proza

Santiago Pajares: Priča

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

Santiago Pajares (Madrid, 1979.) objavio je romane El paso de la hélice, La mitad de uno i The canvas, snimao višestruko nagrađivane kratkometražen filmove, a njegova priča Hoy uvrštena je od Dalkey Archive Press-a Sveučilišta u Ilinoisu, u Best European Fiction 2012.

KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.



Priča

 

 

On je oduvek previše zahtevao od svog pisanja. Kako su godine proticale, dobijao je sve moguće nagrade, čak i one nepojmljive, poput silno željene Nobelove, ali je duboko u sebi uvek mislio da može i bolje pisati. To uverenje koristio je kao šargarepu koju bi stavljao ispred sebe ne bi li još žešće radio. Sa sobom je uvek nosio svesku u koju bi zapisivao kratke pričice u vreme predaha na putovanjima. Tokom jednog od njih zatekao se u vozu Lion-Pariz sa nekoliko slobodnih sati pred sobom. Otvorio je svesku i svojim taličnim perom počeo da ispisuje priču koja mu se već danima vrzmala po glavi. Kada je voz prispeo u parisku železničku stanicu, znao je, sasvim sigurno, da je ta priča bila nešto najbolje što je ikada napisao, da su te reči sama destilacija njega kao pisca, njegovo remek delo. Ostao je još trenutak da sedi na svom mestu, sa sveskom čvrsto priljubljenom uz grudi.

Sledećeg jutra, u hotelu, zatražio je da mu donesu pisaću mašinu kako bi lično prekucao priču.  Otvorio je svesku i počeo da lista stranice, ali nije uspevao da razume ni jednu jedinu reč. Truckanje voza, i njegov dobro poznati švrakopis, udružili su se da bi reči pretvorili u nečitke žvrljotine. Dva dana nije izlazio iz sobe, pokušavajući da rastumači te hijeroglife. Odneo je svesku i svojoj sekretarici koja takođe nije uspela ništa da rastumači. Zatim, stručnjacima grafolozima i dešifrantima. Malo po malo, kako su se neuspesi nizali, pisac je počeo da pada u duboku depresiju, slomljen, kao kada je izgubio sina u ratu. Na opšte iznenađenje, nikada više nije napisao ni jednu reč niti je ikada više ušao u neki voz da bi održao bilo kakvo predavanje. Umro je tri godine kasnije, sâm, i za sobom ostavio čitaoce siročiće širom sveta. Niko nije obraćao pažnju na svesku; ona je decenijama ležala zaboravljena u jednoj fioci, među njegovom zaostavštinom koja je prelazila iz ruke u ruku, prvo u posed njegove žene, potom njegove dece pa unučadi i praunučadi. Sve dok je jedan od njih nije prodao u celosti nekom staretinaru koji je svesku na kraju poklonio jednom klincu od dvanaest godina koga je poznavao. Taj klinac je, jednog sunčanog jutra, seo na ivicu fontane i počeo da čita priču okupljenom društvancetu, duboko unet jer je razumeo svaku reč, sve dok se priča nije završila. A onda je, okružen gomilom, zaplakao, svestan da se njegov život, upravo od tog trenutka, zauvek promenio, premda to niko sem njega nije primetio.

 

Sa španjolskog prevela Biljana Isailović

 

 

 

  


 

 

 

 

 

 

 

 

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg