poezija

Aleksandar Gavranić: A plemenitost? I treba da boli.

Aleksandar Gavranić je pjesnik i glumac rođen u Podgorici 1988. Objavio je zbirku poeziju Krik mašte 2012., a ove godine osvojio treću nagradu na Ratkovićevim večerima. Urednik je emisije „Hermanova sonata“ na radio Krš. Pjesme koje donosimo dio su novog rukopisa.



 

5.

Ovo je pjesma o debeloj ženi
koju sam iznenadio dok se saginjala
na samom kraju nebitne ulice
u namjeri da dohvati novčanik
koji joj je na moju sreću ispao.
Prolazio sam pored trafike
na kojoj nikada nije pisalo ništa
i čim sam osjetio miris
te nepregledne gospođe
nisam želio da sačekam ni trenutak,
odmah sam skočio na njena leđa
i duboko zario mamuze u njeno meso;
počela je da skače kao leopard
i urla sa tako mnogo strasti
da sam brzo odlučio da se zaljubim
u to snažno tijelo nakvašeno znojem.
Sjećam se da sam urlikao od uzbuđenja!
Sve je trajalo nekoliko sati:
ona je uporno pokušavala da me skine,
trzala se,
stenjala,
zavijala,
prijetila svojim debelim ustima,
molila prolaznike da me zaustave
a ja sam jahao prilično samouvjereno,
uz povremeni pobjednički poklik:
„ O nebesa borbena li je ova gospođa“!
Nakon duge i iscrpljujuće borbe
u kojoj sam se poput antičkog heroja
razmetao monumentalnim sposobnostima
njena slonovska figura počela je da popušta
i ja shvatih da bi pošteno bilo da siđem
i predstavim se poput pravog džentlmena.
Dok sam stavljao ruku na njen gojazni dlan
dogodio se neočekivan obrt situacije
jer se ispostavilo da smo bliski rođaci
čak mi je pokazala fotografije svoje djece
koja su na njenu žalost još deblja
pa sam se dogovorio da odem na večeru
u njihovu debelu kuću
da malo isprobam i tu debelu djecu
i odnesem im potkovicu na poklon.
Na kraju smo se nježno izljubili
ja sam je izvrijeđao za srećan put
a ona mi ostavila novac za taksi
i dok sam gledao kako se njena guzica
nespretno tetura preko nebitne ulice
neka tuga iznenada ispuni moju dušu
i moram da priznam da mi je bilo žao
što je nisam jahao bar malo duže
jer stvarno sam imao priliku.

 

 

8.

 

Pojavio se Kafka

u gradu

sa masnom ženom

koja smrdi na ribu

prošetali su

i pljunuli na spomenik

a onda prosuli vino

na mutavog starca

koji je spominjao Zamak

i prijetio Procesom

večerali su

pohovanog slona

nabodenog

na gvozdenu čačkalicu

a onda se začuo

Kafkin vrisak

i svima je bilo neprijatno

onda se začuo vrisak

gospodina Kafke

i svi su se pitali

šta mu se to dogodilo

dok je bio mrtav

nekako nije ličio na sebe

imao je kockastu glavu

odijelo mu je zaudaralo

nosio je periku

napravljenu od guske

koja je bila depresivna

i činilo se da

nije više književnik

nego pijana vucibatina

a kako je samo pisao

i dotakao suštinu

kako je samo osjećao

tačku u kojoj svijet nestaje

i britkim umom

stvarao oblake uzvišenosti

a pogledajte ga sada

dok leži u svojoj mokraći

i podsjeća na protraćenost

pogledajte tog bogalja

koji ima drvene noge

i masnu ženu

koja ne čita njegova djela

jer se vidi da je nepismena

kakav je to gubitnik

pa to svijet nije odavno vidio.

 

 

25.

 

 

NISI ČUO ZA FROJLANOVU DIJALEKTIKU

urlao sam iz sve snage

sa namjerom da ga ponizim

jer nije poznavao istoriju umjetnosti

a neprestano je ulazio u biblioteku

i dirao knjige velikih pisaca

tako su mi bar govorili građani koji lažu

NEĆU VIŠE DA PIJEM NA TVOJ RAČUN

napao sam ga hrabrije

od prosječnog čitaoca novina

a onda iznenada ugledao kosu

kako odlazi sa njegove glave

ostavljajući budalu bez riječi

i poslije jedne kratke pauze

koja ga je uvjerila da je gotov

njegov nos je iskočio sa lica

i hitro se zaputio prema zapadu.

DA LI STE VIDJELI DOMINACIJU LEKSIKE?

upitao sam debelu čistačicu

koja je vadila metlu iz dupeta

a ona je odmahnula rukom

i počela da zanosi u stranu,

shvatila je da sam intelektualac.

 

 

28.

 

HUMANOST KAO H

 

Odeš na mjesta

gdje ima ljudi

koji su previše kulturni

i nemaju hrabrosti

za običnu svađu

odeš na takva mjesta

kada izgubiš razum

uhvatiš nekoga

uz osmijeh

i govoriš satima

ne puštaš ga

dok ne izbaciš sve

svu dosadu

sav očaj

govoriš bez prestanka

bez pardona

bez savjesti

govoriš dok ga ne ubiješ

ne misliš

ne zahvaljuješ se

ne radiš ništa drugo

samo govoriš

i govoriš

dok ne osjetiš olakšanje

a onda se spokojno okreneš.

 

23.

 

BOGALJ DIJALEKTIKA

 

Melanholija je umrla prošlog vikenda

nakon što su je ispržili u tiganju

i mazili njenu glavu testerom.

Vjerujem da nisu pretjerali.

Prezirem njenu perfidnost.

Molim?

Čula si me mizerna izlučevino!

Tvoja duša je nakaza suptilnosti.

Horizontalno poetski?

Verikalno fašistički!

Planiram da se ubijem.

To je kukavički

Moram da se ubijem.

To je pesimistički.

Želim da se ubijem.

To je mazohistički.

Ubijam se.

To je pretenciozno.

Ubio sam se.

To je dosadno.

Mene bole mirisi.

Mene bole slike.

Harfe smrde na osjećajnost

Saksofoni bazde na pohotnost

Strijeljati profesore!

Demontirati pozorišta!

Zapaliti knjižare!

Misliš avangardno?

Mislim suštinski.

Šta predlažeš?

Prostoriju ljudi koji se plaše.

A plemenitost?

Nožem u grudi.

To boli!

I treba da boli.

 

4.

 

JEZIK BIČUJE

DOGAĐAJI IZRUGUJU HRONOLOGIJU

kaktus je lizao staricu

starica je pojela potiljak

potiljak se smrvio u vazduh

vazduh se urezao u zube

zubi se skvasili u žilama

počeli da pište

da se rađaju iz utrobe

katalozi sa prasicama

krava koja muze psa

pas koji analizira Šekspira

Šekspir koji šminka vjeverice

vjeverice koje mrze Elvisa

PACIJENT LIJEČI DOKTORA

uši me glođu

zato ih stavljam u oči

oči me bole

zato ih drobim u kosu

kosa me guši

zato je spuštam u stopala

stopala me svrbe

zato ih razvlačim u želatin

demontiranje oblika

kastracija definicije

formule u mozgovima

mozgovi u integralima

integrali u disanjima

disanje u čovjeku

čovjek u jeziku

NAKAZA PROŽDIRE SOPSTVENO LICE.

 

 

o nama

Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) otvoren do 10. prosinca

Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg