poezija

Mili Đukić: Ekonomija prašine

Mili Đukić (Mostar, 1987.) objavio je dvije zbirke poezije – 'Sabrana djela iz oduzetog tijela' (Bratstvo duša – 2014.) i 'Zima će ponovo biti teška' (Bratstvo duša – 2015.).



 

SVEMIRSKI STEREO –

TIP

 

ako iz wc – a izađem bez knjige

to znači da sam dr –

kao

 

prelako je:

težak je život

ali mekan je cijeli planet –  

negdje oko šest sekstiliona tona pa –

muka rečeno mi je

 

konkretni brojevi su oduvijek u modi

sigurnost koju ti ulijeva znanje

za koje vjeruješ da je apsolutno tačno ne –

procjenjivo je

 

zašto se vrijeme

koje duša provede u ovom obliku

naziva životni vijek

a ne peron za pokušaje –  

na primjer

 

ko je osmislio čitav koncept

i kako se bilo što ispravno zapisuje: jezik –

najduža robija od trideset gra –

ma kojoj hodočastimo puzeći

još otkad smo male bebe

 

kada čuješ: ma –

ma znaj da je to

hermetički zatvoren poklon

bez dodatnog uputstva za korištenje

lansiran iz očevog surlatog trećeg oka

preko svete majčine utrobe

 

ako iz kuće izađem bez knjige

da li to znači

da ću vani nešto da po –

jebem.

 

 

VETO NA DIZANJE ROLETNI

 

iza roletni

oduvijek se igra kolo crne magije

i čini se da na svijetu postoji

precizno određena količina prašine

koja bez ikakvog smisla

kola u krug

 

(i sretni su jedino oni

što prašini dozvole da ih zatrpa)

 

postajem Beethoven za velike događaje

novi zidovi se dižu na melodiju devete

zbog toga osjećam svrab u gaćama

pa se češkam i češkam i češkam i

ne mogu prestati da se češkam

njušim od jaja oznojene prste

dok ližem papirić za duhan

i možda kasnije te iste prste

gurnem u sopstveno dupe –

malo ću razmisliti o ovome

jer ovo je sad već

stvar mog izbora.

 

  

VJERSKI TURIZAM

 

u kuhinji su:

stol i dvije stolice

frižider preko puta

na zidu pored frižidera je sat

pseća posuda ispod sata

šporet i sudoper su

malo lijevo od pseće posude i sata i

tamo često idem

kad je danu nadimak zora

uzmem pepeljaru

izaberem stolicu

smotam cigaru i posmatram:

 

frižider ispred mene

sat na zidu pored frižidera

pseću posudu ispod sata

šporet i sudoper

malo lijevo od pseće posude i sata i

cijela slika stoji čvrsto

poput vjere u iskrenom vjerniku

savršeno miruje sve i

pred iskušenjem od nadolazeće svjetlosti

u pepeljari žrtvujem cigar

i pravo sa hodočašća

oteturam u krevet.

 

  

INFLACIJA ČOVJEČANSTVA

 

uvijek su isti ljudi u opticaju

i kad kažem ovo

ne mislim samo na vlast i na NGO

nego na cijelo čovječanstvo

 

u Jajcu sam sreo Bobby Fischera

i tamo radi

kao drot motordžija

 

na ulici u Mrkonjiću

stao sam razgovarati sa Dostojevskim

koji je i dalje padavičar

samo što više ne piše

nego prodaje kikiriki i košpice

 

Podrašnica je selo

gdje sam uz cestu naletio na Al Caponea

koji je prodavao suho voće

i pretpostavljam

u slobodno vrijeme pekao rakiju

 

Maria Curie je konstantno namrgođena

i nalazi se u kampu na Zelenkovcu

gdje trenutno vjerovatno kuha

radioaktivni gulaš

 

za šankom kod bradatog slikara

stajao sam i pio sa George Bestom

koji se nije mnogo promijenio

ali kad sam mu spomenuo fudbal

napravio je facu

rezervisanu samo za gađenje

 

svim ovim ljudima

i istim tim ljudima (samo prethodnim njima)

iz očiju su izvirali strahovi i želje

a na nepcu im je bio zalijepljen

žele sa okusom neba.

 

 

ZLATNI REZ

 

progutao sam A bombu

burek jačine 500 megatona

noć prije

bio sam obogaćen urinom

biti danas

jeste jednako 1945 plus sedamdeset

brojevi su nepokorena vojska kojom diriguje general Phi

cijene oružja su u drastičnom padu

svoju bombu platio sam dvije marke

američki porezni obaveznici su 1942. godine

za svoju bombu iskeširali preko dvije milijarde dolara

sunčam se pod najvećom zvijezdom na našem nebu

slušalice u ušima su daska kojom surfam na radiovalovima

emituju se vijesti iz kulture

jedanaest i pol hiljada ljudi prijavilo se na talent show

jedan je cilj – postati najveća zvijezda

ležim na klupi u gradskom parku i stvaram vlastiti project manhattan

pušim smotanu cigaru

pušem oblake u obliku gljiva koji idu osamnaest kilometara u nebo

ja sam heterotrofni organizam –  pjevam pod tušem i uspjevam u mraku

hranim se pažljivo pripremljenim ugljikohidratima – pita i pivo

ne znam je li slučajnost ali u jeziku mojih naroda

skoro svaka riječ koja počinje sa slovom p

označava neku mnogo dobru stvar – sočnu prije svega

oči su mi sklopljene iza naočala

osjećam da sam u utrobi trojanskog konja i ne želim izaći van

mnogo je H bombi u parku

uz njihove tople i vlažne upaljače na štiklama

orbitiraju buduće eksplozivne naprave sa cuclama

razmišljam o lokalnom tajkunu

nikad ga nisam vidio – čak ni na slici

njegovo ime proganja me od malih nogu

on je poput mitskog bića – Kentaura – možda

moja majka ne voli vjerovati

da nije bilo ni jednog dana mira odkad postoji čovječanstvo

moja majka voli vjerovati

da je soda bikarbona najveći neprijatelj farmaceutske mafije

otvaram oči nakon potpunog pomračenja

vidim dječaka kako stoji iznad mene – zaklonio mi je najveću zvijezdu

sklanjam naočale i ljubazno ga pozdravljam

on prepadnut bježi i moguće da se raznosi

u broju 1945 plus sedamdeset plus dvadeset.

 

 

TEHNIKA BALANSIRANJA

 

u dvorište

(na balkon ili terasu – svejedno)

postaviti stolicu od ogradnog zida udaljenu

sedamdesetdva centimetra

potom sjesti na nju

i nogama se odgurnuti od isti taj zid

postojanje treba balansirati

samo na zadnje dvije noge

nakon toga

cigaretu smotati tako

da par listića duhana

upadnu u ambis vašeg pupka

zatim cigaretu pripaliti upaljačem

(može i šibicom ili bacačem plamena – svejedno)

i dim duboko uvući da pluća uštinu sama sebe

kroz sitnu rupicu između usana

isti taj dim otpuhnuti i pogledati u mjesec

naposlijetku je potrebno

pogled spustiti ka nožnim prstima

i nastaviti se čuditi svemu kao i dotad.

 

 

LIHVARENJE SVEMIRA

 

odmah po ustajanju iz kreveta

padam na patos

da od sebe odgurnem zemlju

i sebe od zemlje

i uradim to dvadesetak puta

ali istinska suština bježanja

nikako mi ne dolazi

 

ništa se ne mijenja pod ovim starim nebom

osim kože ili nekog organa kad zakaže

ili zuba ili muda

koji su ovdje samo u prolazu

ali ti ostaješ prijatelju

i ja s tobom i ona i sve one –

svi ostajemo do kraja ovdje

 

očigledno je u svim stvarima

došlo do velikog zajeba

i jednostavno smo ispali glupi –

nismo obratili pažnju

na sitna slova u dnu velikog ugovora

kojeg smo sa osmjehom potpisali

i sad ga namrgođeni moramo odrađivati 

pičkasto se teturajući po mliječnoj stazi.

 

  

SPORI BROD ZA KINU

 

istina je da smo

najkompliciranije mašine na svijetu

koje svaka budala može napraviti

pokojnici sve češće imaju pravo

pogotovo kako dani idu tamo gdje treba da idu

pa njihove humke dobivaju prirodni oblik

u jednoj knjizi naišao sam na termin –

spori brod za Kinu; uistinu

sve traje zamarajuće dugo a opet

vremena je uvijek premalo

kao i ljubavi kao i zdravlja kao i novca kao i ratova

kao i svega čime smo konstantno opterećeni

jako je malo korisnih izuma

koje smo iz etera pobrali

odbijajući se od godine i stoljeća

kao bilijarske kugle od bandove bilijarskog stola

crne rupe su odmah nakon ljudskih prava

najveća zabluda – iako ništa ne može biti toliko crno

kao prokletstvo vječnog ponavljanja istih grešaka.

 

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg