proza

Sophie Cooke: Don Grej

KIKINDA SHORT - Festival kratke priče

Sophie Cooke (1976.) nagrađivana je škotska spisateljica, autorica romana Kuća od stakla i Ispod planine.

KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.



 

 

Don Grej

 

Ne bojim se smrti. Nakon ovoga nema ničega: nema večne sreće u ovom porodičnom raju, svom od alpskih vila, naslikanom na koricama brošure koju mi je donela ćerka. Van sebe je pri pomisli na to da će njen preminuli roditelj ući u vatre pakla namenjene nevernicima i onima koji nose pogrešne dužine šorca za tvoje godine – nije htela da mi kaže koje su to godine prave. Tu negde ispod sedamdesete. 

Ono čega sam se najviše plašila je da ću izgubiti razum, pobenaviti. Ali sve je tako čudnovato jasno. Možda je u pitanju morfijum, osim što sam se od njega, u nekim drugim prilikama, osećala kao da sam uvijena u mekoću – ušuškana od sveta.

Sada sam dovoljno blizu da osetim. Svet se cakli kao da je ispiran u sirćetu. Marama na naslonu stolice blista. Nije mi čak ni svetiljka kraj kreveta uključena. Sve je to od svetlosti zore, i druge neke svetlosti što sve osvetljava iznutra. Marama je plamen sav od plavog i belog. 

Osećam se kao nekada sa devetnaest godina, nakon neprospavane noći. Kad te prođe umor, pa se osećaš duplo živom. Možda sam zapravo celoga života bila budna i sad je došlo vreme za spavanje, baš kad ga ja ne želim. Možda bih se drugačije osećala da ostavljam za sobom nešto savršeno i dobro što će mi obeležiti život.  

Nemojte pogrešno da me shvatite: ostavljam nešto. Pristojno sam bogata i imam valjano dete, koje i samo planira da ima decu, čak i u tim godinama, ako da Bog. Investirala sam u privatizacije u pravo vreme, odnosno čim bi kompanije pustili u prodaju, ako vas zanima kad je to. Međutim, treba vam novca da kupite svoje deonice, a vi ga možda i nemate previše. Ne izgledate mi kao neko ko ima ušteđevinu – za početak, ne biste smeli da budete u dugovima. Čujem da su medicinske sestre u velikim dugovima. 

Ja sam svu zaradu uložila u izdavanje nekretnina. Sada imam više od dvesta stanara. Izdajem dobroj sorti: medicinskim sestrama, nastavnicima – finim, pouzdanim ljudima. Ljudima kao što ste vi. I svi su mi stanovi odlično održavani. Nije u pitanju altruizam. Prosto ne želim da mi mnoštvo direktora prodaje navučenih na kokain uništava stanove. Ljudi poput vas lepo održavaju stvari.

Znate šta ostavljam svetu kao uspomenu na svoj život, zar ne?

Ostavljam Još Istog.

Moja ćerka – pretpostavljam da ste je upoznali – naslediće sve. Ja sam joj preživeli roditelj. Toliko sam dugo sama da mi se zajedništvo mog bračnog života čini tuđom uspomenom. Kao da se moj deo sreće desio nekom drugom.

Džil neće smetati da poseduje taj lanac stanova. Veruje u lagodan život, kao i u praštanje i Gospoda.

Moj muž je viđao osobe, često, noću. Lekari su to zvali „noćnim strahovima“ – priviđenjima.

Nikad mu nisam rekla da sam jednom i ja jednu videla. Stajala je u podnožju našeg kreveta. Trgao se bio iz sna, što je i mene probudilo. I tad sam je spazila, kako samo stoji i posmatra ga.  

Znala sam da je stvarna – stvarna poput vas što sedite tu odmah do nje. Ne, nije sada tu. Ali vi me na nju podsećate. Soba je puna odraza svetlosti, ali ne mogu baš da vas razaberem, ne mogu baš da razaberem šta o meni mislite. Verovatno i nije važno, zar ne? Svi jednom moramo otići, i kakve će onda imati veze da li je nagomilavanje udobnosti promenjeno ili ne? Za tu je promenu potreban bezdušnik. E pa, ja nikad nisam želela da budem bezdušna. Ja sam nežna, i sad sam stara.

Hoćete li mi reći da će sve biti u redu? Baš bih volela da to učinite, ko god da ste. Volela bih da kažete nešto

 

             

 

S engleskog prevela: Bojana Gajski

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Luka Mayer: Tko, što?

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.

proza

Ana Romić: Tjedan dana posutih fragmentima samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.

proza

Matea Šimić: Kuća za bivše

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

proza

Monika Filipović: Ljetna večer u Zagrebu '18.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Monika Filipović rođena je u Zagrebu 1996. godine. Studentica je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem poezije i kratkih priča, a trenutno radi i na svom prvom romanu. U svome pisanju najradije se okreće realizmu. Dosad nije objavila nijedan svoj rad.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg