intervju

Jelena Zlatar: Književnost je pojas za spašavanje

Predstavljamo dobitnicu nagrade Sedmica&Kritična masa 2016.



''Brujanjem u drveću'' svoje je mjesto u finalu Natječaja zauzela i Jelena Zlatar. Što joj znači književnost, ali i zašto se nekad od iste treba i odmoriti, otkrila nam je u intervjuu. 

 

-  Gdje i kako živiš?

Svaka godina (u ovom, izrazito turbulentnom razdoblju života i svaki mjesec, pa i dan) nose sa sobom različite nove izazove i situacije. Živim u Zagrebu, radim u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu i u Centru za kreativno pisanje. Puno je tu pisanja, čitanja, bavljenja znanošću i književnošću, introspekcije, rada i ponešto zabave.

 

-  Gdje izlaziš? I što je zabavno u tome?

Volim izaći u kino, kazalište, na festivale (najčešće književne ili filmske). Zabava je relativan pojam- meni predstavlja vid dubokog opuštanja i poniranje u neke nove, neistražene sfere.

 

-  Što je za tebe književnost?

Komunikacija, koncentracija, pojas za spašavanje, prozor u svijet, prozor u nutrinu, širenje vidika, sužavanje vanjskog svijeta, ljubav, strast, napor, zasićenje: tim redom ili ne, sve to ili samo nešto od toga, kako koji dan.

 

-  Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

U njoj sve sjedne na svoje mjesto, kad tad. Onako kako često ne sjedne u životu, nikad.

 

-  A ono najgore?

Treba se svojski potruditi da do toga 'sjedenja na mjesto' doista i dođe.

 

-  Koje su tvoje teme? Ili reci nešto na tu temu…

Međuljudski odnosi, trenutak sastajanja i trenutak rastajanja, intima. Ono na što se svode situacije o kojima pišem jest dohvaćanje tankih niti između ljudi, tkiva koje gradi ili narušava njihovu komunikaciju i bliskost. Ima u tome i dosta preispitivanja, analiza, poniranja u sebe i u druge.

Bolne i problematične situacije pogotovo su mi izazovne. Očaj, nemogućnost, tuga.

 

-  Što je motiv za pisanje (za tebe)?

Novac. Šalim se, naravno. Postoji unutarnja motivacija koja je obično trigerirana događajem, odnosom, raspoloženjem, problemom, traumom...

 

-  Što te drži?

Na životu? Vjerojatno nezaustavljivo otvaranje uvijek novih mogućnosti...

 

-  Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu/okolici; ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?

Postoji, i vrlo je aktivna i plodna. Dovoljno je pogledati sudionike prošlogodišnjeg FEKP-a ili književne programe poput Zagrijavanja, Čitaj mi, PiČi itd. i vidjet ćemo kako vrlo mnogo mladih piše, kako ih je mnogo angažirano u književnoj sceni te zbilja predano doprinosi hrvatskoj književnosti. Centar za kreativno pisanje (CeKaPe), primjerice, nastoji na svojim programima predstaviti pripadnike mlađe (kao i 'starije') književne scene.

 

-  Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje...

Teško mi je govoriti o književnim i kulturnim utjecajima jer se oni mijenjaju kako rastem pa je tako nešto što je bilo moj najveći utjecaj s 18 godina, to prestalo biti s 20, itd. Konstantno se pojavljuju novi utjecaji, novi pisci, nove ideje i inspiracije.

 

-  Što je ono što bi željela napisati?

Trenutno ništa. Na pauzi sam. Iza sebe imam znanstvenu knjigu, dvije zbirke priča i roman pa sada samo želim upijati i doživljavati život, neovisno o pisanju.

No, generalno, kada pročitam nešto poput Brisanje. Raspad T. Bernharda, zatitram i pomislim: uh, ovako nešto bih željela napisati! (Pusti snovi, naravno.)

 

-  Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Svako priznanje, nagrada, uži ili širi izbor motiviraju me na daljnje pisanje i puno mi znače. Znače ponajprije to da je netko pročitao i pozitivno ocijenio moj tekst, što je, vjerujem, vjetar u leđa svakom piscu. 

 

***

Jelena Zlatar (1982., Zagreb) doktorirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dopredsjednica je Centra za kreativno pisanje u Zagrebu (CeKaPe). Objavila je zbirku priča „Odjavna karta“ (CeKaPe, 2014.) i roman „Slijepa točka“ (CeKaPe, 2015.). U pripremi je njezina druga zbirka kratkih priča “Ticala”. 

 

foto: Edi Matić

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg