proza

Ilija Đurović: Dvije priče

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.



Po čistom podu

 

Najteže je kad odu posljednji gosti. Poluprazne čaše odnio sam u kuhinju i preko njih pustio mlaz vode. Slušao sam kako se zvuk stapa sa vodom u kupatilu. Ostatke hrane nisam sklonio. Ona ne sklanja ostatke nakon naših okupljanja. Do jutra će na stolu da bude nered. 

 Izašla je iz kupatila i pogledala me. –Nastavljaš – rekla je. Gledao sam kako hoda kroz sobu. Pomjerala je stvari na stolu. Podigla je tanjire. Zavlačila je prste između jastuka na fotelji. Pitao sam je šta traži. Nije odgovorila. Odmahnula je i zavukla ruke još dublje među jastuke. Bradu je spustila na naslon i gurnula prste duboko u nagomilanu prašinu. Izašao sam na terasu. Kad je završila sa jastucima, skliznula je na pod i zavukla ruku ispod fotelje. Čelom je pritiskala naslon. Ispravila se i pogledala me. – Možeš li da mi kupiš nešto za čišćenje – rekla je. – Kasno je – rekao sam. Ponovo je čučnula. Tamni pramenovi probijali su se iz plave kose. Obukao sam jaknu i izašao.

U noćnoj smjeni rade dvije od dvadeset kasa. Na jednoj žena uvijek ljubazno izgovara dobro veče. Gleda kroz crne, grumuljičave trepavice. Zapakovala je sredstvo za čišćenje i farbu za kosu i ugurala račun u kesu. Namotavala je novu traku u kasu kad sam rekao laku noć. Ponekad je sretnem na ulici. Teško je prepoznajem bez crvene uniforme.

Čekala je da dođem. Pogledala me i uzela kesu. –Trebaće mi kad ovo završim – rekla je. Spustila je farbu na sto. Pokazala je rukom prema sobi. Ostaci hrane bili su na stolu. Sve je bilo udaljeno od zidova. Kauč je sama izvukla do sredine sobe. Fotelja je bila izvrnuta na stranu. – Svuda se uvukla – rekla je. Sipala je sredstvo za čišćenje u vodu. Iz kupatila je donijela iskidane čaršave. Pitao sam je za ostatke hrane. Rekla je da će to da završi nakon čišćenja. Uzeo sam flašu sa stola i izašao na terasu. – Nemoj previše – rekla je. Gledao sam njeno tijelo kako se pomjera dok vuče krpu naprijed i nazad. Plavi rep je prelazio sa jednog na drugo rame. Spustio sam čašu i gledao njene ruke u vodi. Prsti su bili crveni na vrhovima. Nije me pogledala kad sam se približio. Nekoliko sekundi gledao sam vrhove cipela, onda sam oborio kantu sa vodom. Sredstvo za čišćenje razlilo se po parketu. Dohvatio sam komad čaršava i spustio se pored nje. Cijedio sam krpu i čistio ostatke pjene. Gledao sam liniju njenog lica od nepravilne ušne školjke do usana. Udisao sam miris znoja i pjene za čišćenje. Dugo smo vukli čaršave naprijed i nazad po čistom podu.

 

 

Na obali večeras svježe i bez kiše

 

Ana je stajala pored dječaka. Plavokosi dječak vezao je konac oko poklopca akvarijuma. Marko je sjedio u fotelji zagledan u ekran televizora iz kojeg se nije čuo zvuk.

- Nisam siguran da možemo dalje ovako. Postaje besmisleno – palcem lijeve ruke svlačio je plastificiranu zaštitu sa daljinskog upravljača.

- Ne razumijem.

- Zašto stojiš?

- Imaš nešto da mi saopštiš?

- Zašto stojiš?

- Tu sam – rekla je i sjela na krevet. – Zamolila bih te da pripaziš pred malim.

Dječak je ispuštao zvuke kroz stegnute zube. Lijevom rukom držao je helikopter, desnom je navodio raketu prema plastičnim vojnicima. Nekoliko vojnika spuštalo se niz konac prema podu.

- On je dijete – rekao je.

Pritiskom na dugme uključio je zvuk televizora. Orkestrirana tema najavljivala je početak dnevnika. Marko je pogledao dječaka. Dječak je gledao lijevi kažiprst.

- Da vidim – Marko je ispružio ruku. - Nije ništa – rekao je i dunuo u dječakov dlan. Dječak je još jednom pogledao prst i sporo pomjerio lijevu šaku. Nekoliko vojnika srušilo se pri padu helikoptera.

Marko je sa stola uzeo tanjir sa mrvicama hljeba i približio se akvarijumu. Tamnozlatna riba plivala je kroz zamak okružen travom. Ubacio je mrvice u vodu i isključio neonsko svjetlo. Ana je donijela mlijeko.

- Večeras izlazim – rekao je. Uzimao je šolju iz njenih ruku. Dječak je napustio borbu i približio se Marku.

- Nemoj večeras – rekla je. – Dolaze djeca.

Prislonio je ivicu šolje na dječakove usne i izvio svoje kao da pije. Dječak je progutao nekoliko gutljaja i vratio se vojnicima. Marko je pojačao zvuk televizora za nekoliko stupnjeva. Na obali večeras svježe i bez kiše, čuo se monotoni glas meteorologa.

Podigla je šolju sa stola. Pogledala je ka zidu i ispustila šolju. Tepih je brzo upijao gustu tečnost. Marko se nasmijao.

- Mama je postala nespretna – rekao je i pomazio dječaka po kosi. Dječak je pogledao ka ivici tepiha.

- Osušiće se dok dođu – rekao je Marko.

Podigao je šolju i otišao u kuhinju. Spustio je šolju u sudoperu. Voda je stvarala mjehurove od ostataka mlijeka.

Otišao je u kupatilo i svukao odjeću. U kadi je pustio vodu niz tijelo. Obukao je odjeću koju je skinuo prije tuširanja. Ana je čekala ispred kupatila.

- Ovo što radiš – rekla je.

Pružio je ruku ka njenom licu. Okrenula se i ušla u sobu.

 

Obukao je kaput i stao ispred ogledala. Otišao je do sobe i pogledao dječaka. Dječak je čučao na podu među vojnicima. Povremeno se osvrtao prema ivici tepiha.

 

 

----------------

Ilija Đurović

Ilija Đurović rođen je u Podgorici 9. svibnja 1990. Završio je srednju muzičku školu i studirao Opštu književnost sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, dva mjeseca. Od 2010. radi kao novinar crnogorskog dnevnika „Vijesti“. Kratke priče piše od 2005. Od 2010. objavljuje u crnogorskim i regionalnim časopisima za književnost, tiskanim i onlajn. Priče su mu objavljene u antologijama „Vranac – najbolja kratka priča 2010“ (Podgorica, 2010), „A Sea of Words“ (Barcelona, 2011, 2012) i „Dosta je bilo priče“ (Crna Gora, Hrvatska, 2011). Njegova prva knjiga kratkih priča „Oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima“ objavljena je u izdanju „Žute kornjače“ u svibnju 2014. Od prosinca 2013. živi u Berlinu.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Dinko Kreho: Književna ''mladost'' je sklizak i evazivan pojam koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg