panorama

The Encyclopedia of Science Fiction: Croatia

The SF scene in Croatia is rapidly growing, with new names appearing regularly. Some authors have begun to see their work translated into English. New anthologies and awards mark the health of the field, giving hope that sf will continue to evolve in the region, and that young authors, who are already making their mark here, will finally be recognized worldwide.



 

Croatian sf in its infancy (especially after the nineties) is not very different from the East European fiction and we can compare it to the Russian school of fiction. In the early days of sf in Croatia, writers dealt with adventurous and utopian themes, but later their focus shifted more to existential and social issues, especially after the fall of the Berlin Wall and the Croatian Patriotic war in the nineties; typically they now wrote about the life of the "little man" who is repressed by global trends of capitalism and injustice as a result of abrupt democratization on a state level. Only recently, after twenty-five years of democracy and the "rule of the people", have Croatian novels started to resemble the sf classics and modern works in the genre, mainly from USA, Great Britain, Ireland. As the world became connected into one global network, it became more obvious that Croatian sf was not thematically inferior to the latest hits of the genre. Nevertheless, today's sf in Croatia cannot ignore the context of the time and space in which it was created and from which it was derived.

Putting aside post-war traumas, Serbia and Croatia are beginning to work together in the literature market and the number of authors published in both countries is on the rise.

1. The first sf book published in the Croatian language was a translation of Jules Verne's De la Terre à la Lune ["From the Earth to the Moon"] (1875); it was soon followed by another Verne novel in translation, Le tour du monde en quatre-vingts jours ["Around the World in Eighty Days"] (1876). Further Verne translations continued to appear.

The first sf work by a Croatian author is considered to be the novel Crveni ocean ["Red Ocean"] (1918-1919) by Marija Jurić Zagorka, which was published in parts. Milan p Sufflay's Na pacifiku godine 2251 ["In the Pacific in the Year 2251"] (1924) also appeared in parts. Mato Hanžeković's Utopia, Gospodin čovjek ["A Man of Rank"] (1932) appeared in the wame year as Mladen Horvat's Muri Massanga (1932), which was again published in parts. In the 1930s an author known only by the pseudonym Aldion Degal published Atomska raketa ["Atomic Rocket"], Zrake smrti ["Death Rays"] and Smaragdni skarabej ["Emerald Scarab"]. A few more works, which can be considered as sf, were published before the beginning of World War Two, the most prominent being Majstor Omega osvaja Svijet ["Master Omega Conquers the World"] by Zvonimir Furtinger and Stanko Radovanović (1938).

After World War Two, Furtinger, this time collaborating with Mladen Bjažić, published: Osvajač dva se ne javlja ["Conqueror Two is Not Responding"] (1959), Zagonetni stroj profesora Kružića ["Professor Kružić's Mystery Machine"] (1960) and Svemirska nevjesta ["Space Bride"] (1960). Along with these novels, various sf novels by domestic and foreign authors were published by Epoha Zora from 1957 to 1962, along with the cult Anthology Od Lukijana do Lunjika: povijesni pregled i antologija naučno-fantastičke literature ["From Lucian to the Lunik"] (anth 1965) edited by Darko Suvin.

There was an expansion of original science fiction works in the mid 1970s in Yugoslavia, of which Croatia was an integral part. Works include Brodolom kod Thule ["Shipwreck near Thula"] (1979) by Predrag Raos and Ur (1982) by Hrvoje Hitrec; Kentaur, a publisher from Belgrade, published various translations of science fiction works by world's well-known authors, but also titles by Croatian authors, such as Branko Belan's Utov Dnevnik ["Ut's Diary"] (1982), Damir Mikuličić's O (1982). Predrag Raos's Mnogo vike nizašto ["Much Shouting about Nothing"] (1985) and Null effort (1990).

The magazine Sirius was founded in 1976, edited by Boris Jurković, Hrvoje Prčić and Milivoj Pašiček, and published by Vjesnik in Zagreb. The journal was of exceptional importance for sf in Croatia – it introduced Croatian readers to some of the best foreign sf works, but also published various critically acclaimed works by domestic authors. Sirius was declared the best European sf magazine in 1980 and 1984. The last issue appeared late 1989.

Croatian Cinema included Izbavitelj ["The Rat Saviour"] (1976) directed by Krsto Papić (1976), which was given an award at a film festival in Trieste, Italy; and Posjetioci iz galaksije Arkana ["Visitors from Arkana Galaxy"] (1980) directed by Dušan Vukotić. Croatian Comics authors also published sf themed works. From the legendary Andrija Maurović to authors from the group "Novi kvadrat", science fiction played a significant role in Croatian comic books.

 

Continue reading

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg