intervju

Iva Hlavač: Trudim se pisati angažiranu književnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



 

Treći u nizu intervjua rezerviran je za Ivu Hlavač koja je u finale Natječaja ušla s nizom kratkih priča pod zajedničkim nazivom 'O ljudima i čudovištima' .

 

-  Gdje i kako živiš?

 Trenutno živim u Zagrebu, doselila sam (iz Valpova) prije godinu i pol (zbog posla). Radim u jednoj udruzi, na posao idem biciklom…još uvijek se navikavam na Zagreb, gužvu,nervozu, tramvaje i kontrolore.

 

-  Gdje izlaziš? I što je zabavno u tome?

 Ne izlazim često. Kada izađem obično su to mjesta s dobrom glazbom i dobrim pivom. Često idem na kazališne predstave, rjeđe u kino.

 

-  Što je za tebe književnost?

Književnost je, po meni, široki pojam, ali kada bi ga sažela u jednu riječ – bila bi to sloboda. Tu mislim na onu slobodu koja ti dopušta da budeš ono što jesi. I više od toga…

 

-  Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem?

Ne volim puno pričati o vlastitom pisanju. Smatram kako je to nešto privatno i samo moje. Pod tim mislim na proces pisanja. Zapravo to i je najbolja stvar od svega – taj jedan, gotovo, tajni odnos između pisca i pisanja.

 

-  A ono najgore?

Najgore su blokade. Kada želiš pisati ali jednostavno ne ide (kao na primjer sada, u mome slučaju), kada sve što napišeš brišeš i misliš kako ti se to nikada neće vratiti. Ali vrati se. Uvijek.

 

-  Koje su tvoje teme? Ili reci nešto na tu temu…

Trudim se pisati angažiranu književnost. Bilo da se radi o društvenom, političkom ili nekom trećem angažmanu. Mislim da je to jedna od bitnih zadaća pisca/novinara. Naravno, nisam idealist koji smatra kako će književnost nešto zaista i promijeniti, ali smatram kako čitatelji trebaju to. Uvijek se sjetim kako su mi roditelji pričali – da bi, da nije bilo Ferala (osobito za vrijeme rata) poludjeli. Njihovi tekstovi priuštili su im malo zdravog razuma.

 

-  Što je motiv za pisanje (za tebe)?

Pišem i oduvijek sam pisala jer volim pisati. Kada nešto ili nekoga voliš ne možeš uperiti prstom i reći konkretno zašto je to tako. Kada se pisanje i ja posvađamo motiv mi daju književni natječaji i rokovi. Oni me tjeraju da pišem kada dođu te famozne blokade jer znam da ćemo se jednom ponovno pomiriti pa ću opet pisati zbog ljubavi.

 

-  Što te drži?

Pisanje.

 

-  Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu / okolici; ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?

Inače sam iz Valpova i tamo ne postoji neka formirana književna scena. Ovdje u Zagrebu je drukčije. Međutim nisam prava osoba koja bi mogla reći nešto više o tome. S druge strane ako govorimo o samoj književnosti, odnosno pisanju, mladih u Hrvatskoj, pa i Srbiji i Bosni, dosta pratim i čitam (putem raznih portala i sl.) priče mladih pisaca, osobito onih neafirmiranih, i nailazim na fantastične priče i ljude. Danas je prilično teško izdati knjigu tako da je internet i ovakvi književni natječaji jedini put gdje mladi mogu nešto pokazati.  

 

-  Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje...

Što se tiče pisanja, najveći utjecaj je imala moja baka koja mi je neprestano pričala (izmišljala) priče, a roditelji su me vrlo rano, prije nego sam krenula u školu, upisali u knjižnicu. Tako da sam već tada puno čitala a onda i počela pisati.

Što se tiče samih pisaca trebala bih spomenuti Carvera kojega sam otkrila u srednjoj školi i koji mi je pružio novi način gledanja na kratku priču, a onda i Flannery O'Connor, Munro, Orwell, Raymond Queneau, Houellebecq, Hamsun... Ima ih zapravo jako puno i svaki roman, priča, pjesma daje ti nešto novo.

Trenutno mi je zanimljiv magični realizam u književnosti i filmu, te forma – roman strip (npr. Maus od Spiegelmana, Persepolis i Piletina sa šljivama Marjane Satrapi itd.).

Isto tako izdvojila bih Viktora Ivančića kao osobu, novinara i pisca koji je imao i još uvijek ima utjecaj na onaj dio koji se tiče pisanja aktivističke proze, beskompromisnosti i humora.

 

-  Što je ono što bi željela napisati?

 Pošto dugo nisam napisala nešto s čime sam zadovoljna, htjela bih napisati nešto s čime bih bila.

 

-  Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Između velikog broja dobrih, odličnih i kvalitetnih priča moja je ušla u 7 i mislim da je to samo po sebi velika stvar.

 

***

 

Iva Hlavač rođena je 1986. u Osijeku gdje je i diplomirala na pravnom fakultetu. Trenutno živi i radi u Zagrebu. Prvu zbirku kratkih priča „I obični ljudi imaju snove“ objavila je 2009., a druga zbirka kratkih priča „Svi smo dobro“ uskoro izlazi u izdanju Profila. Objavljivala u nekoliko zbornika/zbirki : Pristojan život – antologija lezbijske kratke priče s područja exYu (2012.), „Bez vrata bez kucanja“(2012.) , Izvan koridora 2011. itd.

o nama

Nagradu Sedmica i Kritična masa za mlade pisce dobila je Marina Gudelj

Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

proza

Elena Ferrante: Genijalna prijateljica

Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

proza

Iva Sopka: Tri priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča, od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg