Jurica Pavičić



 

Rođen 1965. u Splitu, gdje je završio i sred­nju školu. Diplo­mi­rao povi­jesti i svjet­sku književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1990. trajno živi u Splitu i radi kao film­ski kritičar i kolum­nist različitih novina («Slo­bodna Dal­ma­cija», «Vijenac», «Zarez», «Nedjeljna Dal­ma­cija», «Jutar­nji list»…). Godine 1992. nagrađen naci­onal­nom nagra­dom za film­sku kri­tiku «Vladi­mir Vuković». Od 1994. piše u različitim novi­nama tjednu kolumnu «Vijesti iz Lili­puta» u kojoj secira društvo, poli­tiku i kul­turu ratne i pos­li­je­ratne Hrvat­ske. Za tek­s­tove iz te serije 1996. dobiva nagradu naci­onal­nog novi­nar­skog društva «Marija Jurić Zagorka», 2002. nagradu za dopri­nos novi­nar­stvu «Veselko Tenžera», a 2007. nagradu «Miljenko Smoje» Slo­bodna Dalmacije.

U književnosti se javlja 1997. soci­jal­nim tri­le­rom «Ovce od gipsa» u kojem pro­ble­ma­ti­zira tema­tiku ratnog zločina u ambi­jentu ratnog Splita godine 1992. Taj će roman iduće godine biti nomi­ni­ran za naci­onalnu proznu nagradu «Gjal­ski». Godine 2000. objav­ljuje drugi roman «Nedjeljni pri­ja­telj», krimić koji tema­ti­zira soci­jalna proturječja Hrvat­ske deve­de­se­tih. U različitoj peri­odici objav­lji­vao i kratke priče. Godine 2000. u Hrvat­skom narod­nom kazalištu u Splitu pra­izve­dena mu je drama «Trovačica» koje je pret­hodne godine osvo­jila naci­onalnu nagradu za dramu «Držić». Godine 2001. obja­vio sabrane tek­s­tove iz serije «Vijesti iz Lili­puta» kao knjigu. Iste godine obja­vio i mono­gra­fiju o hrvat­skoj postmodernističkoj fan­tas­tici. Treći roman «Minuta 88» objav­ljuje 2002, a riječ je o romanu ambi­jen­ti­ra­nom u svijet nogo­meta i navijačke sup­kul­ture. Roman je ušao u uži krug za nagradu «Jutar­njeg lista» za naj­bo­lju proznu knjigu godine. Četvrti roman «Kuća njene majke» objav­ljuje 2005. u izda­nju Jutar­njeg lista. Peti mu je roman – «Crven­ka­pica» – izašao je u rujnu 2006.

Kratke priče i eseji prevođeni su mu na engle­ski, njemački, tali­jan­ski i bugar­ski. Roman «Ovce od gipsa» pre­ve­den je na njemački u izda­nju Nummer 8 iz Wet­z­lara. Švicarski časopis Facts pro­gla­sio je to izda­nje trećom naj­bo­ljom knji­gom godine na njemačkom govor­nom području u kate­go­riji krimića i tri­lera. Po istom romanu načinjen i film u režiji Vinka Brešana «Svje­doci» koji je uvršten u kon­ku­ren­ciju film­skog fes­ti­vala u Ber­linu, gdje je nagrađen i eku­men­skom nagra­dom. Za sce­na­rij tog filma Pavičić je 2003. nagrađen Veli­kom zlat­nom arenom za sce­na­rij fes­ti­vala u Puli.

O svom književnom putu Pavičić kaže: "Putanja proznog pisca ponajčešće otpočinje pisanjem kratkih priča, objavljivanjem pripovjedaka u časopisima, da bi potom, nakon šegrtovanja i sazrijevanja, na red stiglo Njeno Veličanstvo – roman.

U mom slučaju, povijest je išla oprečnim smjerom. Od konca devedesetih, objavio sam pet romana, romana u kojima sam nastojao povezati sastavnice nekonvencionalnog, pametnog žanrovskog štiva (trilera i krimića) sa socijalnim romanom. Nakon dekade pisanja romana, počeo sam pisati kratke priče i postao potpuno opčinjen njima. Nakon duge potrage, pronašao sam priče kakve pišem dobro: nešto dulje, s duljim odsječkom vremena koji katkad obuhvaća desetljeća, s više likova u složenim konstelacijama- a opet, sve to ukratko. Priče koje volim nalik su romanima (ili filmovima) stiješnjenim u malu bočicu."

 

Bibli­ogra­fija:

  • Ovce od gipsa, roman, A.B. Gigan­tic,
    — Solin-​Split 1998.
  • Nedjeljni pri­ja­telj, roman,
    — Znanje, Zagreb, 2000.
  • Hrvat­ski fantastičari -
    — jedna književna gene­ra­cija
    ,
    — Zavod za zna­nost o književnosti
    — FF u Zagrebu, Zagreb 2000.
  • Vijesti iz Lili­puta, eseji i kolumne,
    — v.b.z. Zagreb, 2001.
  • Nac­h­t­bus nach Triest,
    — Kri­mi­nal­ro­man,
    — Ver­lag­haus No.8, Wet­z­lar 2001.
  • Minuta 88, roman,
    — v.b.z., Zagreb, 2002.
  • Split by Night, eseji i kolumne,
    — Split 2003.
  • Kuća njene majke, roman,
    — Jutar­nji list, Zagreb 2005
  • Crven­ka­pica, roman,
    — v.b.z. Zagreb 2006.
  • Patrola na cesti, Zbirka priča,
    — v.b.z. 2008.

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg