intervju

Iva Hlavač: Trudim se pisati angažiranu književnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



 

Treći u nizu intervjua rezerviran je za Ivu Hlavač koja je u finale Natječaja ušla s nizom kratkih priča pod zajedničkim nazivom 'O ljudima i čudovištima' .

 

-  Gdje i kako živiš?

 Trenutno živim u Zagrebu, doselila sam (iz Valpova) prije godinu i pol (zbog posla). Radim u jednoj udruzi, na posao idem biciklom…još uvijek se navikavam na Zagreb, gužvu,nervozu, tramvaje i kontrolore.

 

-  Gdje izlaziš? I što je zabavno u tome?

 Ne izlazim često. Kada izađem obično su to mjesta s dobrom glazbom i dobrim pivom. Često idem na kazališne predstave, rjeđe u kino.

 

-  Što je za tebe književnost?

Književnost je, po meni, široki pojam, ali kada bi ga sažela u jednu riječ – bila bi to sloboda. Tu mislim na onu slobodu koja ti dopušta da budeš ono što jesi. I više od toga…

 

-  Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem?

Ne volim puno pričati o vlastitom pisanju. Smatram kako je to nešto privatno i samo moje. Pod tim mislim na proces pisanja. Zapravo to i je najbolja stvar od svega – taj jedan, gotovo, tajni odnos između pisca i pisanja.

 

-  A ono najgore?

Najgore su blokade. Kada želiš pisati ali jednostavno ne ide (kao na primjer sada, u mome slučaju), kada sve što napišeš brišeš i misliš kako ti se to nikada neće vratiti. Ali vrati se. Uvijek.

 

-  Koje su tvoje teme? Ili reci nešto na tu temu…

Trudim se pisati angažiranu književnost. Bilo da se radi o društvenom, političkom ili nekom trećem angažmanu. Mislim da je to jedna od bitnih zadaća pisca/novinara. Naravno, nisam idealist koji smatra kako će književnost nešto zaista i promijeniti, ali smatram kako čitatelji trebaju to. Uvijek se sjetim kako su mi roditelji pričali – da bi, da nije bilo Ferala (osobito za vrijeme rata) poludjeli. Njihovi tekstovi priuštili su im malo zdravog razuma.

 

-  Što je motiv za pisanje (za tebe)?

Pišem i oduvijek sam pisala jer volim pisati. Kada nešto ili nekoga voliš ne možeš uperiti prstom i reći konkretno zašto je to tako. Kada se pisanje i ja posvađamo motiv mi daju književni natječaji i rokovi. Oni me tjeraju da pišem kada dođu te famozne blokade jer znam da ćemo se jednom ponovno pomiriti pa ću opet pisati zbog ljubavi.

 

-  Što te drži?

Pisanje.

 

-  Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu / okolici; ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?

Inače sam iz Valpova i tamo ne postoji neka formirana književna scena. Ovdje u Zagrebu je drukčije. Međutim nisam prava osoba koja bi mogla reći nešto više o tome. S druge strane ako govorimo o samoj književnosti, odnosno pisanju, mladih u Hrvatskoj, pa i Srbiji i Bosni, dosta pratim i čitam (putem raznih portala i sl.) priče mladih pisaca, osobito onih neafirmiranih, i nailazim na fantastične priče i ljude. Danas je prilično teško izdati knjigu tako da je internet i ovakvi književni natječaji jedini put gdje mladi mogu nešto pokazati.  

 

-  Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje...

Što se tiče pisanja, najveći utjecaj je imala moja baka koja mi je neprestano pričala (izmišljala) priče, a roditelji su me vrlo rano, prije nego sam krenula u školu, upisali u knjižnicu. Tako da sam već tada puno čitala a onda i počela pisati.

Što se tiče samih pisaca trebala bih spomenuti Carvera kojega sam otkrila u srednjoj školi i koji mi je pružio novi način gledanja na kratku priču, a onda i Flannery O'Connor, Munro, Orwell, Raymond Queneau, Houellebecq, Hamsun... Ima ih zapravo jako puno i svaki roman, priča, pjesma daje ti nešto novo.

Trenutno mi je zanimljiv magični realizam u književnosti i filmu, te forma – roman strip (npr. Maus od Spiegelmana, Persepolis i Piletina sa šljivama Marjane Satrapi itd.).

Isto tako izdvojila bih Viktora Ivančića kao osobu, novinara i pisca koji je imao i još uvijek ima utjecaj na onaj dio koji se tiče pisanja aktivističke proze, beskompromisnosti i humora.

 

-  Što je ono što bi željela napisati?

 Pošto dugo nisam napisala nešto s čime sam zadovoljna, htjela bih napisati nešto s čime bih bila.

 

-  Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Između velikog broja dobrih, odličnih i kvalitetnih priča moja je ušla u 7 i mislim da je to samo po sebi velika stvar.

 

***

 

Iva Hlavač rođena je 1986. u Osijeku gdje je i diplomirala na pravnom fakultetu. Trenutno živi i radi u Zagrebu. Prvu zbirku kratkih priča „I obični ljudi imaju snove“ objavila je 2009., a druga zbirka kratkih priča „Svi smo dobro“ uskoro izlazi u izdanju Profila. Objavljivala u nekoliko zbornika/zbirki : Pristojan život – antologija lezbijske kratke priče s područja exYu (2012.), „Bez vrata bez kucanja“(2012.) , Izvan koridora 2011. itd.

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg