panorama

The Encyclopedia of Science Fiction: Croatia

The SF scene in Croatia is rapidly growing, with new names appearing regularly. Some authors have begun to see their work translated into English. New anthologies and awards mark the health of the field, giving hope that sf will continue to evolve in the region, and that young authors, who are already making their mark here, will finally be recognized worldwide.



 

Croatian sf in its infancy (especially after the nineties) is not very different from the East European fiction and we can compare it to the Russian school of fiction. In the early days of sf in Croatia, writers dealt with adventurous and utopian themes, but later their focus shifted more to existential and social issues, especially after the fall of the Berlin Wall and the Croatian Patriotic war in the nineties; typically they now wrote about the life of the "little man" who is repressed by global trends of capitalism and injustice as a result of abrupt democratization on a state level. Only recently, after twenty-five years of democracy and the "rule of the people", have Croatian novels started to resemble the sf classics and modern works in the genre, mainly from USA, Great Britain, Ireland. As the world became connected into one global network, it became more obvious that Croatian sf was not thematically inferior to the latest hits of the genre. Nevertheless, today's sf in Croatia cannot ignore the context of the time and space in which it was created and from which it was derived.

Putting aside post-war traumas, Serbia and Croatia are beginning to work together in the literature market and the number of authors published in both countries is on the rise.

1. The first sf book published in the Croatian language was a translation of Jules Verne's De la Terre à la Lune ["From the Earth to the Moon"] (1875); it was soon followed by another Verne novel in translation, Le tour du monde en quatre-vingts jours ["Around the World in Eighty Days"] (1876). Further Verne translations continued to appear.

The first sf work by a Croatian author is considered to be the novel Crveni ocean ["Red Ocean"] (1918-1919) by Marija Jurić Zagorka, which was published in parts. Milan p Sufflay's Na pacifiku godine 2251 ["In the Pacific in the Year 2251"] (1924) also appeared in parts. Mato Hanžeković's Utopia, Gospodin čovjek ["A Man of Rank"] (1932) appeared in the wame year as Mladen Horvat's Muri Massanga (1932), which was again published in parts. In the 1930s an author known only by the pseudonym Aldion Degal published Atomska raketa ["Atomic Rocket"], Zrake smrti ["Death Rays"] and Smaragdni skarabej ["Emerald Scarab"]. A few more works, which can be considered as sf, were published before the beginning of World War Two, the most prominent being Majstor Omega osvaja Svijet ["Master Omega Conquers the World"] by Zvonimir Furtinger and Stanko Radovanović (1938).

After World War Two, Furtinger, this time collaborating with Mladen Bjažić, published: Osvajač dva se ne javlja ["Conqueror Two is Not Responding"] (1959), Zagonetni stroj profesora Kružića ["Professor Kružić's Mystery Machine"] (1960) and Svemirska nevjesta ["Space Bride"] (1960). Along with these novels, various sf novels by domestic and foreign authors were published by Epoha Zora from 1957 to 1962, along with the cult Anthology Od Lukijana do Lunjika: povijesni pregled i antologija naučno-fantastičke literature ["From Lucian to the Lunik"] (anth 1965) edited by Darko Suvin.

There was an expansion of original science fiction works in the mid 1970s in Yugoslavia, of which Croatia was an integral part. Works include Brodolom kod Thule ["Shipwreck near Thula"] (1979) by Predrag Raos and Ur (1982) by Hrvoje Hitrec; Kentaur, a publisher from Belgrade, published various translations of science fiction works by world's well-known authors, but also titles by Croatian authors, such as Branko Belan's Utov Dnevnik ["Ut's Diary"] (1982), Damir Mikuličić's O (1982). Predrag Raos's Mnogo vike nizašto ["Much Shouting about Nothing"] (1985) and Null effort (1990).

The magazine Sirius was founded in 1976, edited by Boris Jurković, Hrvoje Prčić and Milivoj Pašiček, and published by Vjesnik in Zagreb. The journal was of exceptional importance for sf in Croatia – it introduced Croatian readers to some of the best foreign sf works, but also published various critically acclaimed works by domestic authors. Sirius was declared the best European sf magazine in 1980 and 1984. The last issue appeared late 1989.

Croatian Cinema included Izbavitelj ["The Rat Saviour"] (1976) directed by Krsto Papić (1976), which was given an award at a film festival in Trieste, Italy; and Posjetioci iz galaksije Arkana ["Visitors from Arkana Galaxy"] (1980) directed by Dušan Vukotić. Croatian Comics authors also published sf themed works. From the legendary Andrija Maurović to authors from the group "Novi kvadrat", science fiction played a significant role in Croatian comic books.

 

Continue reading

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Dinko Kreho: Književna ''mladost'' je sklizak i evazivan pojam koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg