kritika

Kontinuitet pop–kulture u književnosti ili kako su prozi traperice postale preuske?

Piše: Petra Tomljanović

Maša Kolanović: Udarnik! Buntovnik? Potrošač... Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije.
Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.

Iz Književne republike 4-6, 2011.

Osim što je u knjizi riječ o kulturološkom uvidu u književnu i intelektualnu praksu od socijalizma do tranzicije, naglasak je stavljen i na pokušaj rekonstrukcije stanovite »strukture osjećaja« ili majdakovskog feelinga, kao življenog iskustva oblikovanog u posebnom prostoru i vremenu.

kritika

Granice pamćenja hrvatske književnosti

Piše: Davor Beganović

Tatjana Jukić: Revolucija i melankolija. Granice pamćenja hrvatske književnosti.
Naklada Ljevak

Iz Književne Republike 4-6, 2011.

"Studija Revolucija i melankolija zagrebačke anglistice Tatjane Jukić jedna je od onih knjiga koju bi se, bez ostatka, moglo proglasiti temeljnim dostignućem novije hrvatske znanosti o književnosti."

kritika

Europljani u izumiranju

Piše: Dragana Tomašević
Iz Književne Republike

Ugledni austrijski pisac i izdavač časopisa »Literatur und Kritik« Karl Markus Gauss istražuje povijest danas već zaboravljenih europskih manjina. Rezultat njegovih istraživanja i putovanja je knjiga »Europljani u izumiranju«.
Gaussove dobro ispričane priče otkrivaju nam, mnogima danas potpuno nepoznate narode na pragu izumiranja. Mnogi od njih su već odustali i pomirili se s činjenicom da njihove zajednice danas nisu ništa drugo nego »starački dom«. Knjiga sadrži pet poglavlja, pet zanimljivih priča o narodima: Biti posljednji – Sarajevski Sefardi; Šuma povijesti – U Kočevskom; Vrijeme u Civiti – Kod Arbereša u Kalabriji; Slaveni iz susjedstva – Srpsko putovanje kroz Njemačku i Nestala nacija – među makedonskim Arumunjima.

kritika

Ambicije, nagrade i čitalački napori

Piše: Dubravka Bogutovac
Aleksandar Novaković: Vođa, VBZ, Zagreb
Iz Književne republike (10-12, 2011)

Teško je povjerovati da ovakvi književni postupci osvajaju srca i umove žirija koji dodjeljuju književne nagrade, i to 2010. godine, nakon što je već odavno prokazano sve što je prokazivo na polju književnosti. Pitanje koje se neizbježno otvara pred ovom nedoumicom jest: zar je doista dovoljno napisati roman provokativne teme da bi se o njemu pisalo isključivo pozitivno i da bi mu se dodjeljivale književne nagrade?

KNJIŽEVNA REPUBLIKA

KNJIŽEVNA REPUBLIKA (10-12, 2011)



KRUNOSLAV PRANJIĆ (priredili Jasna Bašić i Velimir Visković)

Velimir Visković: Jesmo li zaboravili što znači biti učitelj?, 3

Josip Silić: Neke značajke jezika i stila Krunoslava Pranjića, 6

Ivo Pranjković: Stilistika gramatici unatoč, 20

Nada Gašić: O Kruni, dvije priče u nešto slika, 23

Branko Vuletić: O Pranjićevu stilu & koje o čem još, 30

Branislav Glumac: Kruno, iz zapamćenja, 37

Vlatka Štimac Ljubas: Pranjićevi razgovori o jeziku, 40

Ljubica Josić: Matošiana u istraživačkome opusu Krunoslava Pranjića, 46

Ivo Žanić: Jezik mimo šablona, 57

Anera Ryznar: Razlistavanje Pranjićeve lingvostilističke metode, 62

Katarina Brajdić: Iznimnost Pranjićeva akademskog diskurza, 65

Krešimir Bagić: Pranjićeva disertacija (treće čitanje), 69

PJESME

Ana Prolić: Posrnula obećanja, 78

Dinko Telećan: Pjesme, 83

Blagoj Samonikov: Dvadeset pjesama, 92

Vojislav Mataga: Ljeto i ina godišnja doba, 101

DARKO SUVIN (priredio Tomislav Šakić)

Tomislav Šakić: U čast Darka Suvina, 106

Silvestar Mileta: Znanstvenofantastično naslije|e Darka Suvina, 109

Milena Benini: Divide et morere — kako problem intražanrovske

taksonomije pridonosi navodnoj smrti znanstvene fantastike, 143

Zoran Kravar: Odnos autoriteta i posluha u visokoj fantastici, 159

Petra Mrduljaš: Velika priča — mit kao povijest, bajka i trač u Tolkienovu

Me|uzemlju, 175

Lada Čale Feldman: Brecht, Barthes, Suvin, 194

KLOPKA ZA USPOMENE

Rade Jarak: Veljača, 211

Boris Gregorić: U boci apsinta, 222

Miroslav Kirin: Kineski listići, 229

POEZIJA U PRIJEVODU

Fran Munitić: Pjesme Ilje Kaminskog, 237

Ilja Kaminski: Pjesme, 239

KRITIKA

Damir Radić: Pjesme o ljubavi i slobodi

(Darija Žilić: Pleši, Modesty, pleši), 254

Nikica Mihaljević: Poučna novinska kritika

(Božidar Alajbegović: Pedeset kritika), 257

Domagoj Brozović: Povratak filologiji

(Sabrana djela Ivane Brlić Mažuranić), 258

Nada Pavičić Spalatin: Metalepsa u sanjama jednog surfera

(Berislav Lončarević: Skitač na valovima), 260

Silvestar Mileta: Kompendij popularne kulture i znanstvene fantastike

(Thomas Disch: Snovi naše stvarnosti), 263

Nikica Mihaljević: Knjiga o judaističkoj duhovnosti

(Jasminka Domaš: Nebo na Zemlji), 268

Dubravka Bogutovac: Velike ambicije i mali narodi

(Aleksandar Novaković: Vođa), 270



Cijena časopisa je 50 kn, godišnja pretplata 200 kn

o nama

Nagradu Sedmica i Kritična masa za mlade pisce dobila je Marina Gudelj

Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

proza

Elena Ferrante: Genijalna prijateljica

Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

poezija

Ognjen Obradović: Oticanja

Ognjen Obradović (1992., Užice, Srbija) diplomirao je dramaturgiju na FDU u Beogradu, a trenutno je na poslijediplomskom studiju Teorije dramskih umjetnosti, medija i kulture na istom fakultetu. Izvedene su mu drame i radio drame: Nedelja: juče, danas, sutra (2013., BDP), Put u Lisabon (2015., Radio Beograd), Da mi je da spustim ovu suzu (2016., Radio Beograd).
Donosimo nekoliko pjesama iz zbirke poezije Oticanja (2016.), za koju je Obradović dobio nagradu Mladi Dis.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg