intervju

Jelena Osvaldić: Pisati je uokvirivati vlastite misli

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



Donosimo prvi u nizu kratkih intervjua s finalistima Natječaja Sedmica&Kritična masa, koje ćemo objavljivati narednih nekoliko dana držeći vas u neizvjesnosti. Na pitanja o životu, izlascima, ali i o književnosti i pisanju, prva nam je ogovorila Jelena Osvaldić. 

 

- Gdje i kako živiš?

Živim na relaciji Đurđevac- Zagreb. Odgovara mi ta, nazovi „urbano-provincijska mješavina“. Kad ne radim, najradije čitam, gledam filmove, slušam glazbu ili plijevim tatin vrt i mamin ružičnjak, i naravno, pokušavam ponešto i napisati. Živim jedan mali, sasvim obični život.

 

- Gdje izlaziš? I što je zabavno u tome?

Nažalost, dinamika izlazaka se poslije tridesete znatno smanjila, što mi i nije pretjerano žao jer nikad nisam bila tip partijanerice, više sam partibrejkerica. Volim otići na dobar koncert, ponekad u kazalište, a ni roštiljada mi nije mrska. Uskoro će 1.maj pa se unaprijed veselim.

 

- Što je za tebe književnost?

Književnost za mene je prvenstveno ljubav prema čitanju. Kad čitam, rastem. Ništa me ne može uzdrmati, ali niti okrijepiti, kao dobra knjiga. Akademske definicije književnosti prepuštam teoretičarima.

 

- Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem?

U književnosti je najbolje što mogu dobiti odgovore na mnoga pitanja ili se pomiriti da neka pitanja nemaju odgovor. Mogu se i poistovjetiti sa likovima kako bi smanjila osjećaj vlastite otuđenosti, a mogu se i dobro naplakati i dobro nasmijati, otputovati na mjesta gdje nikad nisam bila, doživjeti nedoživljeno, propitivati se i pritom upoznavati samu sebe. Besmisleno u književnosti postaje smisleno.

 

- A ono najgore?

Najgore u književnosti je pisanje radi pisanja ili pisanje radi nekog „artie“ statusa.

 

- Koje su tvoje teme? Ili reci nešto na tu temu...

Moje teme su poprilično izraubane, ali što mogu kad su najbliže mome sentimentu. Najčešće tematiziram otuđenost, banalnost, nezaposlenost, anksioznost, prijetvornost, klišeiziranost, nesnalaženje ili neukalupljenost pojedinca. Kada si dosadim, pokušavam sve izokrenuti u paradoksalni humor.

 

- Što je motiv za pisanje (za tebe)?

Imam potrebu uokviriti vlastite misli i to mi je glavni motiv za pisanje. Dok ih ne stavim na papir, imam osjećaj da su prepuštene same sebi, razularene i u potpunom kaosu.

 

- Što te drži?

Drži me humor. Mislim da je to najbolji obrambeni mehanizam na svijetu. Najljekovitije je nasmijati se samome sebi.

 

- Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu / okolici; ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?

U Đurđevcu ne postoji mlađa književna scena, ali knjižnica je dobro opremljena i osoblje se zaista trudi osmisliti književne večeri. U Zagrebu, naravno, mlađa književna scena itekako postoji.

 

- Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje...

Moji književni uzori se mijenjaju kako se mijenjam i ja sama. Na to pitanje ne volim odgovarati jer uvijek nekoga izostavim, jednostavno ima previše imena koja su mi važna. Zato ću i odgovoriti maksimalno reducirano - to je Čehov kada su kratke priče u pitanju, Majstor i Margarita od Bulgakova mi je i dalje najbolji roman, a kada se sjetim poezije, prvo pomislim na Szymborsku.

 

- Što je ono što bi željela napisati?

Mislim da je svima koji pišu zajedničko što bi željeli napisati nešto što još nitko nije napisao, a dobro se zna da je sve već napisano.

 

- Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Puno mi znači što sam ušla u uži izbor natječaja Sedmica&Kritična masa jer su u njemu sudjelovala i neka već zvučna imena mlađe generacije, a radove ocijenjuje respektabilan žiri. S obzirom da sam počela pisati relativno kasno, tek sa 32 godine, ovo je velik poticaj i svojevrsna utrka s vremenom. 

***

 

Jelena Osvaldić (1981., Zagreb) studirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Poeziju i kratke priče objavljivala je na književnim portalima Knjigomat, Prozaonline i Radio Gornji Grad, kao i na web stranici Centra za kreativno pisanje Zagreb (CEKAPE) u sklopu deset najboljih kratkih priča. Dobitnica književne nagrade Ivan vitez Trnski 2014. za nJelena Osvaldić (1981., Zagreb) studirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Poeziju i kratke priče objavljivala je na književnim portalima Knjigomat, Prozaonline i Radio Gornji Grad, kao i na web stranici Centra za kreativno pisanje Zagreb (CEKAPE) u sklopu deset najboljih kratkih priča. Dobitnica književne nagrade Ivan vitez Trnski 2014. za najbolji neobjavljeni rukopis autora do 35 godina koju dodjeljuje DHK.ajbolji neobjavljeni rukopis autora do 35 godina koju dodjeljuje DHK.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Luka Mayer: Tko, što?

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.

proza

Ana Romić: Tjedan dana posutih fragmentima samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.

proza

Matea Šimić: Kuća za bivše

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

proza

Monika Filipović: Ljetna večer u Zagrebu '18.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Monika Filipović rođena je u Zagrebu 1996. godine. Studentica je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem poezije i kratkih priča, a trenutno radi i na svom prvom romanu. U svome pisanju najradije se okreće realizmu. Dosad nije objavila nijedan svoj rad.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg