intervju

Marija Katalinić: Željela bih napisati 'ludilo od bezbroj ludila na jednome mjestu'

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



S posljednjim u nizu intervjua s ovogodišnjim finalistima Nagrade, predstavlja se Marija Katalinić. Ulazak u uži izbor osigurale su joj priče 'Bit će mrtvih', 'Opet biram' i 'Zimnica'. 

 

-  Gdje i kako živiš?

Živim na relaciji Zagreb – Trnjanski Kuti. Provodim dosta vremena po knjižnicama i buregdžinicama dok sam u Zagrebu, a doma u šumi, s obitelji, susjedima i sa životinjama i opet u buregdžinicama. Svilene kokoši su mi omiljene jer imaju kosicu koja im mora biti rezana škarama da bolje vide.

 

-  Gdje izlaziš? I što je zabavno u tome?

Ne izlazim jer to nikad nisam voljela. Volim otići u park te hraniti golubove i vrapce. Zabavlja me što su nespretni dok jedu i što im njihova fizionomija ne dopušta da to bude uredno.

 

-  Što je za tebe književnost?

Književnost je kao raspored nota u skladbi – svi koriste ista slova, samo je u pitanju drukčija kombinacija.

 

-  Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

Književnost je terapija, Dostojevski je to najbolje znao.

 

-  A ono najgore?

Književni sadržaj u školama ne prati potrebe mlađe generacije te im stvara traume od čitanja. Ako nekoga tjeraš na nešto puškom, teško da će to zavoljeti.

 

-  Koje su tvoje teme? Ili reci nešto na tu temu…

Priče iz svakodnevice. Većina ljudi ih smatra bizarnima, no itekako su utemeljene u stvarnosti.

 

-  Što je motiv za pisanje za tebe?

Pišem zato što to mogu. Mislim da pišemo jer smo svi pomalo egoistični, uključujući i mene.

 

-  Što te drži?

Nada, općenito. Nadam se da će uvijek biti bolje i da ću sutra dočekati novi dan.

 

-  Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu / okolici; ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?

U mom rodnom mjestu ne postoji "službena" scena. Postoji nešto kao seoska sijela gdje se nekoliko ljudi okupi pod orahom na klupčici i pričaju svoje priče od Austro-Ugarske pa nadalje. Ne može svatko pričati, svoje pravo treba zaslužiti.

 

-  Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje...

Usmena književnost. Pritom mislim na njezine teme, odnos prema životu, situacije o kojima govori, a koje ljude muče već tisućama godina.

 

-  Što je ono što bi željela napisati?

"Ludilo od bezbroj ludila na jednome mjestu", kao što je rekla jedna osoba koja će ostati neimenovana kako ne bih imala probleme. Oni koji su mi rekli za njega znat će o kome se radi.

 

-  Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Dovoljno je to što se netko nasmijao i što se nekome sviđa. To znači da danas-sutra mogu osnovati svoju stranku sa svojim brojnim pristašama.

 

***

 

Marija Katalinić (Slavonski Brod, 1988.) apsolventica je kroatistike i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.  

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg