poezija

Marko Pisarević: Izbor iz rukopisa 'Pobuna pingvina'

Marko Pisarević (1982., Hrvatska Tišina) do sada je poeziju objavljivao u raznim zbornicima i časopisima, a književnoj se publici predstavio zbirkom ''Ostatak dana''. Iz rukopisa ''Pobuna pingvina'' donosimo nekoliko pjesama.



 

&

 

on nije poznavao talesa

ali je zato provodio vrijeme

s ostalih šest mudraca

platona je smatrao običnim liberalom

nazadnim drugom komunistom

dok je sokratu povremeno

zamjerao brbljavost

a aristotelu učenost

 

na koncu je pozvan na odsluženje vojnog roka

smješten negdje na granici s mađarskom

psovao je ovidija i razuzdano se opijao s podoficirima

 

po dopustu je nastojao izbjegavati ljude

samo bi se povremeno

s nekom raščupanom priležnicom

znao odvesti do udaljenog gaja

naglas joj čitati nerudu

bivajući pritom strašno iritiran

činjenicom da je cijelo vrijeme

grizla nokte

 

 

&

 

glave padaju kao panjevi

a panjeve magla čupa iz zemlje

 

nevidljiva sila opojnosti

mami prostodušnost

i potiče oduševljenje

 

sabijen u točku

pravac izvire

u smjeru krivulje

 

nastojim se smijati

omamljen licem

lijepe žene

 

 

&

 

tko se budi u podne

za njega

nije sve gotovo

taj ima još vremena

uhvatiti se u koštac

s nelogičnostima svakodnevice

stihijom užurbane prozirnosti

s nakrivljenošću simbola

taj ima još vremena

prisnost drugih i onih bližnjih

smatrati izrazom neispavanosti

 

 

HOMO UNIVERSALIS

 

helmuta, podstanara gospođe klein

sam susreo jutros na križanju mendelssohnstraße

u smjeru reuterwega

kako užurbano korača žmirkajući na lijevo oko

i govori: heutzutage werden kurtisanen

von hinten nicht gebumst, nur foot fetish und

andere schräge sachen, alles spielzeugerotik

und nichts weiter,

na to sam mu odgovorio

kako je m. jutros žbukao u schwanheimu

te kako rumunji sada rade za satnicu od 5 eura

i kako općenito uzevši

napredak ovisi više o

našoj moći prosudbe skrivenih faktora,

helmut je na to pripalio cigaretu

slegnuo ramenima i pozdravio sa

adieu, arschloch.

 

 

METAMORFOZE LICA

 

moj otac ivica tomić

sin marka i luce

rođen '60. u hrvatskoj tišini

prvo od petero djece

'80tih se ženi za saju p.

s kojom ima sina i kćer

 po zanimanju mašinski tehničar

okušao se u poslu s nutrijama

kokama nesilicama i kravama

strastveni igrač lota

ljubitelj narodne glazbe

blag i grub istovremeno

trenutno zaposlen u frankfurtu

kao građevinski radnik

sijed i već pomalo star

omiljena knjiga na drini ćuprija

voli psovati

ne vjeruje ni u što

osim u sebe

 

 

EVERYBODY

 

ujak pero radić

babin brat

poznatiji kao evribadi

je nadimak stekao

boravivši nekoliko mjeseci

u sjedinjenim državama

kao radnik.

po povratku se

evribadi propio i počeo

baviti švercanjem povrća

i raznih sličnih potrepština.

bijaše to jedan od

prvih ljudi koji su imali

samostalnu djelatnost u hrvatskoj tišini,

koja ga je ujedno nakon propalog braka

i odvela u zagreb

gdje je evribadi stekao

utjecajne veze i poznanstva

te s vremenom prestao piti.

 

evribadi je umro tiho

usamljen i tužan

od ciroze jetara

te je jednog popodneva

uz skromne obiteljske počasti

sahranjen na velikogoričkom groblju

 

 

 &

 

rođak naja

je bio rob

ženske ljubavi

i vlastitih strasti.

 

možda mu je život u jednom trenutku

poprimio apsurdne navike, ali

nije izazvan alkoholizmom

nego nedostatkom nadoknade za prazninu

koja se neizbježno stvara

onako usput, mimoilazeći život

 

i ta strast i ti ideali

nije rođak izgarao od nedostatka istih

nego je spalio svoju nježnu kožu

zaboravivši zatvoriti propisno

plinsku bocu

skupa sa svojom drugom ženom

zapalivši običnu cigaretu

 

u draškovićevoj na intenzivnoj njezi

je hladnokrvno tvrdio

kako je eto izgorio kao prase

i ubrzo nakon toga bio otpušten

na kućnu njegu

 

možda se rođaku naji

u danom trenutku i sam život

učinio kao

jedna velika svinjarija

bez presedana

o nama

Nagradu Sedmica i Kritična masa za mlade pisce dobila je Marina Gudelj

Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

proza

Elena Ferrante: Genijalna prijateljica

Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

proza

Iva Sopka: Tri priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča, od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg