proza

Ivan Jozić: Muška svinja

Ivan Jozić (1981., Zenica) za svoje je pripovijetke nagrađen na više domaćih i regionalnih natječaja te uvršten u nekoliko antologija i publikacija. Autor je zbirke priča "Muška svinja i dvadeset očajno ljubavnih" i član uredničkog kolegija "Festival europske kratke priče" (FEKP). Živi i radi u Zagrebu.



 
 
 
JEBI SE 
 
 
Jednom davno, a zapravo sada, sjedim i gledam u telefon. Nekada davno, a ponekad samo to, mislim da ćeš i ti nazvati. Najednom me gurne s kreveta, ošamari: misao o nama, sjaji. Rijetko, samo tada, vrhovima prstiju prelazim preko slušalice, opipavam razloge kao početak selotejp trake. Noktima tražim novi početak, skriven od očiju, nadohvat prstiju. A tada ti iz mraka moje duše netko dobaci: Ma jebi se.
 
 
 
MUŠKA SVINJA
 
 
Što nam zaokupi um za lijepa dana? Niz aleju su tekli med i mlijeko. Šetao je pod krošnjama kestena i razmišljao o odglumljenom orgazmu te kako ta bitna tema nije dovoljno zastupljena u domaćoj književnosti. Odjednom, za leđima mu zaškripe gume, osjeti trzaj i oštru bol. Ulica poskoči i napravi puni krug. Krošnje se izokrenu, stopala zaplivaju zrakom, glava odvali o pod. Zaječi i na trenutak sve utihne. Otvorio je oči. Osjeti sitne kamenčiće u ustima, miris betona 
 
i friško obojene zebre. Detalji su oštri, u fokusu. “Možda sam okej”, pomisli. Pokuša podići glavu; ulica se snažno zaljulja, kao vjedro, tijelo je nepomično u čudnom položaju, prazno jedro. Netko vrišti. Žena prekoputa ceste gleda ga užasnuto; ispustila je vrećice iz ruku, pomalo teatralno stavila ruku na čelo (onako damski, s dlanom prema van) i presavinula se, povratila po pločniku, pošteno se zbljuvala. Ženu zatim zakloni žuti automobil, pa tramvaj. Svijet curi kroz sitni filter; zvukovi postaju jednoličan šum, svjetlo prošarano crnim flekama.
 
U što gledamo dok drugi vrište? Nebo se plavilo, sunce opalilo fasade. Hvata se za koljeno, neke kosti vire – nismo stvoreni za diranje vlastitih kostiju – čuje otvaranje vrata automobila, zatim zvuk potpetica. Pred lice mu dotrče crvene lakirane štikle, dramatično uskaču u kadar. “Dobre noge”, rekao je ili pomislio.
 
Zašto kažu da žena ne zaboravlja? Dobre noge pružile su ruku, na trenutak je to izgledalo kao dobrodošla pomoć, i on je pružio ruku, kao utopljenik iz mora krvi, no ruka spasa mimoišla je njegov dlan, produljila prema glavi, zgrabila mu uho, zgužvala ga kao Cigo ovrhu i stala mu lupati glavom o pod. Glava poskakuje, a ona čuči da pospješi radnju, i može joj vidjeti gaćice, hej, prepoznao je gaćice dok se ona dere, vrišti mu nad glavom, zabija je u beton, a onda je netko odvlači pa ne čuje kako joj on govori (ili ipak pomišlja): “Lutko, mogu objasniti!” Žena preko ceste povratila je još jednom, ovaj put možda iz drugih razloga.
 
Što jesmo kada nismo najbolji? Ako govorimo o ljubavi, bolje je zavijati na mjesec, nego zavijati rane. Ili ovako: mjesto nesreće uokviruje bijela policijska traka. Dva policajca u automobil guraju dobre noge u štiklama. Kola hitne pomoći odlaze polako, bez rotirke, više nema razloga za žurbu. 
 
 A on, da vjeruje u besmrtnu dušu i život vječni, lebdeći bi se izdigao nad kestene te odozgo vidio prolaznike kako se razilaze, promet koji počinje normalno teći i djevojčicu koja navlači majku za haljinu, upirući prstom u kredom nacrtan položaj tijela na asfaltu. Djevojčica se smije, a on mora priznati: Crtež opruženog tijela nevjerojatno nalikuje svinji.
 

 

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg