Sisački pjesnik Slavko Jendričko iza sebe ima desetak poetskih zbirki, a uređivao je i književni časopis “Riječi”.
Objavljuje od 1969. godine, Pjesme mu se odlikuju jednostavnošću izraza i gustom metaforikom. Dobitnik je nagrade "Tin Ujević" za zbirku pjesama "Evolucija ludila".
Predstavljamo vam nekoliko pjesama iz nedovršene zbirke: „Vozni red“.
POTOMCI KORAKA
DUHOVI DUDOVIH SVILACA
Najtajniji agent
Na gospodarskim stratištima
Svilenom mrežicom
Nasumično lovim žrtve
Kasni prosinac 2014.
U svijet(l)u nehumanosti
Napunio je industrijske pogone
Duhovima dudovih svilaca
Bivši svilari utjelovljeni
U tkače lanenih platana
Na vješalicama za zvijezde
Ambiciozno agresivni
Oproštaju sebi sebe
Zbog zamračivanja metafora
Za kultiviranje utopija.
TORNADO
Rođena elementarna
nepogoda tornado
poput neprofitnog
serijskog ubojice
niti ne stigne
izraziti sućut
svojim žrtvama
premda ih možda
brižno memorira
dvojac smo zatočen
u njegovoj
tamnoj jezgri
divljajući zbliženi
sve dok se on
ne zasiti
našeg straha
nakon čega
ljudski zaspi.
DETEKTIRANO ODSUSTVO
Zaigrani glagol hodati
vrati me ponekad
natrag djetinjstvu
svježe obojena grada
na početku svake ulice
nedokučivom vještinom
umnožava mi identitete
kao i svim neznancima dolaznicima.
Uz rijeku koju siječe sjeverac
i na pročeljima
kuća vršnjakinja
emocije mi detektiraju
vlastito odsustvo koje
doživljavam poput bezbolne
posjekotine.
VOZNI RED
NUŽNO OSJEĆANJE BLIZINE
Možda bi mogla
započeti obdukcija
srčanih vibracija
uskladištenih u eteru.
Ne približavamo se
niti udaljavamo kružeći
u nekoj neshvatljivoj radosti
propadanja galaksija stanica.
Tako nužno osjećajući blizinu
kojom ulazimo u ponovljenu
trudnoću gnijezda bivših soba.
U svima njima
zubima skupljenom
sunčevom ljetinom
pišući smrtnu presudu
našim tijelima u egzilu
visoko nad poljem makova
ne usuđujem se pjevušiti
pantomimom navješćujući
atomsku eksploziju beskrajne tišine.
SKRAĆENI JEZIK
IZBOR
Na razglednici
otoka Pašmana
možeš sanjati
hoćeš li plakati u more
simbolički
vraćajući
sol soli
vodu vodi.
Ni nerođene
bebe delfina
valovima pritiskane
u slanoj
tekućini posteljice
nisu iskapale suze.
Stoga sebe
neka
presoli
tijelo:
Ne treba ovlažiti
sve moguće
odlaske
međuvrijeme
i povratke.
NI KADA KRV ZAPLAČE
Sebe šećući
u krugu
kojeg sam
nacrtao
ne prestajem
bodriti svoje
mazohističke snove.
Hodanje zadihano
prepričavanjem
sadržaja prstiju
šnajderica vode
zaledilo se u mrak.
On je moj dom
koji me
ne prestaje gristi
ni kada krv zaplače.
Potkraćujući
glagol
brbljati
škare uče
mršavjeti
riječi
pretilog jezika.
NASMIJANI PAS
ŠIRENJE DOMOVINE
Svinjce smo prenamijenili
U stambene prostore
A kuće umnožili u svinjce
Nikada nismo imali toliko
Životnog prostora u tekstovima
U njima se napokon
Mogu udomiti
Ostaci aura slova,
Preživjele čujnosti,
Utjelovljene emocije
Potom ćemo sa svih njiva
U traktorskim prikolicama
Dovesti urne njihovih autora
U blizini ćutim miris
Oznojene mlade arheologinje
Oprat ćemo se popodne
U nedalekoj rijeci
Sapunajući se ribljim izlučevinama
Povezujući se veznicima
U plavo kraljevstvo
Ispod današnjeg neba
Astralno gnojivo ionako uspješno
Konkurira mineralnom
Prihranjujući cvjetove ambrozije
Od njih pletemo vijence za vratove
Bivših kraljeva pohranjenih u urnama.
_________________
SLAVKO JENDRIČKO
Objavio je sljedeće knjige pjesama: Nepotpune dimenzije, 1969; Ponoćna kneževina, 1974.; Tatari/kopita, 1980.; Naslov, 1983.; Autoritratto con melo (izbor pjesama na talijanskom), 1983.; Crvena planeta, 1985.; Proroci, novci, bombe, 1986.; Svečanost glagoljice, 1989. i 1990.; Hrvatska sfinga, 1992.; To si ti, 1995.; Hrvaška sfinga (izbor pjesama na slovenskom), 1995.; Zimska katedrala, 1999.; Orguljaš na kompjutoru (izabrane pjesme 1969-1999.), 1999.; Podzemni Orfej, 2001.; Kada prah ustaje, 2005., U kući malih pustinja, 2007., Pacifička kiša nad Kupom, 2010., Diktatura ljubavi, 2010.; Diktatura ljubavi, Edicija poezije, Beograd, 2010.; Srijemske zamke, 2011.; Ovdje. Gdje?, 2011.; Kronika snobdije, odabrane pjesme 2001.-2011., 2012.; Evolucija ludila, 2013., i knjigu političkih eseja Novčić za Harona, 1995.
Uvrštavan je u antologije, panorame i zbornike.
Uređivao Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Sisak.
Dobitnik Nagrade Grada Siska za doprinos unapređenju kulturnog identiteta Grada (2000.), Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos suvremenoj hrvatskoj poeziji (2006,)., Povelje Visoka žuta žita za životno djelo, Drenovci, 2011., te dobitnik nagrade "Tin Ujević" za 2014. za zbirku pjesama „Evolucija ludila".
Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.
Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).
Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.
Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.
Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA
Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.
Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.
Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.
David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.