proza

Santiago Pajares: Priča

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

Santiago Pajares (Madrid, 1979.) objavio je romane El paso de la hélice, La mitad de uno i The canvas, snimao višestruko nagrađivane kratkometražen filmove, a njegova priča Hoy uvrštena je od Dalkey Archive Press-a Sveučilišta u Ilinoisu, u Best European Fiction 2012.

KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.



Priča

 

 

On je oduvek previše zahtevao od svog pisanja. Kako su godine proticale, dobijao je sve moguće nagrade, čak i one nepojmljive, poput silno željene Nobelove, ali je duboko u sebi uvek mislio da može i bolje pisati. To uverenje koristio je kao šargarepu koju bi stavljao ispred sebe ne bi li još žešće radio. Sa sobom je uvek nosio svesku u koju bi zapisivao kratke pričice u vreme predaha na putovanjima. Tokom jednog od njih zatekao se u vozu Lion-Pariz sa nekoliko slobodnih sati pred sobom. Otvorio je svesku i svojim taličnim perom počeo da ispisuje priču koja mu se već danima vrzmala po glavi. Kada je voz prispeo u parisku železničku stanicu, znao je, sasvim sigurno, da je ta priča bila nešto najbolje što je ikada napisao, da su te reči sama destilacija njega kao pisca, njegovo remek delo. Ostao je još trenutak da sedi na svom mestu, sa sveskom čvrsto priljubljenom uz grudi.

Sledećeg jutra, u hotelu, zatražio je da mu donesu pisaću mašinu kako bi lično prekucao priču.  Otvorio je svesku i počeo da lista stranice, ali nije uspevao da razume ni jednu jedinu reč. Truckanje voza, i njegov dobro poznati švrakopis, udružili su se da bi reči pretvorili u nečitke žvrljotine. Dva dana nije izlazio iz sobe, pokušavajući da rastumači te hijeroglife. Odneo je svesku i svojoj sekretarici koja takođe nije uspela ništa da rastumači. Zatim, stručnjacima grafolozima i dešifrantima. Malo po malo, kako su se neuspesi nizali, pisac je počeo da pada u duboku depresiju, slomljen, kao kada je izgubio sina u ratu. Na opšte iznenađenje, nikada više nije napisao ni jednu reč niti je ikada više ušao u neki voz da bi održao bilo kakvo predavanje. Umro je tri godine kasnije, sâm, i za sobom ostavio čitaoce siročiće širom sveta. Niko nije obraćao pažnju na svesku; ona je decenijama ležala zaboravljena u jednoj fioci, među njegovom zaostavštinom koja je prelazila iz ruke u ruku, prvo u posed njegove žene, potom njegove dece pa unučadi i praunučadi. Sve dok je jedan od njih nije prodao u celosti nekom staretinaru koji je svesku na kraju poklonio jednom klincu od dvanaest godina koga je poznavao. Taj klinac je, jednog sunčanog jutra, seo na ivicu fontane i počeo da čita priču okupljenom društvancetu, duboko unet jer je razumeo svaku reč, sve dok se priča nije završila. A onda je, okružen gomilom, zaplakao, svestan da se njegov život, upravo od tog trenutka, zauvek promenio, premda to niko sem njega nije primetio.

 

Sa španjolskog prevela Biljana Isailović

 

 

 

  


 

 

 

 

 

 

 

 

poezija

Lara Mitraković: Lov na ptice pjevice

Lara Mitraković (Split, 1992.) studira kroatistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, poezija joj je objavljena u više časopisa, zbornika i portala, a 2016. pobijedila je na natječaju za književnu nagradu Grada Karlovca "Zdravko Pucak" rukopisom "Brojanje pogrešaka". Članica je književne grupe 90+.

proza

Sven Popović: Ulomak iz romana 'Uvjerljivo drugi'

Nekada se čini: sve se obrnulo. Klinci odrastaju brže, ali sporije postaju odrasli. Svijet je vruć krumpir, tridesete su nove osamnaeste, a velike priče o odgovornosti predane su sve samo ne odgovorno – i treba plesati što dulje –ili tako barem u jednom novozagrebačkom naselju izgleda Emiru, Iliji i Fricu, a najviše onome oko koga se sve vrti, Mladome Piscu, bezimenom junaku novog romana Svena Popovića.
Nakon Neba u kaljuži (Meandar, 2015.), Popović je ove godine objavio i 'Uvjerljivo drugi' roman (Fraktura) iz kojeg donosimo dio uvodnog poglavlja.

poezija

Vigor Vukotić: Geometrija kolodvora

Vigor Vukotić (1991., Zagreb) diplomirao je antropologiju i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađivan je na Goranovom proljeću u kategoriji srednje škole, a pjesme i kratke priče objavljivao je u Vijencu, Republici i UBIQ-u. Član je Književne grupe 90+.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

poezija

Maša Seničić: Nametljive oaze

Maša Seničić (1990., Beograd) je scenaristkinja, pjesnikinja i esejistkinja. Završila je master studije Teorije dramskih umjetnosti i medija, a trenutno pohađa doktorske znanstvene studije na istom. Surađivala je na različitim domaćim i međunarodnim projektima, kao autor i suradnik na filmu, a zatim u kazalištu, na radiju i brojnim festivalima. Jedan je od izbornika programa Hrabri Balkan u okviru Festivala autorskog filma, kao i jedna od osnivača i koordinatorica edukativnih programa Filmkulture. 2015. objavljena joj je zbirka poezije “Okean” (Mladi Dis). Radi kao urednica i razvija nekoliko autorskih projekata koji uporište nalaze u teoriji kulture, studijama sjećanja i promišljanju različitih aspekata internet umjetnosti.

poezija

Josip Vdović: Zračna struja

Josip Vdović rođen je 1992. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest. Dosad svoju poeziju nigdje nije objavljivao.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg