poezija

Bojan Marković: Ostani u dodiru sa bolom

Bojan Marković (Užice, 1985.) autor je knjige Riba koja je progutala svet (Nagrada Mladi Dis, 2013.) Diplomirao je na Katedri za srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, a poeziju i esejistiku objavljuje u književnoj periodici.



 

izbor iz poeme America Salo, qui pro quo

 
• • •
 
džoni mi je dao modžo cvet, dao sam joj cvet,
nije se opirala, samo je pevala klistomora (alkoholisani falsifikator raja),
obgrlila sam džonija nogama, opravio sam dušu mojoj dragi i seme
mu je curelo sa auspuha u pustinju, prtljažnik i mrtvotelo u čaršavu
šerif lampi nasuprot nije video, ne vidoh, već madroporične obale u formi
vrućeg psa i lubeničastog srca ako kuca
vozimo se pustinjskom prerijom kroz mrak,
nekoliko hijena oslepe od farova, devojka i ja blazirani
svratimo na pumpu da utolimo glad, žalosno je
biti pijana lisica na nepoznatom, ili
suvonjavi kiosk u pesku uz glavu šarke,
ali ne zato što vrištimo jedno na drugo, ili se znamo kratko,
u bifeu, uz džuboks, kada je crna kugla bilijara praveći purpurnu rupu
upala u njen stomak, reče ubijala sam muža, a onda će
u opštoj tuči kuguara i korala osetiti bol u dnu stomaka
 
• • •
 
Ostani u dodiru sa bolom.
pronaći ćeš sumorni motel,
na nizbrdici leći ćeš
u krevet influence
ispred tropske palme, ležaljke − tapete.
sada nam neimenovano telo raste u decu
da stapanje čini distancu,
jer nisi više u-telu-kod-kuće
već drugo si nešto.
 
• • •
 
Ukoliko me raspodele u pakao, u uredno rezervisanu konc-komoru
sa identifikacionim kodom na rešetki da budem na uvidu nakon
večnosti, razumeću da sam tamo sopstvenom krivicom stečenom
u prvom osnovne što sam iz nehata ubio ostarelu kokoš koja je
možda i ognjena bila. Uhvatio sam tu ubogu kokoš, izolantnom
trakom obložio i zavrteo je do nesvesti, da omlitavi, obalavi stegu
u kljunu, ispusti boju na perju, na ringišpilu čiju osovinu gradi telo
moje da ruke ispravljeno stoje, i egzaktno vrteo je.
Najednom, tresnuo u beton, kroz zid, da od ognja ugledamo pisak
visprene luče, vatromet na zategnutom platnu kovačeve šupe.
Ukoliko tamo u susednoj sobi sretnem pegavog i ružnog Petra,
znaću da je tamo sopstvenom krivicom stečenom u ranoj mladosti,
što je sa predumišljajem razmazivao na beloj majici stotine svitaca
koji su možda i sveci sa oreolima bili, a sve zarad svetlosti, minorne,
navigatorske svetlosti.
 
 
 
kada u malenom stanu hodamo goli…
 
 
kada u malenom stanu hodamo goli
često vidimo njih dvoje, božanstva u kući,
ženu sa kruškastom sisom, protegnuti,
mršavca, i oni su takođe goli.
spravljaju napitak mizzere,
otrove za radničku kantinu.
zatim se pretvaraju u
minimiziranu furiju i devicu dogi poze.
vrte se na gramofonskoj ploči. iglo-čitač probada epi.
veprova seksualnost i slepilo uporedivo.
dođe bojadisano lice kao krletka i mačije rebro plafona
i reče mojoj svetlani: svetlana,
paralelne stvari…
… stvari… duboko govoriti… o… i gladi… i smrti…
i patrijarsima… i otečenoj spiralnoj krvi…
otok na fresci, zeleno
… azurno i antisluhist-mesto… diktatura gdegde,
i u kensingtonu.
svetlana ne razume
 
 
 
4428 / 20…
 
… mrtvački predeo.
prvo nebo oboreno duplira se.
ravnodušje zlatnih panorama.
ribolovci izvlače modre bebe-emigrante.
njihovo majušno telo nije nikada putovalo tako daleko.
žaba-vo prsnuće nad poljem srebrne kapi nemogućnosti.
ako te nešto poprskalo lepljivo i gadljivo
to bebe su čajne filter-kesice ispustile esencije sok.
dešumljenje miroljubive džungle koja je nudila
katarzu za smrt.
ako imaš diflektor preusmeravaš vazdušne struje
sa čamca na autostradu. ako nemaš diflektor upokoji se
u esencijalnu destilisanu kap tretirane stvarnosti.
…najednom te kroz teme i trak razvali
stalaktit i stalagmit zemljine brutalnosti.
u krvnom sirupu znanje poništava
i tu je sva civilizovana bol u zbiru, u konačnosti.
bol. epitaf. bol.: žiletom liz trebalo nije.
na svojoj sahrani vidiš povorki grbe.
tuguješ. već konfuzno misliš se ubiti.
posle pogreba povlače se porodice i biblije,
jedino mravojedi napreduju tebi u mraku,
jedino tebi kisnu kolači i vina.
koncept sna konačno.
 
 
 
UBIĆU SE KAO ARABESKA
 
 
Tvoj dimčić će proći kroz tvoje zube,
imaćeš ružan ali prpošan izraz,
sricaćeš: bol-bona, bol-bona,
misleći na sladost u jezgru koja se
razliva po bodljikavom jezičku.
Tada misliću na tvoju...
… skljokanu ruku u vodenu oblast.
Bićeš oprana kao divlja kruškica,
bićeš mini-val, noktom ćeš se raspadati,
voleću te. Pozlati tikvom večernje nebo
pred pobune srne zgažene u zagorju,
pobunu taksimetara, yugo-bundi
i stršljen-mladeža pobune.
Nagrni kožicu mladog čeljada,
stalno proguravaj prag osetila svog.
Pumpaj, pumpaj, da li bi, da li bi,
ubio se sa mnom kao arabeska.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Dinko Kreho: Književna ''mladost'' je sklizak i evazivan pojam koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg