proza

Ilija Đurović: Dvije priče

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.



Po čistom podu

 

Najteže je kad odu posljednji gosti. Poluprazne čaše odnio sam u kuhinju i preko njih pustio mlaz vode. Slušao sam kako se zvuk stapa sa vodom u kupatilu. Ostatke hrane nisam sklonio. Ona ne sklanja ostatke nakon naših okupljanja. Do jutra će na stolu da bude nered. 

 Izašla je iz kupatila i pogledala me. –Nastavljaš – rekla je. Gledao sam kako hoda kroz sobu. Pomjerala je stvari na stolu. Podigla je tanjire. Zavlačila je prste između jastuka na fotelji. Pitao sam je šta traži. Nije odgovorila. Odmahnula je i zavukla ruke još dublje među jastuke. Bradu je spustila na naslon i gurnula prste duboko u nagomilanu prašinu. Izašao sam na terasu. Kad je završila sa jastucima, skliznula je na pod i zavukla ruku ispod fotelje. Čelom je pritiskala naslon. Ispravila se i pogledala me. – Možeš li da mi kupiš nešto za čišćenje – rekla je. – Kasno je – rekao sam. Ponovo je čučnula. Tamni pramenovi probijali su se iz plave kose. Obukao sam jaknu i izašao.

U noćnoj smjeni rade dvije od dvadeset kasa. Na jednoj žena uvijek ljubazno izgovara dobro veče. Gleda kroz crne, grumuljičave trepavice. Zapakovala je sredstvo za čišćenje i farbu za kosu i ugurala račun u kesu. Namotavala je novu traku u kasu kad sam rekao laku noć. Ponekad je sretnem na ulici. Teško je prepoznajem bez crvene uniforme.

Čekala je da dođem. Pogledala me i uzela kesu. –Trebaće mi kad ovo završim – rekla je. Spustila je farbu na sto. Pokazala je rukom prema sobi. Ostaci hrane bili su na stolu. Sve je bilo udaljeno od zidova. Kauč je sama izvukla do sredine sobe. Fotelja je bila izvrnuta na stranu. – Svuda se uvukla – rekla je. Sipala je sredstvo za čišćenje u vodu. Iz kupatila je donijela iskidane čaršave. Pitao sam je za ostatke hrane. Rekla je da će to da završi nakon čišćenja. Uzeo sam flašu sa stola i izašao na terasu. – Nemoj previše – rekla je. Gledao sam njeno tijelo kako se pomjera dok vuče krpu naprijed i nazad. Plavi rep je prelazio sa jednog na drugo rame. Spustio sam čašu i gledao njene ruke u vodi. Prsti su bili crveni na vrhovima. Nije me pogledala kad sam se približio. Nekoliko sekundi gledao sam vrhove cipela, onda sam oborio kantu sa vodom. Sredstvo za čišćenje razlilo se po parketu. Dohvatio sam komad čaršava i spustio se pored nje. Cijedio sam krpu i čistio ostatke pjene. Gledao sam liniju njenog lica od nepravilne ušne školjke do usana. Udisao sam miris znoja i pjene za čišćenje. Dugo smo vukli čaršave naprijed i nazad po čistom podu.

 

 

Na obali večeras svježe i bez kiše

 

Ana je stajala pored dječaka. Plavokosi dječak vezao je konac oko poklopca akvarijuma. Marko je sjedio u fotelji zagledan u ekran televizora iz kojeg se nije čuo zvuk.

- Nisam siguran da možemo dalje ovako. Postaje besmisleno – palcem lijeve ruke svlačio je plastificiranu zaštitu sa daljinskog upravljača.

- Ne razumijem.

- Zašto stojiš?

- Imaš nešto da mi saopštiš?

- Zašto stojiš?

- Tu sam – rekla je i sjela na krevet. – Zamolila bih te da pripaziš pred malim.

Dječak je ispuštao zvuke kroz stegnute zube. Lijevom rukom držao je helikopter, desnom je navodio raketu prema plastičnim vojnicima. Nekoliko vojnika spuštalo se niz konac prema podu.

- On je dijete – rekao je.

Pritiskom na dugme uključio je zvuk televizora. Orkestrirana tema najavljivala je početak dnevnika. Marko je pogledao dječaka. Dječak je gledao lijevi kažiprst.

- Da vidim – Marko je ispružio ruku. - Nije ništa – rekao je i dunuo u dječakov dlan. Dječak je još jednom pogledao prst i sporo pomjerio lijevu šaku. Nekoliko vojnika srušilo se pri padu helikoptera.

Marko je sa stola uzeo tanjir sa mrvicama hljeba i približio se akvarijumu. Tamnozlatna riba plivala je kroz zamak okružen travom. Ubacio je mrvice u vodu i isključio neonsko svjetlo. Ana je donijela mlijeko.

- Večeras izlazim – rekao je. Uzimao je šolju iz njenih ruku. Dječak je napustio borbu i približio se Marku.

- Nemoj večeras – rekla je. – Dolaze djeca.

Prislonio je ivicu šolje na dječakove usne i izvio svoje kao da pije. Dječak je progutao nekoliko gutljaja i vratio se vojnicima. Marko je pojačao zvuk televizora za nekoliko stupnjeva. Na obali večeras svježe i bez kiše, čuo se monotoni glas meteorologa.

Podigla je šolju sa stola. Pogledala je ka zidu i ispustila šolju. Tepih je brzo upijao gustu tečnost. Marko se nasmijao.

- Mama je postala nespretna – rekao je i pomazio dječaka po kosi. Dječak je pogledao ka ivici tepiha.

- Osušiće se dok dođu – rekao je Marko.

Podigao je šolju i otišao u kuhinju. Spustio je šolju u sudoperu. Voda je stvarala mjehurove od ostataka mlijeka.

Otišao je u kupatilo i svukao odjeću. U kadi je pustio vodu niz tijelo. Obukao je odjeću koju je skinuo prije tuširanja. Ana je čekala ispred kupatila.

- Ovo što radiš – rekla je.

Pružio je ruku ka njenom licu. Okrenula se i ušla u sobu.

 

Obukao je kaput i stao ispred ogledala. Otišao je do sobe i pogledao dječaka. Dječak je čučao na podu među vojnicima. Povremeno se osvrtao prema ivici tepiha.

 

 

----------------

Ilija Đurović

Ilija Đurović rođen je u Podgorici 9. svibnja 1990. Završio je srednju muzičku školu i studirao Opštu književnost sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, dva mjeseca. Od 2010. radi kao novinar crnogorskog dnevnika „Vijesti“. Kratke priče piše od 2005. Od 2010. objavljuje u crnogorskim i regionalnim časopisima za književnost, tiskanim i onlajn. Priče su mu objavljene u antologijama „Vranac – najbolja kratka priča 2010“ (Podgorica, 2010), „A Sea of Words“ (Barcelona, 2011, 2012) i „Dosta je bilo priče“ (Crna Gora, Hrvatska, 2011). Njegova prva knjiga kratkih priča „Oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima“ objavljena je u izdanju „Žute kornjače“ u svibnju 2014. Od prosinca 2013. živi u Berlinu.

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg