poezija

Frane Marčelić: Oko otoka

Frane Marčelić (1983.) živi i radi u Preku na otoku Ugljanu. Dosad je objavio nekoliko pjesama u „Zarezu“ i „Agonu“. Svira u post-punk bendu „Lice mista“.



Oko otoka, maj 2015.

*

Noktima jedem zemlju kao ljude, predano i bespomoćno na koljenima kopam. Jedna jama, tanka izgrebana koža, jedna jama, tanka kora sna.

*

U što me poklanjaš. Gomila sam i volim usne. Je li odgrizao ranu. Nikada neće preboljeti. Zapomaže i hoće osvetiti, muhe se zalijeću iz prostorije u prostoriju. Gdje svjetlost kuha, nema isprike. Tvoji ljudi, gdje su.

*

More je slano. Slano je sunce, sunožan skok u mokro, slano definirano kemijskim procesom uskrsnuća pare, prelazak iz oblika u vjeru. Para koja ostavlja svoje dijete,  u slano donje sirotište. Slana religija, sustav kao preslika ideje, predbračni seks. Svaka riječ koja naslućuje slovo s, naslućuje suprotnost, mokro postavljeno na nepoželjno plavo mjesto slane rečenice. Slano nitko ne soli, zašto.

*

Ljubav je kao pijesak na skorupu. Kad je topla pluta na mlijeku, ako se ohladi utone u nešto nestabilno i meko skupljeno u jastuk, crni svemir što beskonačno prelijeva oči iz vode u vjetar. Samoglasnici, glasnici samoće su beznačajni. Dok vani kiša diše i pokušava ugušiti sunce po kupama, kapi se pretvaraju u slova i. I kaplju.

*

Tko lomi riblju kost, umre i slomi nasumično bodljikavi grijeh u pijesak. Slomi vodu ugušenog krista, kao kist. I kroz rebra, krhki propuh smolom ucrta godove, znakovni autoput nijemih. U vodi mrtvi jedu kostimiranu noć, izmisle vino i pazvukom izmrve kišu. A pustinja sama, topla poput meda, užegla je lovina sunca. Tko umre, stopama vidi.

*

Noć kuha ručak. Spreman kao zapovjednik bojne brojim glave, hohštepleru. Otpustila si konce, yoga dragi moj noktu, sjeno potrubi trepavicama, nemoj otrovati brojeve, oni dišu.

*

 

Niz jutro pasirana nedjelja riga vjetar raširen poput izmorene kurve. Protječe kao glečer, kao zemlja u koju putuju nježni i hladni. Šest dana uspostavlja se poredak. Sedmoga se ljubi dodirom nosa i obuvenim blatom odlazi, mjesecima klizi po nogavici kao relikt defilirane prošlosti. Previše ljudi, previše. U sljedećem stoljeću biti će mrtvih.

 

 

Izlet prirode

*

gdje nastane šator, nestane polegnuta

sioux.

prevrat i dine,

oči.

iz oblaka para

dimi.

*

gušterica želi toplo.

izlazi iz trave, na kamen.

dijete je ugleda.

kaže, na suncu se nitko

ne sunča.

kanader tamo pljuca

usisano more.

*

uz vatru, na štapu probodeno

meso. sprešani

život u jednu riječ

nabijen.

kao misno slavlje pripiti

čekamo.

*

sjene nalijepljene

na lica sjena.

preliveni hlad

u utočištu toplih

i sigurnih.

*

voda

vodi ljubav.

uvijek kao prvi

dodir. prepisuje me

kao ratna poezija

u bodove pokvarenog

šila. kao

indijanci.

*

U trenu ispod

sna

ne znaš da pred tobom

valjak gura

asvalt i printa

cestu,

i ti

proliješ ljeto

u naglo sutra

ili

mol prošlosti

*

gdje nestane šator, nastane

vrijeme.

bezuvjetna krnja

relikvija, moja noć,

mjesec.

 

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg