poezija

Slavko Jendričko: VOZNI RED

Sisački pjesnik Slavko Jendričko iza sebe ima desetak poetskih zbirki, a uređivao je i književni časopis “Riječi”.
Objavljuje od 1969. godine, Pjesme mu se odlikuju jednostavnošću izraza i gustom metaforikom. Dobitnik je nagrade "Tin Ujević" za zbirku pjesama "Evolucija ludila".
Predstavljamo vam nekoliko pjesama iz nedovršene zbirke: „Vozni red“.



 

POTOMCI KORAKA

 

DUHOVI DUDOVIH SVILACA

 

Najtajniji agent

Na gospodarskim stratištima

 

Svilenom mrežicom

Nasumično lovim žrtve

 

Kasni prosinac 2014.

U svijet(l)u nehumanosti

 

Napunio je industrijske pogone

Duhovima dudovih svilaca

 

Bivši svilari utjelovljeni

U tkače lanenih platana

 

Na vješalicama za zvijezde

Ambiciozno agresivni

Oproštaju sebi sebe

 

Zbog zamračivanja metafora

Za kultiviranje utopija.

 

TORNADO

 

Rođena elementarna

nepogoda tornado

poput neprofitnog

serijskog ubojice

 

niti ne stigne

izraziti sućut

svojim žrtvama

premda ih možda

brižno memorira

 

dvojac smo zatočen

u njegovoj

tamnoj jezgri

 

divljajući zbliženi

 

sve dok se on

ne zasiti

našeg straha

 

nakon čega

ljudski zaspi.

 

DETEKTIRANO ODSUSTVO       

 

Zaigrani glagol hodati

vrati me ponekad

natrag djetinjstvu

svježe obojena grada

 

na početku svake ulice

nedokučivom vještinom

 

umnožava mi identitete

kao i svim neznancima dolaznicima.

 

Uz rijeku koju siječe sjeverac

 

i na pročeljima

kuća vršnjakinja

 

emocije mi detektiraju

vlastito odsustvo koje

 

doživljavam poput bezbolne

posjekotine.

 

 

VOZNI RED

 

NUŽNO OSJEĆANJE BLIZINE

 

Možda bi mogla

započeti obdukcija

srčanih vibracija

uskladištenih u eteru.

 

Ne približavamo se

niti udaljavamo kružeći

u nekoj neshvatljivoj radosti

propadanja galaksija stanica.

 

Tako nužno osjećajući blizinu

kojom ulazimo u ponovljenu

trudnoću gnijezda bivših soba.

 

U svima njima

zubima skupljenom

sunčevom ljetinom

 

pišući smrtnu presudu

našim tijelima u egzilu

visoko nad poljem makova

 

ne usuđujem se pjevušiti

pantomimom navješćujući

atomsku eksploziju beskrajne tišine.

 

 

SKRAĆENI JEZIK

 

IZBOR

 

Na razglednici

otoka Pašmana

možeš sanjati

 

hoćeš  li plakati u more

 

simbolički

vraćajući

sol soli

vodu vodi.

 

Ni  nerođene

bebe delfina

valovima pritiskane

u slanoj

tekućini posteljice

nisu iskapale suze.

 

Stoga sebe

neka

presoli

tijelo:

 

Ne treba ovlažiti

sve moguće

odlaske

međuvrijeme

i povratke.

 

NI KADA KRV ZAPLAČE

 

Sebe šećući

u krugu

kojeg sam

nacrtao

 

ne prestajem

bodriti svoje

 

mazohističke snove.

 

Hodanje zadihano

prepričavanjem

sadržaja prstiju

šnajderica vode

 

zaledilo se u mrak.

 

On je moj dom

koji me

ne prestaje gristi

 

ni kada krv zaplače.

 

Potkraćujući

glagol

brbljati

 

škare uče

mršavjeti

riječi

pretilog jezika.

 

 

NASMIJANI PAS

 

ŠIRENJE DOMOVINE

 

Svinjce smo prenamijenili

U stambene prostore

A kuće umnožili u svinjce

 

Nikada nismo imali toliko

Životnog prostora u tekstovima

 

U njima se napokon

Mogu udomiti

 

Ostaci aura slova,

Preživjele čujnosti,

Utjelovljene emocije

 

Potom ćemo sa svih njiva

U traktorskim prikolicama

Dovesti urne njihovih autora

 

U blizini ćutim miris

Oznojene mlade arheologinje

 

Oprat ćemo se popodne

U nedalekoj rijeci

Sapunajući se ribljim izlučevinama

 

Povezujući se veznicima

U plavo kraljevstvo  

Ispod današnjeg neba

 

Astralno gnojivo ionako uspješno

Konkurira mineralnom 

Prihranjujući cvjetove ambrozije 

 

Od njih pletemo vijence za vratove

Bivših kraljeva pohranjenih u urnama.

 

 

_________________

SLAVKO JENDRIČKO

Objavio je sljedeće knjige pjesama: Nepotpune dimenzije, 1969; Ponoćna kneževina, 1974.; Tatari/kopita, 1980.; Naslov, 1983.; Autoritratto con melo (izbor pjesama na talijanskom), 1983.; Crvena planeta, 1985.; Proroci, novci, bombe, 1986.; Svečanost glagoljice, 1989. i 1990.; Hrvatska sfinga, 1992.; To si ti, 1995.; Hrvaška sfinga (izbor pjesama na slovenskom), 1995.; Zimska katedrala, 1999.; Orguljaš na kompjutoru (izabrane pjesme 1969-1999.), 1999.; Podzemni Orfej, 2001.; Kada prah ustaje, 2005., U kući malih pustinja, 2007., Pacifička kiša nad Kupom, 2010., Diktatura ljubavi, 2010.; Diktatura ljubavi, Edicija poezije, Beograd, 2010.; Srijemske zamke, 2011.; Ovdje. Gdje?, 2011.; Kronika snobdije, odabrane pjesme 2001.-2011., 2012.; Evolucija ludila, 2013.,  i knjigu političkih eseja Novčić za Harona, 1995.

 

Uvrštavan je u antologije, panorame i zbornike.

 

Uređivao Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Sisak.

 

Dobitnik Nagrade Grada Siska za doprinos unapređenju kulturnog identiteta Grada (2000.), Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos suvremenoj hrvatskoj poeziji (2006,)., Povelje Visoka žuta žita za životno djelo, Drenovci, 2011., te dobitnik nagrade "Tin Ujević" za 2014. za zbirku pjesama „Evolucija ludila".

 

 

 

 

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg