poezija

Frane Marčelić: Oko otoka

Frane Marčelić (1983.) živi i radi u Preku na otoku Ugljanu. Dosad je objavio nekoliko pjesama u „Zarezu“ i „Agonu“. Svira u post-punk bendu „Lice mista“.



Oko otoka, maj 2015.

*

Noktima jedem zemlju kao ljude, predano i bespomoćno na koljenima kopam. Jedna jama, tanka izgrebana koža, jedna jama, tanka kora sna.

*

U što me poklanjaš. Gomila sam i volim usne. Je li odgrizao ranu. Nikada neće preboljeti. Zapomaže i hoće osvetiti, muhe se zalijeću iz prostorije u prostoriju. Gdje svjetlost kuha, nema isprike. Tvoji ljudi, gdje su.

*

More je slano. Slano je sunce, sunožan skok u mokro, slano definirano kemijskim procesom uskrsnuća pare, prelazak iz oblika u vjeru. Para koja ostavlja svoje dijete,  u slano donje sirotište. Slana religija, sustav kao preslika ideje, predbračni seks. Svaka riječ koja naslućuje slovo s, naslućuje suprotnost, mokro postavljeno na nepoželjno plavo mjesto slane rečenice. Slano nitko ne soli, zašto.

*

Ljubav je kao pijesak na skorupu. Kad je topla pluta na mlijeku, ako se ohladi utone u nešto nestabilno i meko skupljeno u jastuk, crni svemir što beskonačno prelijeva oči iz vode u vjetar. Samoglasnici, glasnici samoće su beznačajni. Dok vani kiša diše i pokušava ugušiti sunce po kupama, kapi se pretvaraju u slova i. I kaplju.

*

Tko lomi riblju kost, umre i slomi nasumično bodljikavi grijeh u pijesak. Slomi vodu ugušenog krista, kao kist. I kroz rebra, krhki propuh smolom ucrta godove, znakovni autoput nijemih. U vodi mrtvi jedu kostimiranu noć, izmisle vino i pazvukom izmrve kišu. A pustinja sama, topla poput meda, užegla je lovina sunca. Tko umre, stopama vidi.

*

Noć kuha ručak. Spreman kao zapovjednik bojne brojim glave, hohštepleru. Otpustila si konce, yoga dragi moj noktu, sjeno potrubi trepavicama, nemoj otrovati brojeve, oni dišu.

*

 

Niz jutro pasirana nedjelja riga vjetar raširen poput izmorene kurve. Protječe kao glečer, kao zemlja u koju putuju nježni i hladni. Šest dana uspostavlja se poredak. Sedmoga se ljubi dodirom nosa i obuvenim blatom odlazi, mjesecima klizi po nogavici kao relikt defilirane prošlosti. Previše ljudi, previše. U sljedećem stoljeću biti će mrtvih.

 

 

Izlet prirode

*

gdje nastane šator, nestane polegnuta

sioux.

prevrat i dine,

oči.

iz oblaka para

dimi.

*

gušterica želi toplo.

izlazi iz trave, na kamen.

dijete je ugleda.

kaže, na suncu se nitko

ne sunča.

kanader tamo pljuca

usisano more.

*

uz vatru, na štapu probodeno

meso. sprešani

život u jednu riječ

nabijen.

kao misno slavlje pripiti

čekamo.

*

sjene nalijepljene

na lica sjena.

preliveni hlad

u utočištu toplih

i sigurnih.

*

voda

vodi ljubav.

uvijek kao prvi

dodir. prepisuje me

kao ratna poezija

u bodove pokvarenog

šila. kao

indijanci.

*

U trenu ispod

sna

ne znaš da pred tobom

valjak gura

asvalt i printa

cestu,

i ti

proliješ ljeto

u naglo sutra

ili

mol prošlosti

*

gdje nestane šator, nastane

vrijeme.

bezuvjetna krnja

relikvija, moja noć,

mjesec.

 

 

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg