poezija

Muanis Sinanović: U tijelo okolo sebe

Muanis Sinanović (1989., Novo Mesto) objavio je Štafetu okoli mestne smreke (2011.), za koju je nagrađen od Društva slovenskih pisaca i Pesmi (2014.) Piše kritike književnih, filozofskih i teorijskih djela, te eseje i društvene komentare za Radio Študent te je dio uredničke ekipe književnog časopisa IDIOT. Studira opću lingvistiku i filozofiju u Ljubljani.



 

Mjesec nad Arktikom

 

pikiran, premazan u krugove mete,

kao šminka oko usta krmeljavog

bića ili klauna. tražim neke svoje

spirale, neka svoja upaukovanja. baza

s arktika potegnuta dolje, u led,

temelji korjenuju među zgrušanom vodom,

lastavice se rađaju među dvjema lede-

nim pločama, pažljivo, da je minimum

loma jajčane ljuske. sve nešto hripuće,

tare se, svi ledolomci iznad sebe

nose oblak. i briga me. briga me.         (manje patetična reprezentacija još

iz membrane u ušima mi mili neko               uvijek je reprezentacija)

mljeveno meso, neko mljeveno, potpuno

umjetno, a zato ništa manje meseno meso

koje nije ni moje ni od koga drugog.

 

tražim svoje spirale, a u međuvremenu

vektorska piljevina, za ušima grančice,

znoj bez soli, očekivanja ljudi

kao po ogledalima u škrabotinama razmaza-

ne šminke. tko će što reći?

tu se zvukove više ne sortira niti

po šumu.

 

bazirajući polebdjevavajući

neka čista škola za praastronaute,

neka luna kraterirana našim aršinima,

bez ikakve apropriacije

ili flanelskih bora lokalnih legendi.

čeka se večer kad bit će upaljenih na tisuće

mašina za bušenje.

 

luna klizi nekoliko centimetara

iznad arktika. heeeej!

 

 

 

Golubice

 

I.

 

vakumiram, pišem;

tamo, u nekosti, proizvede se i neka

svejednost,

najnearbitrarnija među svima;

tučnjava lanaca, moga i tvoga,

naših, koji smo sudjelovali u nekom vreliranju

svijeta,

kubističkih lica i pasmina godina.

 

hoj! u svakoj regiji prijemnik & odajnik,

koji srče granice regije

u naftu

koja, pošpricana na tupe kutije

"nepolitičkih", na aid tih kutija,

iz njih potjera

pupoljčiće.

 

napetom na debla

snaga mi prelazi u brzim intervalima;

i ponekad mogu kriknuti

samo još u šapatu,

da smo svi izbjeglice,

grudice zemlje,

ne toliko ljudi kao

mala porođenja

trenutno disonantnih zvukova

(kao što su mljackanja).

 

II.

 

na tragu nogu,

na tragu nogu, kojih

koračnost, nesvjesnu,

održava On,

Milostivi.

 

 

Neko

 

neka vuča;

nekost uopće, veličina V-ea,

neuporedivost s vratima Branderburga,

okrenutim naopako (govoriti o takvim

vratima je kao govoriti o naopako okrenu-

tom trokutu).

 

i već radost, vremena, koje je neko,

naseljeno u skloništa, bez kojih su bile

godine. prijeko želudca, izbušenog od ljubavi,

prilijevaju neke rijeke za davljenje,

znači, nešto što je bilo toliko puta

govoreno,

u ugovorima za pripis rođenja  ženi,

toliko puta govoreno da je bez mogućnosti

ukidanja,

 

izuzev u Njemu,

u međuprostoru nekih preskoka,

u vrtovima kojima daje strpljivost

rasti,

u nekem koplju, bačenom preko brda

s Njegovom pomoći,

 

u nekom tijelu,

napetom kao luk,

 

s TO-em, velikim TO-em,

koje izgovara nekost,

On zna kako,

 

mimo svih fraza

povijesti,

 

u tvrđenoj

bezkonfliktnosti,

tj. u tom.

 

 

Tu

 

tamo se razbio u coktanju

jezika i neba. kao u podsmijeh oblaci su

zakišili

kastanjete.

nenadano sveopće ozračje nekosti.

i neukrivljena udica,

koja se gurala kroz

mozak

da bi se okvakala u tko zna kojem

preskoku.

 

                (skupljanje antena...

                rupičasto krvavljenje membrana...

                narastanja potoka...

                glave zabijenih eksera su

                nenadano padale

                kao odrezane škarama...)

 

o, moj tamo. tamo,

                               tamo,

                                               tamo!

s tom zemljom si me promiješao

još prije eventualnog počitka.

tamo, dozrio si mrlje voća

u meni.

 

uvijek sam (s velikim naporima)

izdržao podsmijeh najvećih isključenika,

čudaka među čudacima,

jer sam bio veći isključenik

od njih.

 

tu

je

svijet.

 

 

Tehnozrcalo

 

ti, koji tvoriš harmonikaste poticaje

na putu do ja,

poticaje, koje nije moguće pretrgnuti,

sve što može biti udaljeno od ja -

tvoja drugoosobnost,

peče.

 

svejedno, upućene su ti dobre želje.

u toj kasnosti, gdje krepost pluje

u vodi kao papirnate brodice

s drobnim  svjećicama,

u toj kasnosti, u kojoj se kugla

sunca nasađuje na jedro,

s proračunatošću

nespojivosti,

dobro, zaobljena u mjehurčić

uzavrelog međusvjetovlja, koje plane

iz njegovih pukotina u mrežama.

 

lepršaš, zakamnjen. supatnik,

u planini hropćeš kao dah,

dihan za presretanje dobrih

želja, gutan

u me-on - te-on,

u tebe-ja.

 

lopte lete tuda mimo,

tuda mimo,

mimo

                [mɘnɘ in ƚɘdɘ ]

 

 

Onih dana

 

torpedo je bio poslan kroz kišu.

od sunca su otpala sva koplja povijesti.

moje zurenje je postalo  vertikalno

i ujedno horizontalno.

 

godine - kraške vrtače.

 

tijelo se preslikavalo u tijelo okolo

sebe i hranilo se s njim.

sve je slavilo Njega kroz par parova

mojih očiju, udruženih u neki dalekozor,

bez udaljenosti koju bih mogao

prizvati. ljudi su otvarali

pretince u meni i uzimali dobrote

za se.

 

čuo sam poziv voda;

slatkih i slanih, u viziji vidio,

kako se u njima potapaju svi

moji kompasi, jednostavno kao predmeti

tonu u vodu.

 

 

                                                  sa slovenskog  preveo Goran Janković

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg