Predstavljamo dobitnicu nagrade Sedmica&Kritična masa 2016.
''Brujanjem u drveću'' svoje je mjesto u finalu Natječaja zauzela i Jelena Zlatar. Što joj znači književnost, ali i zašto se nekad od iste treba i odmoriti, otkrila nam je u intervjuu.
- Gdje i kako živiš?
Svaka godina (u ovom, izrazito turbulentnom razdoblju života i svaki mjesec, pa i dan) nose sa sobom različite nove izazove i situacije. Živim u Zagrebu, radim u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu i u Centru za kreativno pisanje. Puno je tu pisanja, čitanja, bavljenja znanošću i književnošću, introspekcije, rada i ponešto zabave.
- Gdje izlaziš? I što je zabavno u tome?
Volim izaći u kino, kazalište, na festivale (najčešće književne ili filmske). Zabava je relativan pojam- meni predstavlja vid dubokog opuštanja i poniranje u neke nove, neistražene sfere.
- Što je za tebe književnost?
Komunikacija, koncentracija, pojas za spašavanje, prozor u svijet, prozor u nutrinu, širenje vidika, sužavanje vanjskog svijeta, ljubav, strast, napor, zasićenje: tim redom ili ne, sve to ili samo nešto od toga, kako koji dan.
- Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?
U njoj sve sjedne na svoje mjesto, kad tad. Onako kako često ne sjedne u životu, nikad.
- A ono najgore?
Treba se svojski potruditi da do toga 'sjedenja na mjesto' doista i dođe.
- Koje su tvoje teme? Ili reci nešto na tu temu…
Međuljudski odnosi, trenutak sastajanja i trenutak rastajanja, intima. Ono na što se svode situacije o kojima pišem jest dohvaćanje tankih niti između ljudi, tkiva koje gradi ili narušava njihovu komunikaciju i bliskost. Ima u tome i dosta preispitivanja, analiza, poniranja u sebe i u druge.
Bolne i problematične situacije pogotovo su mi izazovne. Očaj, nemogućnost, tuga.
- Što je motiv za pisanje (za tebe)?
Novac. Šalim se, naravno. Postoji unutarnja motivacija koja je obično trigerirana događajem, odnosom, raspoloženjem, problemom, traumom...
- Što te drži?
Na životu? Vjerojatno nezaustavljivo otvaranje uvijek novih mogućnosti...
- Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu/okolici; ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?
Postoji, i vrlo je aktivna i plodna. Dovoljno je pogledati sudionike prošlogodišnjeg FEKP-a ili književne programe poput Zagrijavanja, Čitaj mi, PiČi itd. i vidjet ćemo kako vrlo mnogo mladih piše, kako ih je mnogo angažirano u književnoj sceni te zbilja predano doprinosi hrvatskoj književnosti. Centar za kreativno pisanje (CeKaPe), primjerice, nastoji na svojim programima predstaviti pripadnike mlađe (kao i 'starije') književne scene.
- Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje...
Teško mi je govoriti o književnim i kulturnim utjecajima jer se oni mijenjaju kako rastem pa je tako nešto što je bilo moj najveći utjecaj s 18 godina, to prestalo biti s 20, itd. Konstantno se pojavljuju novi utjecaji, novi pisci, nove ideje i inspiracije.
- Što je ono što bi željela napisati?
Trenutno ništa. Na pauzi sam. Iza sebe imam znanstvenu knjigu, dvije zbirke priča i roman pa sada samo želim upijati i doživljavati život, neovisno o pisanju.
No, generalno, kada pročitam nešto poput Brisanje. Raspad T. Bernharda, zatitram i pomislim: uh, ovako nešto bih željela napisati! (Pusti snovi, naravno.)
- Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?
Svako priznanje, nagrada, uži ili širi izbor motiviraju me na daljnje pisanje i puno mi znače. Znače ponajprije to da je netko pročitao i pozitivno ocijenio moj tekst, što je, vjerujem, vjetar u leđa svakom piscu.
***
Jelena Zlatar (1982., Zagreb) doktorirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dopredsjednica je Centra za kreativno pisanje u Zagrebu (CeKaPe). Objavila je zbirku priča „Odjavna karta“ (CeKaPe, 2014.) i roman „Slijepa točka“ (CeKaPe, 2015.). U pripremi je njezina druga zbirka kratkih priča “Ticala”.
foto: Edi Matić
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.