poetry

Darija Žilić: The Slow Soul

Darija Žilić is a poet, literary critic, translator, moderator, and one of the editors of literary journal Tema, born in Zagreb in 1972. She graduated in comparative literature and history from the University of Zagreb. Her published works includes Breasts and Strawberries (poetry, 2005), To Write in Milk (Essays on Contemporary Poetry, 2008), Muse outside Ghetto: Essays on Contemporary Literature (Julije Benešić award for the best book by critics in Croatia in 2012), Nomads and hybrids: Essays on Contemporary Literature and Film (2010), Parallel Gardens: Interviews with Theorists, Writers and Activists (2010), Tropics: Critics about Contemporary Poetry (2011), Dance, Modesty, Dance (Kiklop award for the best poetry book in 2010 in Croatia), Omara (prose, 2012) and Tropics 2: critics about poetry, prose and society (2014.)



 

Dance, Modesty, Dance!

 

Dance, Modesty, dance,

the years of the pink concentration camp are behind you

long, lonely walks on the city's margins

and a thousand summers of books strewn across beds.

Take only a teacup to your sailboat

binoculars, and the aid that erases

every surfeit memory along the way.

Shadowed by the agave that grows on the boat

through long nights out in the open, listen to

the world's sounds die away.

You found the love of your life

and is there greater joy, than when in thought he descends

on you at any time of day, and no-one sees him!

 

 

After the Holidays

 

How I love the taste of broccoli and cauliflower soup

after the meaty meals of pagan

days now behind us.

Believers can smoke in the street again,

again kids can eat chocolate,

crooners whistle Dixie and everything’s

back “just like it was.”

What’s this denial everyone’s talking about?

What punishments do they ready for our bodies?

Just a lack of joy, emptyish lives,

hairless bobby-pins and small elations.

Your body is worthy of God’s gaze,

and the thoughts ambling through my head

have taken flight again and turn us

into mini-gherkins.

 

 

The Future is Bright!

 

I mean from today into tomorrow.

A to-buy note says: tunafish,

the screensaver holds a picture

of a flower in water.

The future is bright, said

the famous athlete, and then she added—

live in the now, and only think

after.

 

 

In the Rijeka Harbor

 

So, what were you thinking? That the sea, by itself, would heal?

That it would bewitch you? You didn't notice its smell was

devoured by Austro-Hungarian arches, that the sounds of Paraf

were long gone. The locals unbutton their shirts, as though

they want to rush into the sea, as though they've no place to hide.

The malls and boutiques are closed, what's left are the benches in the harbor.

Stretch out on one of them, take off that pullover

still stiff with snow. Imagine the agave blooming, you

running after the ball, offering chocolate to seniors. If you succeed,

it will rain Hvar oranges. See, already crates full of stowaways

arrive on the boats.

In the evening, on Susak, as you sing and read,

say everything on the sly. Mention the body and the man

to the guy with the beer, the funny lady artist, the long-haired

activist. What were you thinking? I wasn't thinking a thing.

 

 

Breath

 

Breathe and let the shades of frost and tubers

shatter and open up your inner gardens

And the heart, that had gathered bitterness for years,

let rest under the tender touch

of someone’s quiet hand.

 

 

The Beginning

 

Pointless heroes perch atop ruins,

point to havens,

in the former factory a performance of life,

in the old cinema lectures on the revolution,

in the classroom plenums, strikes in the streets.

The world always has its beginning:

the poorly visible

site of emotion shrugged off.

 

 

Ship of Fools

 

In a twilight shadows slip down the screen, while the many cozy

seats stay empty and untouched. No one wants to see the film

on silence and holocaust, on sick people floating on

a ship, painting blooms into blank pages and, abandoned, telling

one another of another day in the camps.

And the cities? They’re trunks full of lead. States don’t need

coddling, they’ve avenged their lands and left the sidewalks to

addled boys and patients.

Silent, after the projection, in confusion I walk the city

that turns into a ship of fools and vanishes in the river.

 

 

Who Are You?

 

Wherever I turn, you’re with me. Like the spirit

from Victorian novels dancing in the distance

that still seeks its other half.

While I brew my morning coffee, you embrace

and throw me on the just-made bed and then,

like you’re taking cues from Zeus and Leda, you

take me.

Even in the street, I’m ready for your assault.

All at once, on the tram, in a crowd

you touch my face with your tongue, but no one can see.

At midnight, after a brief sleep, I open the window

and again you arrive, bullish and dark, and swiftly

you’re on top. You press me down, grind and caress.

If someone had walked in just after your exit,

they’d see a great flame grow in the room’s center,

then vanish.

 

 

How Much Longer

 

I closed the door so no one sees

the feathers, fur, the skin I’m shedding.

To suffocate among the books of all ages,

to sleep on the couch that never opened,

and guard the flower, in bloom

despite it all.

How many errors in gray wardrobes, dresses

buttoning at the neck, and white blouses

for any occasion. How many oils and creams

that render the skin too young!

How much of the useless and the ancient,

how many stories of others’ lives, old flags,

tickets that peer out and beckon to world’s end.

The window is darkened by a curtain, there’s not much

time left, just one afternoon for the giant wave.

 

 

The Slow Soul

 

Literature is just a ghost and balm for the slow souls who

forgot to run fast to find a personal banker.

I was almost frightened when you undressed. To me the book

on holocaust is closer than a naked man’s body.

I should live on an island, where one tells a workday

from weekend just by three more bikes in the street.

o nama

Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) otvoren do 10. prosinca

Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg