proza

Siân Melangell Dafydd: Majke

KIKINDA SHORT - Festival kratke priče

Siân Melangell Dafydd je velška književnica, pjesnikinja i prevoditeljica čiji je prvi objavljeni roman Treća stvar osvojio prestižnu nagradu National Eisteddfod Literatura 2009. godine, a stvaralaštvo 2014. godine uvršteno u najbolju britansku poeziju i u najbolju britansku kratku priču. Trenutno radi kao predavač kreativnog pisanja na Američkom univerzitetu u Parizu i
jedan od urednika na sajtu yneuadd.com

KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.



 

Majke

 

Nečija majka je uvek iza ćoška.

Nečija majka bira nove naočari za sunce, sedi na plaži zagledana pravo ispred sebe, nosi šest kesa iz kupovine, poigrava se potpeticom, gleda u i iza vremena ispisanog na njenom zglobu bez da ga zaista vidi, ljubi se.

Nečija majka trenutno lebdi iznad nas. Rad u kući je njena joga. Deca su otišla kod oca, a to istovremeno znači i kod mene. Njena majka je u malom nemačkom selu, rešava sudoku i ne pije kafu od cikorije. Još dalje u prošlost, njena majka je sahranjena u neobeleženom grobu sa svojim bratom u Poljskoj i jednog dana bi mogli da je pronađu, to stalno govore za Božić.

Sa deset godina odlučila sam da ne budem majka iz prostog i logičnog razloga – svaki put kad bi se nešto u našoj petočlanoj porodici delilo, moja majka bi se dobrovoljno javljala da uzme oštećeni ili manji deo. Verujem da je to jedna od glavnih uloga majki i ne sviđa mi se previše.

Moja baka, otkrila sam, nije imala neprekinut san noću više od petnaest godina. Uvek bi bio prisutan neko od klinaca i on bi probudio sledećeg i tako se odvijao noćni domino. Znam da je volela bakalar, jednom je imala bradavicu na nadlanici koju smo svi zvali ovca i kupovala je keks da bi imala nešto da ponudi ljudima kad bi svraćali kod nje.

Prošle noći desetogodišnja devojčica – ne moja – ali privržena meni kao da bi mogla biti – probudila se. Vrisnula je, a da nije bila svesna toga. Sva se pretvorila u usta, ružičasta, sirova, besna zbog noćnih bolova. Ujutru, nije se sećala vriska niti panike, ali ja jesam, ja se sećam. Pojavila sam se na odmorištu naga, izgužvana, nesvesna toga šta znači biti majka, sva lepljiva od seksa, zbunjena i šokirana žutom svetlošću, usamljena i pošla sam za krikom. Ako je patila, ja to nisam videla.

                                                                                             

 

 s engleskog preveo: Vladimir Arsenić

 

 

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg