poezija

Alen Brlek: ciklus 'Portret'

Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine, za zbirku Metakmorfoze. Donosimo ciklus 'Portret' iz još neobjavljene zbirke 'Pratišina'.



 

PORTRET

To su šume, u valovima,
ugodno tamne. Kažu, tko prespava u tim šumama
ujutro vidi dva neba 
i može razgovarati s vodom.
Kažu duboko pod šumom golub,
gukne svaki put kad padne stablo. A padaju svaku noć,
precizno, prokrvljeno, i po njih dolaze
narodi iz dalekog svemira.
Kažu ima i brda. 
Tu su nekada djeca kopala tunele
i sada vibriraju, visoko i majčinski. 
Kažu zato i dolaze ovi narodi. Zove ih. Čuju.

 

PORTRET

To su kupole. Duplje. Kaluplja. Peći.
To ondje su hramovi, kažu, u kojima se krug
otvorio u kruh i podušio svijet.
Kažu nastale boje i prelilo, rodilo čovjeka
ondje, narilo u ruke i zlatilo u glas.
To ondje, ludonježje, tka kosti,
i vibrira noću kao toplo meso
napojeno barutom. Boli kažu,
iskonski.

 

PORTRET

To su polovi. Nebodelte. Gravitiranje u voćku.
To su utrobe mira svijene jezikom krošnje.
Kažu noću zriju anomalije
u magnetnim poljima, čuju se utakanja
i puls vakuma,
derma gubi sjećanja. Kažu deset
iz tamnih šuma nagih djevojaka dođe
i jedna drugoj piju suze.
To su kažu kćeri Aleistera Crowleya,
boginje snova
i geometrije.

 

PORTRET

To iz tamnih šuma divljač. Topot krvi
u cvijetu aljaske.
To izljev broja pi u pluća. Kažu tako se rodio
Mjesec, i vještina svijanja šiblja
u košare. 
Kažu napuklo bogu nepce jednom, iz devete
dimenzije izlilo u našu. 
Zato se ljudi umiju voljeti, kažu.
To tekuća majka rasijanim dušama,
izostanak žeđi.

 

PORTRET

To je školjka. Dioba. Krugovi u žitu.
Ondje je, kažu, prohodalo prvo mladunče sna,
progovorilo u sebe 13 puta 
i tako je nastalo prvovoćje. Eskaliralo
u naručje, obujmilo. Onebilo.
Ondje kažu, između dva života, živi pastir
koji svako jutro od sebe otjera ovce.
Onda ih noću plače i traži,
a od svake koju izgubi
bude polje riže u jednom od života.
Tako se hrani.

 

PORTRET

To je san Michelangela. 
Posljednja rotacija zvijezda. 12 klaustrojeka
boli u frekvenciji boga.
Kažu u koga uđe zvuk
u prstima mu divlji konji
propinju veliki pra kas,
do izvora, gdje se istoči u sebe
i savlada prostor i vrijeme,
i više se ne može vratiti.
Kažu, na svim jezicima svijeta,
to je zagrljaj.

 

PORTRET

To su Hoffmanovi snovi, kosti pune šećera
i struje. Glitch "amigo".
Acid mathematician is god, om.
Kažu sinkro niz, i Ra. Buka nara u DNK.
Kad shvati prostor distorzija se, kažu,
vidi u kutu usana
i to ne treba zaboraviti.

Neo: It's like candy mind, cotton skin, cedar forest
deep under_

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg