kritika

Zen i hipermarketi

Miroslav Kirin, ‘Hipernovalis’ (Vuković & Runjić, Zagreb 2015): Zaigranost i polisemantičnost ostaju Kirinovom konstantom
piše: Marko Pogačar

Dvije godine nakon ‘Zenzancija’, knjige, kako joj naslov upućuje, oslonjene na više ili manje vrckavo poigravanje prividnom jednostavnošću proizašlom iz istočnjačkih pjesničkih i filozofskih tradicija, njihovom simbiozom sa širokom plejadom zapadnog nasljeđa te – da parafraziramo praktični termin iz teorije prozodije – duhom forme, Miroslav Kirin javlja se novim naslovom.



 

Novim naslovom koji dosljedno nastavlja započeti projekt dovodeći ga, čini mi se s od prethodnika snažnijim estetskim učinkom, u ‘Hipernovalisu’ do krajnjih konzekvenci. 

Grafičko i tehničko oblikovanje ove formatom i opsegom teksta nevelike knjižice nije nevažno, te zaslužuje da ga se nešto podrobnije opiše. Crni, tvrdo ukoričeni svezak koji izgledom podsjeća na notes ili molitvenik, bez imena autora i oznake izdavača na naslovnici obilježenoj isključivo pomalo nekonvencionalno prelomljenim naslovom (što spada u prepoznatljive zahvate dizajnera Borisa Runjića, i vjerojatno ne podrazumijeva autorsku intervenciju), skriva dva različita knjiška bloka, već s obzirom na to koji dio tiraža vam dopadne ruku. U jednom riječ je o klasičnom uvezu knjiških araka, dok je u drugom slučaju u pitanju jedinstvena papirna traka presavijena na format knjige ‘harmonika-metodom’, te je stranice iz njenih korica moguće izvući, njima fizički ući u prostor, razviti ih ili objesiti na zid poput kalendara ili molitvenih mlinaca, kombinacije kojom bi se i njezin sadržaj na neki način metaforički mogao opisati.

Naslov, za razliku od neologizama i složenica Jaloga, Zbiljke i Zenzancija te arhaizma Zukve, koji su redom obilježili autorove prethodne knjige, predstavlja ovaj put ready-made artefakt: Hiper Novalis ime je, naime, supermarketa u Novalji na otoku Pagu. Zaigranost i polisemantičnost, podvlači duhovita kooptacija jedne od ikoničkih figura ranoga njemačkog romantizma, ostaju Kirinovom konstantom. Pozicioniranje niskokvalitetne kolor-fotografije spomenutog objekta na nultom arku koja nas, umjesto slovnoga sloga, zaskače čim knjigu otvorimo, upućuje također na intermedijalne, kompleksne postupke oslonjene na fotografiju kao pseudo-dokumentarni medij, koje je Kirin razvijao u svojim proznim knjigama, izvrsnom ‘Albumu’ iz 2001. te još više u zanimljivom, recentnijem žanrovski hibridnom izdanju ‘Iskopano’.

Devedesetak nenumeriranih stranica donosi oko sto pedeset tekstova, koje žanrovski tek (ne)treba odrediti. Ti one-lineri, distisi, trostisi, iznimno četverostisi (katrene i terceti sasvim su u ovom slučaju neprikladni termini), pisani bez velikih početnih slova i uz minimum interpunkcije, prelomljeni su različito: neki na svojoj stranici, neki po dva ili tri u nizu, pa ponekad prevlada poriv da se one donesene u grupama percipira kao cjelinu, a one izdvojene bjelinom zasebne stranice promatra kao povlaštene, nameće im se, dijelom svjesno, a dijelom sasvim praktičnom logikom nedostatka prostora, neka vrsta hijerarhizacije, moguće neželjene čvrstine autorske ruke pri trasiranju recepcije. Ti ‘ispražnjeni aforizmi’, ‘lake gnome’, ‘destrofizirani slobodni haikui’, kako god da ih se odlučimo zvati, djeluju katkad kao skice za pjesmu, ponekad kao odbjegli stihovi, nekad kao kondenzat – najčešće su ipak upravo samodovoljni, čisti tako u zraku, stabilno potpuni u svojoj nepotpunosti, kako su u riječ, u logos i ušli. Njihova je lakoća prividna, a kratkoća zarazna: većini njih, kao svakoj dobroj pjesmi, imamo se potrebu barem još jednom nakon čitanja vratiti.

Bez jednog dijela je ‘Hipernovalis’ također mogao, no pretjerana redukcija bi se jednako tako protivila njegovoj hipermarketskoj ‘prirodi’. Kazivale nešto poput, živio je među povrćem ne znajući što da kaže životinjama, ili čega se ne stidimo otišlo je druge učiti pjevati, ili niz brdo se kotrljaju prazni džepovi ali kamo, ili puhali smo si u vlastite kosti / ne bismo li se od zemlje odigli, Kirinove pjesme-čestice do nas uglavnom dopiru. A ako dopire kroz zid, onda nije zid.

 

 

Teskt preuzet iz Novosti uz dozvolu autora

proza

Marko Gregur: Dan za izlazak

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u inozemnim časopisima.Dobitnik je nagrade Ulaznica i Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.), zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (Hena com, 2017.) Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.).

proza

Anita Vein Dević: Ulomak iz romana 'Ukradeno djetinjstvo'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.

proza

Josip Razum: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Josip Razum (1991., Zagreb) apsolvent je psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u "Fantomu slobode", osvojio nagradu na KSET-ovom natječaju za kratku priču, član je i suosnivač Književne grupe 90+.


proza

Marta Glowatzky Novosel: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

U širi izbor ušla je i Marta Glowatzky Novosel (Čakovec, 1983.), profesorica flaute, prevoditelj i sudski tumač za njemački jezik.
Glowatzky je uz glazbenu akademiju u Münchenu završila i poslijediplomski interdisciplinarni studij konferencijskog prevođenja u sklopu Sveučilišta grada Zagreba. Objavljivala je u nekoliko zbornika i portala.

proza

Zoran Hercigonja: Kolotečina: Testiranje stvarnosti

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Zoran Hercigonja (1990.) rođen je u Varaždinu gdje je diplomirao na Fakultetu organizacije i informatike. Radi kao profesor i objavljuje na portalu Poezija Online. Bavi se i likovnom umjetnošću.

proza

Stephanie Stelko: Ružica putuje u Maroko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Stephanie Stelko (1992., Rijeka) svježe je ime na sceni s obzirom da se pisanju vratila nakon što je prije dvije godine diplomirala medicinsku antropologiju i sociologiju u Amsterdamu. Teme koje obrađuje u antropološko-sociološkom i novinarskom radu tiču se marginaliziranih skupina, nejednakosti, feminizma, seksualnosti, tijela i zdravlja.

proza

Martin Majcenović: Medvjeđa usluga

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Dunja Matić: Večera

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dunja Matić (1988., Rijeka) je magistra kulturologije, urednica, recenzentica i književna kritičarka. Prozu, poeziju i osvrte objavljuje na stranicama Gradske knjižnice Rijeka i Književnosti uživo, dio čijeg je uredništva od 2013. godine. Roman „Troslojne posteljine“ izlazi u izdanju Studia TiM ove godine, a u pripremi je zbirka kratkih priča „Kozmofilije“.

proza

Sara Kopeczky: Atomi različitih zvijezda

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Sara Kopeczky (1992., Zagreb) diplomirala je anglistiku i talijanistiku, prozu i poeziju objavljivala je u časopisima, zbornicima i na portalima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Pobijedila je na natječaju knjižnice Daruvar za najljepše ljubavno pismo. Članica je Novog Književnog Vala, književne skupine nastale iz škole kreativnog pisanja pod vodstvom Irene Delonge Nešić. Urednica je Split Minda, časopisa za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu.

proza

Alen Brlek: Mjehur

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije Metakmorfoze. Objavljivan je između ostalog i u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalu Strane. Sudionik je nekoliko regionalnih i međunarodnih književnih festivala, a priprema i drugu zbirku poezije 'Pratišina'.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg