panorama

The Encyclopedia of Science Fiction: Croatia

The SF scene in Croatia is rapidly growing, with new names appearing regularly. Some authors have begun to see their work translated into English. New anthologies and awards mark the health of the field, giving hope that sf will continue to evolve in the region, and that young authors, who are already making their mark here, will finally be recognized worldwide.



 

Croatian sf in its infancy (especially after the nineties) is not very different from the East European fiction and we can compare it to the Russian school of fiction. In the early days of sf in Croatia, writers dealt with adventurous and utopian themes, but later their focus shifted more to existential and social issues, especially after the fall of the Berlin Wall and the Croatian Patriotic war in the nineties; typically they now wrote about the life of the "little man" who is repressed by global trends of capitalism and injustice as a result of abrupt democratization on a state level. Only recently, after twenty-five years of democracy and the "rule of the people", have Croatian novels started to resemble the sf classics and modern works in the genre, mainly from USA, Great Britain, Ireland. As the world became connected into one global network, it became more obvious that Croatian sf was not thematically inferior to the latest hits of the genre. Nevertheless, today's sf in Croatia cannot ignore the context of the time and space in which it was created and from which it was derived.

Putting aside post-war traumas, Serbia and Croatia are beginning to work together in the literature market and the number of authors published in both countries is on the rise.

1. The first sf book published in the Croatian language was a translation of Jules Verne's De la Terre à la Lune ["From the Earth to the Moon"] (1875); it was soon followed by another Verne novel in translation, Le tour du monde en quatre-vingts jours ["Around the World in Eighty Days"] (1876). Further Verne translations continued to appear.

The first sf work by a Croatian author is considered to be the novel Crveni ocean ["Red Ocean"] (1918-1919) by Marija Jurić Zagorka, which was published in parts. Milan p Sufflay's Na pacifiku godine 2251 ["In the Pacific in the Year 2251"] (1924) also appeared in parts. Mato Hanžeković's Utopia, Gospodin čovjek ["A Man of Rank"] (1932) appeared in the wame year as Mladen Horvat's Muri Massanga (1932), which was again published in parts. In the 1930s an author known only by the pseudonym Aldion Degal published Atomska raketa ["Atomic Rocket"], Zrake smrti ["Death Rays"] and Smaragdni skarabej ["Emerald Scarab"]. A few more works, which can be considered as sf, were published before the beginning of World War Two, the most prominent being Majstor Omega osvaja Svijet ["Master Omega Conquers the World"] by Zvonimir Furtinger and Stanko Radovanović (1938).

After World War Two, Furtinger, this time collaborating with Mladen Bjažić, published: Osvajač dva se ne javlja ["Conqueror Two is Not Responding"] (1959), Zagonetni stroj profesora Kružića ["Professor Kružić's Mystery Machine"] (1960) and Svemirska nevjesta ["Space Bride"] (1960). Along with these novels, various sf novels by domestic and foreign authors were published by Epoha Zora from 1957 to 1962, along with the cult Anthology Od Lukijana do Lunjika: povijesni pregled i antologija naučno-fantastičke literature ["From Lucian to the Lunik"] (anth 1965) edited by Darko Suvin.

There was an expansion of original science fiction works in the mid 1970s in Yugoslavia, of which Croatia was an integral part. Works include Brodolom kod Thule ["Shipwreck near Thula"] (1979) by Predrag Raos and Ur (1982) by Hrvoje Hitrec; Kentaur, a publisher from Belgrade, published various translations of science fiction works by world's well-known authors, but also titles by Croatian authors, such as Branko Belan's Utov Dnevnik ["Ut's Diary"] (1982), Damir Mikuličić's O (1982). Predrag Raos's Mnogo vike nizašto ["Much Shouting about Nothing"] (1985) and Null effort (1990).

The magazine Sirius was founded in 1976, edited by Boris Jurković, Hrvoje Prčić and Milivoj Pašiček, and published by Vjesnik in Zagreb. The journal was of exceptional importance for sf in Croatia – it introduced Croatian readers to some of the best foreign sf works, but also published various critically acclaimed works by domestic authors. Sirius was declared the best European sf magazine in 1980 and 1984. The last issue appeared late 1989.

Croatian Cinema included Izbavitelj ["The Rat Saviour"] (1976) directed by Krsto Papić (1976), which was given an award at a film festival in Trieste, Italy; and Posjetioci iz galaksije Arkana ["Visitors from Arkana Galaxy"] (1980) directed by Dušan Vukotić. Croatian Comics authors also published sf themed works. From the legendary Andrija Maurović to authors from the group "Novi kvadrat", science fiction played a significant role in Croatian comic books.

 

Continue reading

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg