poezija

Marko Pisarević: Izbor iz rukopisa 'Pobuna pingvina'

Marko Pisarević (1982., Hrvatska Tišina) do sada je poeziju objavljivao u raznim zbornicima i časopisima, a književnoj se publici predstavio zbirkom ''Ostatak dana''. Iz rukopisa ''Pobuna pingvina'' donosimo nekoliko pjesama.



 

&

 

on nije poznavao talesa

ali je zato provodio vrijeme

s ostalih šest mudraca

platona je smatrao običnim liberalom

nazadnim drugom komunistom

dok je sokratu povremeno

zamjerao brbljavost

a aristotelu učenost

 

na koncu je pozvan na odsluženje vojnog roka

smješten negdje na granici s mađarskom

psovao je ovidija i razuzdano se opijao s podoficirima

 

po dopustu je nastojao izbjegavati ljude

samo bi se povremeno

s nekom raščupanom priležnicom

znao odvesti do udaljenog gaja

naglas joj čitati nerudu

bivajući pritom strašno iritiran

činjenicom da je cijelo vrijeme

grizla nokte

 

 

&

 

glave padaju kao panjevi

a panjeve magla čupa iz zemlje

 

nevidljiva sila opojnosti

mami prostodušnost

i potiče oduševljenje

 

sabijen u točku

pravac izvire

u smjeru krivulje

 

nastojim se smijati

omamljen licem

lijepe žene

 

 

&

 

tko se budi u podne

za njega

nije sve gotovo

taj ima još vremena

uhvatiti se u koštac

s nelogičnostima svakodnevice

stihijom užurbane prozirnosti

s nakrivljenošću simbola

taj ima još vremena

prisnost drugih i onih bližnjih

smatrati izrazom neispavanosti

 

 

HOMO UNIVERSALIS

 

helmuta, podstanara gospođe klein

sam susreo jutros na križanju mendelssohnstraße

u smjeru reuterwega

kako užurbano korača žmirkajući na lijevo oko

i govori: heutzutage werden kurtisanen

von hinten nicht gebumst, nur foot fetish und

andere schräge sachen, alles spielzeugerotik

und nichts weiter,

na to sam mu odgovorio

kako je m. jutros žbukao u schwanheimu

te kako rumunji sada rade za satnicu od 5 eura

i kako općenito uzevši

napredak ovisi više o

našoj moći prosudbe skrivenih faktora,

helmut je na to pripalio cigaretu

slegnuo ramenima i pozdravio sa

adieu, arschloch.

 

 

METAMORFOZE LICA

 

moj otac ivica tomić

sin marka i luce

rođen '60. u hrvatskoj tišini

prvo od petero djece

'80tih se ženi za saju p.

s kojom ima sina i kćer

 po zanimanju mašinski tehničar

okušao se u poslu s nutrijama

kokama nesilicama i kravama

strastveni igrač lota

ljubitelj narodne glazbe

blag i grub istovremeno

trenutno zaposlen u frankfurtu

kao građevinski radnik

sijed i već pomalo star

omiljena knjiga na drini ćuprija

voli psovati

ne vjeruje ni u što

osim u sebe

 

 

EVERYBODY

 

ujak pero radić

babin brat

poznatiji kao evribadi

je nadimak stekao

boravivši nekoliko mjeseci

u sjedinjenim državama

kao radnik.

po povratku se

evribadi propio i počeo

baviti švercanjem povrća

i raznih sličnih potrepština.

bijaše to jedan od

prvih ljudi koji su imali

samostalnu djelatnost u hrvatskoj tišini,

koja ga je ujedno nakon propalog braka

i odvela u zagreb

gdje je evribadi stekao

utjecajne veze i poznanstva

te s vremenom prestao piti.

 

evribadi je umro tiho

usamljen i tužan

od ciroze jetara

te je jednog popodneva

uz skromne obiteljske počasti

sahranjen na velikogoričkom groblju

 

 

 &

 

rođak naja

je bio rob

ženske ljubavi

i vlastitih strasti.

 

možda mu je život u jednom trenutku

poprimio apsurdne navike, ali

nije izazvan alkoholizmom

nego nedostatkom nadoknade za prazninu

koja se neizbježno stvara

onako usput, mimoilazeći život

 

i ta strast i ti ideali

nije rođak izgarao od nedostatka istih

nego je spalio svoju nježnu kožu

zaboravivši zatvoriti propisno

plinsku bocu

skupa sa svojom drugom ženom

zapalivši običnu cigaretu

 

u draškovićevoj na intenzivnoj njezi

je hladnokrvno tvrdio

kako je eto izgorio kao prase

i ubrzo nakon toga bio otpušten

na kućnu njegu

 

možda se rođaku naji

u danom trenutku i sam život

učinio kao

jedna velika svinjarija

bez presedana

poezija

Lara Mitraković: Lov na ptice pjevice

Lara Mitraković (Split, 1992.) studira kroatistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, poezija joj je objavljena u više časopisa, zbornika i portala, a 2016. pobijedila je na natječaju za književnu nagradu Grada Karlovca "Zdravko Pucak" rukopisom "Brojanje pogrešaka". Članica je književne grupe 90+.

proza

Sven Popović: Ulomak iz romana 'Uvjerljivo drugi'

Nekada se čini: sve se obrnulo. Klinci odrastaju brže, ali sporije postaju odrasli. Svijet je vruć krumpir, tridesete su nove osamnaeste, a velike priče o odgovornosti predane su sve samo ne odgovorno – i treba plesati što dulje –ili tako barem u jednom novozagrebačkom naselju izgleda Emiru, Iliji i Fricu, a najviše onome oko koga se sve vrti, Mladome Piscu, bezimenom junaku novog romana Svena Popovića.
Nakon Neba u kaljuži (Meandar, 2015.), Popović je ove godine objavio i 'Uvjerljivo drugi' roman (Fraktura) iz kojeg donosimo dio uvodnog poglavlja.

poezija

Vigor Vukotić: Geometrija kolodvora

Vigor Vukotić (1991., Zagreb) diplomirao je antropologiju i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađivan je na Goranovom proljeću u kategoriji srednje škole, a pjesme i kratke priče objavljivao je u Vijencu, Republici i UBIQ-u. Član je Književne grupe 90+.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

poezija

Maša Seničić: Nametljive oaze

Maša Seničić (1990., Beograd) je scenaristkinja, pjesnikinja i esejistkinja. Završila je master studije Teorije dramskih umjetnosti i medija, a trenutno pohađa doktorske znanstvene studije na istom. Surađivala je na različitim domaćim i međunarodnim projektima, kao autor i suradnik na filmu, a zatim u kazalištu, na radiju i brojnim festivalima. Jedan je od izbornika programa Hrabri Balkan u okviru Festivala autorskog filma, kao i jedna od osnivača i koordinatorica edukativnih programa Filmkulture. 2015. objavljena joj je zbirka poezije “Okean” (Mladi Dis). Radi kao urednica i razvija nekoliko autorskih projekata koji uporište nalaze u teoriji kulture, studijama sjećanja i promišljanju različitih aspekata internet umjetnosti.

poezija

Josip Vdović: Zračna struja

Josip Vdović rođen je 1992. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest. Dosad svoju poeziju nigdje nije objavljivao.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg