Marko Pisarević (1982., Hrvatska Tišina) do sada je poeziju objavljivao u raznim zbornicima i časopisima, a književnoj se publici predstavio zbirkom ''Ostatak dana''. Iz rukopisa ''Pobuna pingvina'' donosimo nekoliko pjesama.
&
on nije poznavao talesa
ali je zato provodio vrijeme
s ostalih šest mudraca
platona je smatrao običnim liberalom
nazadnim drugom komunistom
dok je sokratu povremeno
zamjerao brbljavost
a aristotelu učenost
na koncu je pozvan na odsluženje vojnog roka
smješten negdje na granici s mađarskom
psovao je ovidija i razuzdano se opijao s podoficirima
po dopustu je nastojao izbjegavati ljude
samo bi se povremeno
s nekom raščupanom priležnicom
znao odvesti do udaljenog gaja
naglas joj čitati nerudu
bivajući pritom strašno iritiran
činjenicom da je cijelo vrijeme
grizla nokte
&
glave padaju kao panjevi
a panjeve magla čupa iz zemlje
nevidljiva sila opojnosti
mami prostodušnost
i potiče oduševljenje
sabijen u točku
pravac izvire
u smjeru krivulje
nastojim se smijati
omamljen licem
lijepe žene
&
tko se budi u podne
za njega
nije sve gotovo
taj ima još vremena
uhvatiti se u koštac
s nelogičnostima svakodnevice
stihijom užurbane prozirnosti
s nakrivljenošću simbola
taj ima još vremena
prisnost drugih i onih bližnjih
smatrati izrazom neispavanosti
HOMO UNIVERSALIS
helmuta, podstanara gospođe klein
sam susreo jutros na križanju mendelssohnstraße
u smjeru reuterwega
kako užurbano korača žmirkajući na lijevo oko
i govori: heutzutage werden kurtisanen
von hinten nicht gebumst, nur foot fetish und
andere schräge sachen, alles spielzeugerotik
und nichts weiter,
na to sam mu odgovorio
kako je m. jutros žbukao u schwanheimu
te kako rumunji sada rade za satnicu od 5 eura
i kako općenito uzevši
napredak ovisi više o
našoj moći prosudbe skrivenih faktora,
helmut je na to pripalio cigaretu
slegnuo ramenima i pozdravio sa
adieu, arschloch.
METAMORFOZE LICA
moj otac ivica tomić
sin marka i luce
rođen '60. u hrvatskoj tišini
prvo od petero djece
'80tih se ženi za saju p.
s kojom ima sina i kćer
po zanimanju mašinski tehničar
okušao se u poslu s nutrijama
kokama nesilicama i kravama
strastveni igrač lota
ljubitelj narodne glazbe
blag i grub istovremeno
trenutno zaposlen u frankfurtu
kao građevinski radnik
sijed i već pomalo star
omiljena knjiga na drini ćuprija
voli psovati
ne vjeruje ni u što
osim u sebe
EVERYBODY
ujak pero radić
babin brat
poznatiji kao evribadi
je nadimak stekao
boravivši nekoliko mjeseci
u sjedinjenim državama
kao radnik.
po povratku se
evribadi propio i počeo
baviti švercanjem povrća
i raznih sličnih potrepština.
bijaše to jedan od
prvih ljudi koji su imali
samostalnu djelatnost u hrvatskoj tišini,
koja ga je ujedno nakon propalog braka
i odvela u zagreb
gdje je evribadi stekao
utjecajne veze i poznanstva
te s vremenom prestao piti.
evribadi je umro tiho
usamljen i tužan
od ciroze jetara
te je jednog popodneva
uz skromne obiteljske počasti
sahranjen na velikogoričkom groblju
&
rođak naja
je bio rob
ženske ljubavi
i vlastitih strasti.
možda mu je život u jednom trenutku
poprimio apsurdne navike, ali
nije izazvan alkoholizmom
nego nedostatkom nadoknade za prazninu
koja se neizbježno stvara
onako usput, mimoilazeći život
i ta strast i ti ideali
nije rođak izgarao od nedostatka istih
nego je spalio svoju nježnu kožu
zaboravivši zatvoriti propisno
plinsku bocu
skupa sa svojom drugom ženom
zapalivši običnu cigaretu
u draškovićevoj na intenzivnoj njezi
je hladnokrvno tvrdio
kako je eto izgorio kao prase
i ubrzo nakon toga bio otpušten
na kućnu njegu
možda se rođaku naji
u danom trenutku i sam život
učinio kao
jedna velika svinjarija
bez presedana
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.