intervju

Jelena Osvaldić: Pisati je uokvirivati vlastite misli

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



Donosimo prvi u nizu kratkih intervjua s finalistima Natječaja Sedmica&Kritična masa, koje ćemo objavljivati narednih nekoliko dana držeći vas u neizvjesnosti. Na pitanja o životu, izlascima, ali i o književnosti i pisanju, prva nam je ogovorila Jelena Osvaldić. 

 

- Gdje i kako živiš?

Živim na relaciji Đurđevac- Zagreb. Odgovara mi ta, nazovi „urbano-provincijska mješavina“. Kad ne radim, najradije čitam, gledam filmove, slušam glazbu ili plijevim tatin vrt i mamin ružičnjak, i naravno, pokušavam ponešto i napisati. Živim jedan mali, sasvim obični život.

 

- Gdje izlaziš? I što je zabavno u tome?

Nažalost, dinamika izlazaka se poslije tridesete znatno smanjila, što mi i nije pretjerano žao jer nikad nisam bila tip partijanerice, više sam partibrejkerica. Volim otići na dobar koncert, ponekad u kazalište, a ni roštiljada mi nije mrska. Uskoro će 1.maj pa se unaprijed veselim.

 

- Što je za tebe književnost?

Književnost za mene je prvenstveno ljubav prema čitanju. Kad čitam, rastem. Ništa me ne može uzdrmati, ali niti okrijepiti, kao dobra knjiga. Akademske definicije književnosti prepuštam teoretičarima.

 

- Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem?

U književnosti je najbolje što mogu dobiti odgovore na mnoga pitanja ili se pomiriti da neka pitanja nemaju odgovor. Mogu se i poistovjetiti sa likovima kako bi smanjila osjećaj vlastite otuđenosti, a mogu se i dobro naplakati i dobro nasmijati, otputovati na mjesta gdje nikad nisam bila, doživjeti nedoživljeno, propitivati se i pritom upoznavati samu sebe. Besmisleno u književnosti postaje smisleno.

 

- A ono najgore?

Najgore u književnosti je pisanje radi pisanja ili pisanje radi nekog „artie“ statusa.

 

- Koje su tvoje teme? Ili reci nešto na tu temu...

Moje teme su poprilično izraubane, ali što mogu kad su najbliže mome sentimentu. Najčešće tematiziram otuđenost, banalnost, nezaposlenost, anksioznost, prijetvornost, klišeiziranost, nesnalaženje ili neukalupljenost pojedinca. Kada si dosadim, pokušavam sve izokrenuti u paradoksalni humor.

 

- Što je motiv za pisanje (za tebe)?

Imam potrebu uokviriti vlastite misli i to mi je glavni motiv za pisanje. Dok ih ne stavim na papir, imam osjećaj da su prepuštene same sebi, razularene i u potpunom kaosu.

 

- Što te drži?

Drži me humor. Mislim da je to najbolji obrambeni mehanizam na svijetu. Najljekovitije je nasmijati se samome sebi.

 

- Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu / okolici; ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?

U Đurđevcu ne postoji mlađa književna scena, ali knjižnica je dobro opremljena i osoblje se zaista trudi osmisliti književne večeri. U Zagrebu, naravno, mlađa književna scena itekako postoji.

 

- Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje...

Moji književni uzori se mijenjaju kako se mijenjam i ja sama. Na to pitanje ne volim odgovarati jer uvijek nekoga izostavim, jednostavno ima previše imena koja su mi važna. Zato ću i odgovoriti maksimalno reducirano - to je Čehov kada su kratke priče u pitanju, Majstor i Margarita od Bulgakova mi je i dalje najbolji roman, a kada se sjetim poezije, prvo pomislim na Szymborsku.

 

- Što je ono što bi željela napisati?

Mislim da je svima koji pišu zajedničko što bi željeli napisati nešto što još nitko nije napisao, a dobro se zna da je sve već napisano.

 

- Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Puno mi znači što sam ušla u uži izbor natječaja Sedmica&Kritična masa jer su u njemu sudjelovala i neka već zvučna imena mlađe generacije, a radove ocijenjuje respektabilan žiri. S obzirom da sam počela pisati relativno kasno, tek sa 32 godine, ovo je velik poticaj i svojevrsna utrka s vremenom. 

***

 

Jelena Osvaldić (1981., Zagreb) studirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Poeziju i kratke priče objavljivala je na književnim portalima Knjigomat, Prozaonline i Radio Gornji Grad, kao i na web stranici Centra za kreativno pisanje Zagreb (CEKAPE) u sklopu deset najboljih kratkih priča. Dobitnica književne nagrade Ivan vitez Trnski 2014. za nJelena Osvaldić (1981., Zagreb) studirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Poeziju i kratke priče objavljivala je na književnim portalima Knjigomat, Prozaonline i Radio Gornji Grad, kao i na web stranici Centra za kreativno pisanje Zagreb (CEKAPE) u sklopu deset najboljih kratkih priča. Dobitnica književne nagrade Ivan vitez Trnski 2014. za najbolji neobjavljeni rukopis autora do 35 godina koju dodjeljuje DHK.ajbolji neobjavljeni rukopis autora do 35 godina koju dodjeljuje DHK.

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg