita Vein Dević: Ulomak iz romana 'Ukradeno djetinjstvo'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.

proza

Josip Razum: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Josip Razum (1991., Zagreb) apsolvent je psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u "Fantomu slobode", osvojio nagradu na KSET-ovom natječaju za kratku priču, član je i suosnivač Književne grupe 90+.


proza

Marta Glowatzky Novosel: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

U širi izbor ušla je i Marta Glowatzky Novosel (Čakovec, 1983.), profesorica flaute, prevoditelj i sudski tumač za njemački jezik.
Glowatzky je uz glazbenu akademiju u Münchenu završila i poslijediplomski interdisciplinarni studij konferencijskog prevođenja u sklopu Sveučilišta grada Zagreba. Objavljivala je u nekoliko zbornika i portala.

proza

Zoran Hercigonja: Kolotečina: Testiranje stvarnosti

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Zoran Hercigonja (1990.) rođen je u Varaždinu gdje je diplomirao na Fakultetu organizacije i informatike. Radi kao profesor i objavljuje na portalu Poezija Online. Bavi se i likovnom umjetnošću.

proza

Stephanie Stelko: Ružica putuje u Maroko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Stephanie Stelko (1992., Rijeka) svježe je ime na sceni s obzirom da se pisanju vratila nakon što je prije dvije godine diplomirala medicinsku antropologiju i sociologiju u Amsterdamu. Teme koje obrađuje u antropološko-sociološkom i novinarskom radu tiču se marginaliziranih skupina, nejednakosti, feminizma, seksualnosti, tijela i zdravlja.

proza

Martin Majcenović: Medvjeđa usluga

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Dunja Matić: Večera

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dunja Matić (1988., Rijeka) je magistra kulturologije, urednica, recenzentica i književna kritičarka. Prozu, poeziju i osvrte objavljuje na stranicama Gradske knjižnice Rijeka i Književnosti uživo, dio čijeg je uredništva od 2013. godine. Roman „Troslojne posteljine“ izlazi u izdanju Studia TiM ove godine, a u pripremi je zbirka kratkih priča „Kozmofilije“.

proza

Sara Kopeczky: Atomi različitih zvijezda

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Sara Kopeczky (1992., Zagreb) diplomirala je anglistiku i talijanistiku, prozu i poeziju objavljivala je u časopisima, zbornicima i na portalima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Pobijedila je na natječaju knjižnice Daruvar za najljepše ljubavno pismo. Članica je Novog Književnog Vala, književne skupine nastale iz škole kreativnog pisanja pod vodstvom Irene Delonge Nešić. Urednica je Split Minda, časopisa za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu.

proza

Alen Brlek: Mjehur

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije Metakmorfoze. Objavljivan je između ostalog i u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalu Strane. Sudionik je nekoliko regionalnih i međunarodnih književnih festivala, a priprema i drugu zbirku poezije 'Pratišina'.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg