intervju

Iva Hlavač: Trudim se pisati angažiranu književnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



 

Treći u nizu intervjua rezerviran je za Ivu Hlavač koja je u finale Natječaja ušla s nizom kratkih priča pod zajedničkim nazivom 'O ljudima i čudovištima' .

 

-  Gdje i kako živiš?

 Trenutno živim u Zagrebu, doselila sam (iz Valpova) prije godinu i pol (zbog posla). Radim u jednoj udruzi, na posao idem biciklom…još uvijek se navikavam na Zagreb, gužvu,nervozu, tramvaje i kontrolore.

 

-  Gdje izlaziš? I što je zabavno u tome?

 Ne izlazim često. Kada izađem obično su to mjesta s dobrom glazbom i dobrim pivom. Često idem na kazališne predstave, rjeđe u kino.

 

-  Što je za tebe književnost?

Književnost je, po meni, široki pojam, ali kada bi ga sažela u jednu riječ – bila bi to sloboda. Tu mislim na onu slobodu koja ti dopušta da budeš ono što jesi. I više od toga…

 

-  Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem?

Ne volim puno pričati o vlastitom pisanju. Smatram kako je to nešto privatno i samo moje. Pod tim mislim na proces pisanja. Zapravo to i je najbolja stvar od svega – taj jedan, gotovo, tajni odnos između pisca i pisanja.

 

-  A ono najgore?

Najgore su blokade. Kada želiš pisati ali jednostavno ne ide (kao na primjer sada, u mome slučaju), kada sve što napišeš brišeš i misliš kako ti se to nikada neće vratiti. Ali vrati se. Uvijek.

 

-  Koje su tvoje teme? Ili reci nešto na tu temu…

Trudim se pisati angažiranu književnost. Bilo da se radi o društvenom, političkom ili nekom trećem angažmanu. Mislim da je to jedna od bitnih zadaća pisca/novinara. Naravno, nisam idealist koji smatra kako će književnost nešto zaista i promijeniti, ali smatram kako čitatelji trebaju to. Uvijek se sjetim kako su mi roditelji pričali – da bi, da nije bilo Ferala (osobito za vrijeme rata) poludjeli. Njihovi tekstovi priuštili su im malo zdravog razuma.

 

-  Što je motiv za pisanje (za tebe)?

Pišem i oduvijek sam pisala jer volim pisati. Kada nešto ili nekoga voliš ne možeš uperiti prstom i reći konkretno zašto je to tako. Kada se pisanje i ja posvađamo motiv mi daju književni natječaji i rokovi. Oni me tjeraju da pišem kada dođu te famozne blokade jer znam da ćemo se jednom ponovno pomiriti pa ću opet pisati zbog ljubavi.

 

-  Što te drži?

Pisanje.

 

-  Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu / okolici; ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?

Inače sam iz Valpova i tamo ne postoji neka formirana književna scena. Ovdje u Zagrebu je drukčije. Međutim nisam prava osoba koja bi mogla reći nešto više o tome. S druge strane ako govorimo o samoj književnosti, odnosno pisanju, mladih u Hrvatskoj, pa i Srbiji i Bosni, dosta pratim i čitam (putem raznih portala i sl.) priče mladih pisaca, osobito onih neafirmiranih, i nailazim na fantastične priče i ljude. Danas je prilično teško izdati knjigu tako da je internet i ovakvi književni natječaji jedini put gdje mladi mogu nešto pokazati.  

 

-  Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje...

Što se tiče pisanja, najveći utjecaj je imala moja baka koja mi je neprestano pričala (izmišljala) priče, a roditelji su me vrlo rano, prije nego sam krenula u školu, upisali u knjižnicu. Tako da sam već tada puno čitala a onda i počela pisati.

Što se tiče samih pisaca trebala bih spomenuti Carvera kojega sam otkrila u srednjoj školi i koji mi je pružio novi način gledanja na kratku priču, a onda i Flannery O'Connor, Munro, Orwell, Raymond Queneau, Houellebecq, Hamsun... Ima ih zapravo jako puno i svaki roman, priča, pjesma daje ti nešto novo.

Trenutno mi je zanimljiv magični realizam u književnosti i filmu, te forma – roman strip (npr. Maus od Spiegelmana, Persepolis i Piletina sa šljivama Marjane Satrapi itd.).

Isto tako izdvojila bih Viktora Ivančića kao osobu, novinara i pisca koji je imao i još uvijek ima utjecaj na onaj dio koji se tiče pisanja aktivističke proze, beskompromisnosti i humora.

 

-  Što je ono što bi željela napisati?

 Pošto dugo nisam napisala nešto s čime sam zadovoljna, htjela bih napisati nešto s čime bih bila.

 

-  Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Između velikog broja dobrih, odličnih i kvalitetnih priča moja je ušla u 7 i mislim da je to samo po sebi velika stvar.

 

***

 

Iva Hlavač rođena je 1986. u Osijeku gdje je i diplomirala na pravnom fakultetu. Trenutno živi i radi u Zagrebu. Prvu zbirku kratkih priča „I obični ljudi imaju snove“ objavila je 2009., a druga zbirka kratkih priča „Svi smo dobro“ uskoro izlazi u izdanju Profila. Objavljivala u nekoliko zbornika/zbirki : Pristojan život – antologija lezbijske kratke priče s područja exYu (2012.), „Bez vrata bez kucanja“(2012.) , Izvan koridora 2011. itd.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg