poezija

Darko Šeparović: Iz rukopisa 'Proces gorenja'

Donosimo ciklus pjesama prošlogodišnjeg dobitnika nagrade 'Na vrh jezika' ('Autopilot', Algoritam, 2015.), Darka Šeparovića.



 

KORIJENJE

 

bile su žile na rukama

ljubičaste i zelene nerazvrstane

ceste. po njima su prsti vozili

jednosmjerno prema vratu i

dlake su bile bodlje

onog kaktusa na prozoru.

 

bila je noć, motor s unutrašnjim

izgaranjem, ono najtoplije ostajalo

je nevidljivo.

 

magla je siguran znak gorenja

noći, plašt koji se savija oko naših tijela

poput dobro smotanog bureka u

predgrađu.

 

morao je biti grad, basevi

su udarali tupi ritam kucanja

po vratima. ništa iza njih

nismo čuli.

 

korijenje je širilo zemlju

grlilo kamenje, moje ruke tebe

i trnci su se širili tijelom

kao da netko u gumenim čizmama

stišće papučicu gasa.

 

tako smo jurili prema jutru.

korijenje je bešumno raslo prema

dolje, iako je rast zapravo

uspinjanje prema gore.

 

mi se nikada nismo tako probijali.

ostali smo zalijepljeni za ovo tlo.

 

 

POŽARI

 

počinjemo od sredine.

radimo veliki rez u zemljinoj kori.

voda je igla s kojom će te sigurno

zašiti rane koje ostaju poslije nas.

suze ne pomažu.

savijamo metal, aluminijsku foliju i

zrak između prstiju. temeljiti smo u

procesu gorenja. kemikalije nas uništavaju

ali ponovno se dižemo, kao Francuska.

u špilji Lascaux su nacrtani bikovi koji bježe od nas.

cepelini su prestali voziti jer smo bili uporni.

mi smo požari, zvuk grana koje uništava

prevelika količina topline, ono suho lomljenje zraka

u zglobovima grada. nakon nas kamenje ostaje

netaknuto. gramatika je presušeno korito rijeke

njega preskačemo i dolazimo na čišću obalu.

tamo su brda preko kojih ljeta sporije stižu.

jednom ste nas zbunjeni zalili alkoholom, postali

smo veći; zapravo nezaustavljivo smo

rušili drveće.

slušajte Saru i držite razmak. ne zovite kišu.

kada dođemo stvari koje vas okružuju izgubit

će se u vlastitoj zgrčenosti. po nama će

večeras kanaderi sipati majčino mlijeko.

mi ćemo prestati i nitko nam neće vjerovati.

 

 

MAHOVINA

 

krenuli smo prema sjeveru, utorak je ulazio u

meko brašno veljače. napušta nas miris slikovnice,

nema debelog kartona koji se lijepio za jabučice prstiju.

kraj je večeri i čačkalice su na stolu. to su posječena

stabla na kojima nema mahovine.

 

mi smo ipak krenuli prema sjeveru.

ispod svakog kamena je bila zmija, ispod

kuće su temelji, betonska zubala koja grizu

stijene. zato su vrata škripala kada smo izlazili.

naša putovanja imaju

asfaltnu kralježnicu, masu tuđe glazbe koja

pokreće čekiće u ušima. oni razbijaju

svakodnevno brbljanje u žutu sluz koju

vadiš štapićem.

 

vozimo dalje i rušimo znakove opasnosti.

životinje sigurno prelaze cestu kao da sigurni

prelasci postoje.

 

nekako moramo doći do sjevera.

mahovine nema, a netko nam treba

obasjati put. u žaruljama ne nalazimo žarne

niti, neki plinovi se unutra miješaju u bespomoćnoj

vrtoglavici, baš poput nas, čekaju dodir prsta koji će ih

zapaliti.

 

mi moramo doći do sjevera, sjesti na oštar rub

s ljudima prije nas, maknuti pokidane zastave,

izbrisati tuđa imena, jednoznačno osvojiti

nešto kao da zgrčeni i prestrašeni po

prvi put ulazimo u nju.

 

 

GRAVITACIJSKI VALOVI

 

jučer su otkrili gravitacijske valove

odozgo nas pritišće nečije drugo crno more.

sada postoje neoborivi dokazi.

postoji i gutanje, mišići grkljana koji

neovisno o položaju tijela guraju tekućine kroz

nas. Albert je izgleda oduvijek bio u pravu i

jeo je puno riže, stajao na glavi, svakim gutljajem

otkrivao tkivo svemira.

počelo je vrijeme komaraca.

Albertovi brkovi su šuma prema kojoj uspravni

večeras idemo. naše tijelo je svemir, ali samo

mislimo o komarcima. netko stalno viče:

moraš imati mirne ruke za nacrtati oštar kut

jedino tako možeš ubiti medvjeda.

lakšeg načina nema.

tlakovi su negativni, geometrija ne poznaje nulu

i srce je nemoguće nacrtati šestarom. napredujemo

sporo kroz šumu, kroz Albertove tamne brkove,

brkamo putokaze, pogled je upućen vodiču, ne tebi.

Albert se smije jer jebeno je bio u pravu.

bilo je dana kad uopće nisam ubijao ribu.

 

 

UZGOJ ALGI

 

Reljef je povijest interneta

sir probušen s milijunima kilometara

optičkih kablova. kroz njih nam dolaze

zelene alge iz Kineskog mora, jednokratno

probijaju naše vlažne zidove. zatim se gnijezde

u razvodnim kutijama stana dok ona istresa

juhu iz vrećice i shvaća taj posao vrlo ozbiljno.

 

Mjehurići tople vode pucaju, zubi su

stisnuti od vrelih ručica aluminija,

u zidovima je debeli privid. uporne alge

stižu s pokvarenim svinjskim polovicama,

bacaju jajašca po tipkovnicama, novosti

o tečaju jena i gustoći nafte na našim plažama.

 

Idemo u pravcu minskog polja vikenda.

hvatamo loš wi-fi signal i još lošije

naslove o bombardiranju istoka.

tamo reljefa praktički više i nema, sniježe

samo oštri geleri, udovi su razbacani po ekranu

mobitela, ali alge neumorno stižu do nas.

imaju oči japanke koja proviruje duboko u naše

želuce.

 

I uvijek će biti brojčano nadmoćne

te male alge sa svježim vijestima.

trebali bi kupiti akvarij, započeti

s njima napredni uzgoj,

čvrsto i njemački ograničiti im

kretanje, razvedeni reljef pretvoriti

u plošnu plohu veste Angele Merkel,

ali prije svega pojesti juhu.

stvari držati pod kontrolom. 

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg