poezija

Danilo Lučić: Još se jedino ovdje možeš preseliti u mitologiju

Danilo Lučić (1984., Beograd) objavio je zbirku pjesama 'Beleške o mekom tkivu' (SKC Kragujevac, 2013.) za koju je 2014. dobio Brankovu nagradu. Diplomirao je srpski jezik i književnost, urednik je u izdavačkoj kući Kontrast izdavaštvo, urednik portala za kulturu i književnost Glif i jedan od organizatora večeri poezije ARGH!



ponekad dođu dani prosuti i suvi – sve se ukoči kao mrak – ne vrebaju me zveri niti ja sam – nemam šta da kažem pod kapom nebeskom – lepo mi bude samo kad jedem i kad se češkam – čudno je kako tek u tišini sve stvari dolaze k tebi – zapravo je najlepše na svetu čuti kako si živ – istovremen sa smehom deteta i kliktanjem poklopca zippo upaljača – ovakav mogu biti i bezbrižno mrtav – sa osmehom od maslinovog ulja – nacrtaš savršen krug grančicom u pesku – talas ga obriše – nacrtaš opet savršen krug grančicom u pesku – što da ne – a i zašto bih morao da artikulišem kad mogu da gledam neku ženu kako plete – sloboda ne znači moći i smeti nego ne morati –  ja sam samo statista ispražnjenosti zadovoljan svojom platom – šta ako je tamo gore u dubini zapravo prazno – ko će tada poslednji da se smeje – kao lud na brašno – sunze zalazi i ja se smeškam – ovaj dan se pretvorio u ogroman želudac

 

*


– unaokolo sve sada počiva – otac dok sprema kuvano jelo i cepka sočne listove salate – knjige i olovke i fotoaparati i džemper na stolici pun dima – mačka koja zeva počiva pod žaruljom na stolu – karta sveta šarena na zidu sa vremenskim zonama i svim prestonicama na kugli zemaljskoj – počivaju dlake u slivniku i fleke iznad na ogledalu i pored veš za pranje – ispod tapeta popucali zidovi – prašina u vitrini saporculanom i kristalnim čašama i starim čokoladnim zecom – kičerajske minijature na zidu počivaju fotografije devojaka koje sam video gole – anarhija u sudoperi od poslednjeg ručka i ostaci hrane a preko njih soc od kafe – hrpa starih novina punih senzacionalnih vesti, umrlica i reklama – zavesa lelujava na poslednjem jutarnjem dašku vetra u trenucima pred omorinom počiva – kao mislioci u grubim mislima, duboke dostojanstvene senke koje prave svi ovi ukućani i koje teško dišu – i ja sam među njima počivam

 

*

 

- u ljudskom se cirkusu neke stvari ne menjaju – šljakerska rasa – mora neko prvi pasti – ništa ne niče oko zgrade magacina – jedino neko bolesno drveće – poetika života na puš pauzi – uvek se miluje podjebavanjem – negde postoji dugačak prazan sunčan dan – i nema mesta potrazi za identitetom – zna se, to je smena, to je kalorična hrana, to je svaki dan – prljav i umoran – sva ta divna so po okovratnicima – udaljavaju se promrzli iz fabričkog kompleksa kao hodočasnici –  ambrozija između pragova i šina – po jedno teško piće – još se jedino ovde možeš preseliti u mitologiju – pričali su o majstoru iz treće smene kako je bio dobar,  ali, eto, ta povreda, mučenik – u svakom utovaru/istovaru ostane delić tvog tela – šleperi posle razvoze po Evropi – pesma čkiljavih neonki i teretnog lifta – istrošene palete razbacane kao stihovi u post-tekstu – jasan bol u grudima – rezultati derbija – drugi grle lepotice – rad oslobađa

 

*


 – otac je od mene bio bolji pesnik – njegov otac bio je od mene bolji pripovedač – zašto su se obrušili ostrvili okomili na mene – u tekstu zaplet od kompozicionih elemenata – i taman pomislim da znam šta je strah – kad mi bude jasno da nisam shvatio i da ne znam šta je – je l’ to može biti u srži spisateljskog osamljivanja – licemerno podvižništvo – samo da ne bi morao da budeš srećan – da držiš nečija leđa u svojim dlanovima – da poljubiš devojku sa ružnim grudima – da kupiš sebi najlepše čarape – šta ako moji redovi prestanu da me zadovoljavaju – baš tu gde se ti držiš za moj mlohavi početak – zamisli sad da je to aura – pred migrenu – sva ta tamno smeđa i siva sumnja od koje bih zaurlao – i nije to tragično – niti treba strahovito tugovati – propiti se – prokurvati – upropastiti se – fatalistički sliniti zbog ukletog rođenja – ne ništa od toga – samo – jednostavno – to što radiš – je loše brate – jebi ga – [sic]

 

 

 

 

 

 

 

 

 

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg