Karla Crnčević (1989., Dubrovnik) objavljvala je poeziju u različitim časopisima i portalima. Od 2012. intenzivno radi kao filmska radnica i radnica u kulturi. U okviru ovogodišnjeg Vox Feminae festivala u radnoj verziji pokazan je film ''Na brdu'' na kojem radi sa snimateljem Darijem Matićem. 2018. od strane HAVC-a financijski je podržana za razvoj prvog dugometražnog dokumentarnog filma koji se bavi pitanjem zajednica i konstruiranja istih na području Hrvatske pod radnim nazivom ''Linije bijega''. Jedna je od osnivačica Unseen festivala koji se od 2017. bavi revitalizacijom i stvaranjem novih kino prostora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Pročitajte izbor iz knjige pjesama ''Sang'' Alena Brleka.
Alen Brlek (Zagreb, 1988.) autor je zbirki pjesama ''Metakmorfoze'' (Algoritam, 2015.) objavljene na temelju osvojene Nagrade Na vrh jezika 2014. godine i ''Pratišina'' (Kontrast, 2017.). Član je Hrvatskog društva pisaca, europske platforme za pjesništvo Versopolis i dio glazbeno-poetskog projekta Zaron. Zbirka pjesama ''Sang'' izašla je ove godine u izdanju HPD-a.
Pročitajte dio iz knjige pjesama "Pred lavu" Petre Rosandić. Knjiga ovih dana izlazi u izdanju Durieuxa.
Petra Rosandić (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom Fakultetu u Splitu. Objavljivana je u regionalnoj periodici: Zarezu, Temi, Poeziji, Agonu, Split Mindu, Kolapsu, Ulaznici, Proletteru, Fantomu slobode, zborniku Rukopisi 36, Antologiji mladih suvremenih autora BHSC jezika FFZG-a 'Meko tkivo'. Rukopis na engleskom jeziku Why I died polufinalist je internacionalne nagrade Tomaž Šalamun 2015 američkog časopisa Verse.
Radila je kao izvršna urednica književnog sajta Kritična masa. Objavila je zbirku poezije Ako dugo držiš usta otvorena (Presing, Srbija, 2014.). Bavi se kolažem i dizajnom, živi u Madridu.
Josip Čekolj (1999., Zabok) student je kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađivan je na Goranovom proljeću u kategoriji osnovne škole te na Danima K. Š. Gjalskog u kategoriji srednje škole. Dosad je objavljivao pjesme i kratke priče u hrvatskim i srpskim časopisima i zbornicima poput „Rukopisa“, „PoZiCe“, zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih.
Lovro Brlobuš rođen je 1993. godine u Zagrebu. Studira povijest na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. U slobodno vrijeme voli pisati, čitati i svirati gitaru.
Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.
Katarina Sarić rođena je 1976. godine na Cetinju. Autorica više pjesničkih i proznih knjiga. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, diplomirala je filozofiju, a potom jezik i južnoslovenske književnosti. Na Fakultetu za političke nauke u Podgorici završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada. Piše socijalno angažiranu poeziju, prozu i esejistiku namijenjenu za izvođačke performanse.
Nastupala je na mnogim regionalnim festivalima, a njezini su tekstovi zastupljeni na svim važnijim portalima u regiji te u časopisima, zbornicima i antologijima. Njezina poezija objavljena je i na engleskom jeziku.
Andrea Debak rođena je u Splitu 1984. godine. Po zvanju je stručna prvostupnica javne uprave i certificirani menadžer u medijima. Njezina poezija je objavljena na portalima: Knjigomat, bivši Poezin, Balkanski književni glasnik, Strane, DIOGEN (najbolja pjesma 2011.). Na natječaju „Joan Flora“ 2011. osvojila je drugu nagradu za pjesnike do trideset godina. Također, zastupljena je u pjesničkim zbirkama „Duhovna konekcija“ Udruženja za kulturu „Novo Sarajevo“, u zbirci za natječaja za najljepšu lirsku pjesmu Erato 2004. i zborniku Međunarodnoga festivala književnosti „Dani prijatelja knjige“ 2011. Ušla je u širi natječaja Na vrh jezika za 2018. Također piše poeziju i prozu za djecu.
Anamarija Mutić rođena je 14. rujna 1998. u Požegi. Završila je prirodoslovno-matematičku Gimnaziju u Požegi, a sad studira hrvatski jezik i književnost i pedagogiju na Filozoofskom fakultetu u Splitu. Pobjednica je literarnih natječaja Goranovo proljeće (kategorija učenika osnovnih škola, 2013.), Moja Fejs priča (2013.), Volim Hrvatsku (2013.), Goranovo proljeće (kategorija učenika srednjih škola, 2016.), Po(e)zitiva (2016.). Sudjelovala je na državnoj smotri LiDraNo za literarne radove 2015., osvojila je drugo mjesto na međunarodnom konkursu Mihajlo Kovač za poeziju u kategoriji srednjih škola. Njeni su radovi objavljivani u zborniku Župančićeva Frulica (2013.), Zborniku Savremene Ljubavne Poezije pod pokroviteljstvom Kreativne radionice Balkan, časopisu filozofskog fakulteta u Splitu The Split mind, zborniku Višeglasje: Zbornik odabranih pjesama 6. Europskog Fejsbuk pjesničkog festivala, zborniku Džepni oblak (2015.), antologiji Poslednji cvetovi zla (2016.), zborniku Kaži mi tko si (2016.). 2016. godine također je sudjelovala u finalu International Music and Poetry Festa, a u listopadu 2016. široj publici se predstavila na skupnoj izložbi konceptualne umjetnosti Art Adria Annale kao najmlađi umjetnik. Uz poeziju piše i glazbu, a 2016. godine izdala je prvi singl naslovljen Naš svijet.
Pročitajte pjesme Lucija Butković, dobitnice nagrade Na vrh jezika (2017.).
Lucija Butković rođena je 1991. u Zagrebu. Diplomirala na odsjeku za filozofiju, apsolvent na studiju komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kritičke osvrte objavljivala na feminističkom portalu Muf, zatim i na portalima Ziher.hr i Booksa.hr. Piše poeziju i kratke priče. Osvojila nagradu Kultipraktika "Na vrh jezika" za poeziju 2017. godine, te joj je nedavno objavljena zbirka pjesama "Vučji sat" (Jesenski i Turk, 2018.), iz koje je i ovaj izbor.
U popratnom tekstu knjige je, između ostalog, rečeno: "Poezija Lucije Butković nastala je iz, nema sumnje, aktualiteta, koji autorica prepoznaje kao mračno doba rastuće konfuzije i migracija, bez suosjećanja i solidarnosti, doba iracionalizma. Sile zla kao sile represije, nadzora i kontrole s jedne strane vezane su za sustav, vrlo čest pojam u ovoj zbirci, a s druge strane se čuje galop barbarizacije, prijete nasilje i kaos, što sve skupa rađa kolektivnu tjeskobu. Kolektivnu, jer često autorica koristi prvo lice množine..."
Ana Vučić rođena je 31. 10. 1992. u Karlovcu. Osnovnu i srednju školu završila je u Jastrebarskom, a trenutno je apsolventica kroatistike i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pjesme je dosad objavila samo u studentskom časopisu Jat. Bila je i urednica trećeg broja istoga časopisa. Piše oduvijek. Čita. Voli gledati sport i serije. Vrhuncem svoje pjesničke karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.
Valerija Cerovec je vizualna umjetnica i spisateljica rođena 1993. godine u Čakovcu. Završila je preddiplomski studij Modnog dizajna na Tekstilno - tehnološkom fakultetu i studij Komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.
Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.
Josip Vdović rođen je 1992. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest. Dosad svoju poeziju nigdje nije objavljivao.
Stjepan Bajić rođen je 1995. u Zagrebu gdje studira povijest na Filozofskom fakultetu. Priredio je zbornik „Hrvatska mlada lirika 2“, a pisao je i za portal Ziher.hr.
Monika Herceg (1990., Sisak) studentica je na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Pjesme su joj objavljene u različitim časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji te na Trećem programu Hrvatskog radija te u antologiji pjesnikinja "Ovo nije moj dom". Osvojila je drugu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju, Castello di Duino 2016. i prvu nagradu na regionalnom natječaju humoristično-satiričnog žanra "Stevan Sremac" 2017. Za rukopis ''Početne koordinate'' dobila je nagradu Goran za mlade pjesnike 2017. Član je uredništva časopisa Poezija.
Lara Mitraković (Split, 1992.) studira kroatistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, poezija joj je objavljena u više časopisa, zbornika i portala, a 2016. pobijedila je na natječaju za književnu nagradu Grada Karlovca "Zdravko Pucak" rukopisom "Brojanje pogrešaka". Članica je književne grupe 90+.
Vigor Vukotić (1991., Zagreb) diplomirao je antropologiju i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađivan je na Goranovom proljeću u kategoriji srednje škole, a pjesme i kratke priče objavljivao je u Vijencu, Republici i UBIQ-u. Član je Književne grupe 90+.
Pjesme Antonija Karlovića (1994., Zagreb) dosad su objavljene u nekoliko časopisa u Hrvatskoj i regiji. 2017. godine osvojio je prvo mjesto na međunarodnom Festivalu poezije mladih u Vrbasu.
Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Goran Stamenić (1990., Kutina) objavljuje poeziju i kratku prozu u književnim časopisima, zbornicima i na internetu. Živi, piše i prevodi u Novom Sadu i Beogradu, a 2016. objavio je zbirku poezije Sveti Magnet.
Maša Seničić (1990., Beograd) je scenaristkinja, pjesnikinja i esejistkinja. Završila je master studije Teorije dramskih umjetnosti i medija, a trenutno pohađa doktorske znanstvene studije na istom. Surađivala je na različitim domaćim i međunarodnim projektima, kao autor i suradnik na filmu, a zatim u kazalištu, na radiju i brojnim festivalima. Jedan je od izbornika programa Hrabri Balkan u okviru Festivala autorskog filma, kao i jedna od osnivača i koordinatorica edukativnih programa Filmkulture. 2015. objavljena joj je zbirka poezije “Okean” (Mladi Dis). Radi kao urednica i razvija nekoliko autorskih projekata koji uporište nalaze u teoriji kulture, studijama sjećanja i promišljanju različitih aspekata internet umjetnosti.
Ognjen Obradović (1992., Užice, Srbija) diplomirao je dramaturgiju na FDU u Beogradu, a trenutno je na poslijediplomskom studiju Teorije dramskih umjetnosti, medija i kulture na istom fakultetu. Izvedene su mu drame i radio drame: Nedelja: juče, danas, sutra (2013., BDP), Put u Lisabon (2015., Radio Beograd), Da mi je da spustim ovu suzu (2016., Radio Beograd).
Donosimo nekoliko pjesama iz zbirke poezije Oticanja (2016.), za koju je Obradović dobio nagradu Mladi Dis.
Radmila Petrović (1996., Stupčevići, Srbija) pobjednica je dvaju natječaja za najbolju neobjavljenu zbirku poezije te su joj objavljene “Miris zemlje” (2014., Limske večeri poezije) i “Celulozni rokenrol” (2015., Desanka Maksimović). Studira i živi u Beogradu.
Josip Zlodre (1989., Mostar) dosad je objavljivao poeziju u zbornicima Rukopisi 31, Junaci urbane bede, Kapija istoka i zapada, i u Zarezu. Trenutno živi u Zagrebu.
Marija Dejanović rođena je 1992. godine u Prijedoru. Živi u Sisku i Zagrebu. Objavljivala je pjesme u raznim časopisima i zbornicima. 2015. je godine bila među pohvaljenima na natječaju za nagradu „Goran“. Novije pjesme objavljuje na svom blogu. Studira komparativnu književnost i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Lidija Deduš (Banjaluka, 1977.) objavljivala je u Temi, Knjigomatu, Afirmatoru, Stranama, Agonu, a sudjelovala je i kao koautor zbirke pjesama mlađe generacije varaždinskih autora 'Aritmia'. Finalistica je izbora za najbolju kratku priču na natječaju Vranac 2016.g.
Perica Dujmović (1980., Rijeka) nakon završene klasične gimnazije u Pazinu upisuje studij povijesti umjetnosti te latinskog jezika i rimske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je između ostalog i u Quorumu, Poeziji, Vijencu, Zarezu, Knjigomatu. 2008. godine dobitnik je književne nagrade Zdravko Pucak za neobjavljenu zbirku pjesama autora do 30 godina te mu je 2009. izišla prva zbirka poezije 'Na dnu šalice moje kave nema mjesta pesimizmu'. 2010. godine finalist je izbora za pjesničku nagradu Na vrh jezika. Pjesme koje ćete pročitati dio su druge, još neobjavljene pjesničke zbirke 'Gotovo Mediteran'.
Anita Pajević (Mostar, 1989.) diplomirala je hrvatski jezik i književnost, dobitnica je prve nagrade “Mak Dizdar” za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis 2015. godine, a za zbirku Perlinov šum (Slovo Gorčina, Stolac, 2016.) osvojila je drugu nagradu Fondacije Nijaz Slipičević.
Ana Marija Grbić rođena je 1987. godine u Beogradu gdje je diplomirala komparativnu književnost, a trenutno je na doktorskom studiju iz književnosti. Jedna je od idejnih tvoraca organizacije ARGH! koja već šest godina svakog mjeseca u Beogradu okuplja pjesnike iz Srbije na večerima poezije. 2012. objavljena joj je prva zbirka 'Da, ali nemoj se plašiti, a 2014. godine 'Venerini i ostali bregovi', koja ulazi u najuži izbor za nagradu Biljana Jovanović. Poezija joj je prevođena na poljski, engleski, slovenski i ruski i objavljivana je u mnogim časopisima i zbornicima u Srbiji i regiji.
Tihana Gambiraža rođena je 1985. u Zadru gdje je završila studij kulture i turizma. Objavljivala je poeziju, prozu i filmsku kritiku u Riječima, Zarezu, RE, Knjigomatu. Članica je zadarskog društva pisaca ZaPis. Živi i radi u Zagrebu.
Bartul Vuksan-Ćusa (Zadar, 1997.) student je politologije u Zagrebu. Pjesme su mu dosad objavljenje u časopisu Kvaka i na portalu Metafora.
Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.
Donosimo ciklus pjesama prošlogodišnjeg dobitnika nagrade 'Na vrh jezika' ('Autopilot', Algoritam, 2015.), Darka Šeparovića.
Karlo Hmeljak (Kopar, 1983.) slovenski je jedriličar i pjesnik, jedan od urednika časopisa IDIOT i autor zbirki ''Dve leti pod ničlo'' (2007.), ''Krčrk'' (2012.) i ''Ljubavne'' (2012.), iz koje donosimo ciklus pjesama u prijevodu Romea Mihaljevića.
Katarina Fiamengo (1984., Kladovo) dobitnica je više regionalnih nagrada za poeziju i prozu. Urednica je rubrike za poeziju elektronskog časopisa ''Afirmator''. Objavila je: ''Profili'' (2007.), ''Veče pre'' (2009.), ''Simbiozi'' (na makedonskom, u prijevodu Elene Prendžove, 2015.)
Marko Pisarević (1982., Hrvatska Tišina) do sada je poeziju objavljivao u raznim zbornicima i časopisima, a književnoj se publici predstavio zbirkom ''Ostatak dana''. Iz rukopisa ''Pobuna pingvina'' donosimo nekoliko pjesama.
Slobodan Ivanović (1988., Nikšić) objavio je dvije knjige pjesama: Adresa sna (2010.) i Osobine (2014). Jedan je od organizatora mjesečnih čitanja poezije ARGH u Beogradu, gdje živi i prevodi s francuskog i engleskog jezika.
Slađana Kavarić (1991., Podgorica) diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Podgorici, piše poeziju i kratke priče, a objavila je zbirke poezije "Sjećanje" (2010.) i "Ljudi niotkuda" (Žuta kornjača, 2016).
Mili Đukić (Mostar, 1987.) objavio je dvije zbirke poezije – 'Sabrana djela iz oduzetog tijela' (Bratstvo duša – 2014.) i 'Zima će ponovo biti teška' (Bratstvo duša – 2015.).
Bojan Vasić (1985., Banatsko Novo Selo) apsolvent je srpskog jezika i književnosti i dobitnik nagrade Mladi Dis za 2009. godinu. Uređuje studentski književni časopis Znak.
Ciklus 'Flamenko utopija' iz istoimene je zbirke pjesama Nadije Rebronje. Ova pjesnikinja, prevoditeljica i esejistkinja rođena 1982. u Novom Pazaru, doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Dobitnica je nagrade Aladin Lukač za najbolju knjigu autora do 27 godina, kao i Priznanja za poeziju gradonačelnika Penonome u Panami. Prevođena je na desetak jezika, a dosad je objavila zbirke poezije 'Ples morima' (2008.), 'Flamenko utopija' (2014.), i 'Alfa, Alef, Elif', izbor iz poezije na španjolskom jeziku (2011.)
Roberto Vodanović Čopor rođen je 1970. godine u Splitu, objavljivao je poeziju u časopisima Tema, Zadarska Smotra, te nezavisnim fanzinima u Hrvatskoj i Engleskoj. Na glazbenoj sceni zastupljen je kroz kantautorski eksperimentalni projekt Čopor.
Anja Marković (1988., Beograd) objavila je zbirku pjesama 'Napolju su ljudi' za koju je 2013. dobila Brankovu nagradu. Diplomirala na Katedri za srpsku književnost i jezik s općom književnošću na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Donosimo ciklus pjesama Kowloon (O gladima).
Muanis Sinanović (1989., Novo Mesto) objavio je Štafetu okoli mestne smreke (2011.), za koju je nagrađen od Društva slovenskih pisaca i Pesmi (2014.) Piše kritike književnih, filozofskih i teorijskih djela, te eseje i društvene komentare za Radio Študent te je dio uredničke ekipe književnog časopisa IDIOT. Studira opću lingvistiku i filozofiju u Ljubljani.
Darko Šeparović (1987., Vela Luka) diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je poeziju i prozu te književne kritike i intervjue. Donosimo ciklus iz nagrađene zbirke Autopilot (Algoritam, 2015.)
Vladimir Stojnić (1980., Beograd) piše poeziju, eseje, kratke priče i književne prikaze, prevođen je na poljski, francuski, engleski, mađarski i slovenski jezik, a dobitnik je i nagrade Mladi Dis za najbolji neobjavljeni rukopis u 2008. godini. Objavio je sljedeće zbirke poezije: Vreme se završilo (2008.), Fotoalbum (2010.), Czas się zakończył (2011.), Poziv na saučesništvo (2011.) i Kutija (2013), iz koje donosimo nekoliko pjesama. Prevodi s engleskog jezika (Edgar Li Masters, Antologija Spun Rivera, 2015.) i uređuje internetski časopis za suvremenu poeziju Agon.
Tino Deželić (1990., Zagreb) diplomirao je povijest i komunikologiju na Zagrebačkom sveučilištu. Očekuje izlazak svoje prve knjige.
Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine, za zbirku Metakmorfoze. Donosimo ciklus 'Portret' iz još neobjavljene zbirke 'Pratišina'.
Bojan Marković (Užice, 1985.) autor je knjige Riba koja je progutala svet (Nagrada Mladi Dis, 2013.) Diplomirao je na Katedri za srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, a poeziju i esejistiku objavljuje u književnoj periodici.
Damjan Pejanović (1993., Cetinje) studira kazališnu režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Cetinju. Preveo je dva manifesta Andriyja Zholdaka: Pismo glumcu i Pismo nerođenom redatelju i glumcu, a u pripremi je i objava drame Opšta mjesta ljubavi.
Katja Grcić (1982., Split) diplomirala je njemački i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru, a stručno se usavršavala pri Sveučilištu Karl-Franz u Grazu, te Institutu za prevoditelje i tumače u Beču. Poeziju objavljuje u časopisima (Quorum, Pobocza, Vijenac, Zarez, Mogućnosti, Tema i dr.), a pojedine su joj pjesme prevedene na poljski, češki i slovenski jezik. Osim poezije, piše i prozu, a bavi se i vizualnom umjetnošću. Uskoro će biti objavljena njena prva zbirka poezije pod nazivom Nosive konstrukcije, u izdanju Meandra.
Marina Tomić (1986., Osijek) objavila je zbirku pjesama "Nastavak zelene priče" (2008.), a pjesme su joj objavljene i u dvjema antologijama: "Drenovačkoj antologiji hrvatskoga pjesništva" (2009.) i "Poetici buke", antologiji slavonskog ratnog pisma (2010.)
Poeziju je objavljivala i u književnim časopisima Aleph, Hrašće, Riječi, Tema, Vijenac i Zarez.
Srđan Gagić rođen je 1988. u Bosanskom Novom, a živi u Beogradu. Autor je knjige pjesama Deca u izlogu, nagrađene na Ratkovićevim večerima poezije 2014. godine, kao i panorame najnovije generacije pjesnika 'bhsc' regije Meko tkivo: izbor iz nove poezije regiona, koja u listopadu izlazi u izdanju Kluba A-302 Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sarađuje sa časopisom za južnu slavistiku Balkan Express iz Zagreba i portalom blacksheep.rs.
Aleksandar Gavranić je pjesnik i glumac rođen u Podgorici 1988. Objavio je zbirku poeziju Krik mašte 2012., a ove godine osvojio treću nagradu na Ratkovićevim večerima. Urednik je emisije „Hermanova sonata“ na radio Krš. Pjesme koje donosimo dio su novog rukopisa.
Danilo Lučić (1984., Beograd) objavio je zbirku pjesama 'Beleške o mekom tkivu' (SKC Kragujevac, 2013.) za koju je 2014. dobio Brankovu nagradu. Diplomirao je srpski jezik i književnost, urednik je u izdavačkoj kući Kontrast izdavaštvo, urednik portala za kulturu i književnost Glif i jedan od organizatora večeri poezije ARGH!
Frane Marčelić (1983.) živi i radi u Preku na otoku Ugljanu. Dosad je objavio nekoliko pjesama u „Zarezu“ i „Agonu“. Svira u post-punk bendu „Lice mista“.
Boris Marić je rođen 15.11.1981. godine u Brčkom (Bosna i Hercegovina), gdje i živi. Piše poeziju i prozu. Prva zbirka pjesama pod nazivom ’Jedan’, objavljena mu je u siječnju 2012. godine u izdanju biblioteke Nova riječ. U pripremi je njegova druga zbirka pod nazivom „Uvod u san“. Pjesme su mu do sada prevođene na češki i danski jezik, te objavljivane u brojnim tiskanim i elektronskim časopisima za književnost i kulturu. Trenutno piše roman, radnog naslova "Putnik".
Ljubomir Đukić (1966) piše poeziju, poetsku prozu, prozu, kritičke osvrte, aktivan je i na polju performansa. Idejni je tvorac i osnivač Umjetničke radionice "Kanjiški krug" i dvojezičnog književnog časopisa "Orbis" (objavljivan od 1996. do 2007. godine).
U rukopisu su mu i knjige „Nije teško biti gay“, "Darežljivi morbidarijum" i "Osobni prtljag".
"Divne, realne laži" je knjiga o poeziji Ljubomira Đukića autora Miodraga Mrkića (objavljena 1999. godine).
Tiho i jednostavno živi i stvara u Subotici izučavajući psihosocijalnu kulturu, umjetnost i komunikaciju seksualnih manjina.
Sisački pjesnik Slavko Jendričko iza sebe ima desetak poetskih zbirki, a uređivao je i književni časopis “Riječi”.
Objavljuje od 1969. godine, Pjesme mu se odlikuju jednostavnošću izraza i gustom metaforikom. Dobitnik je nagrade "Tin Ujević" za zbirku pjesama "Evolucija ludila".
Predstavljamo vam nekoliko pjesama iz nedovršene zbirke: „Vozni red“.
Darko Cvijetić je pjesnik koji živi i radi u Prijedoru, u Pozorištu kao glumac i redatelj.
Napisao je zbirku kratkih priča Manifest mlade bosne i nekoliko knjiga pjesama: Noćni Gorbačov, Himenica, Passport for sforland, Masovne razglednice iz Bosne.
Osnivač je nepostojećeg teatra a pro po prijedor, dramskog studija lijevi teatar desnica i lažne organizacije urba cult 92.
Ivan Zrinušić (1981., Osijek) tekstove je objavljivao u književnim časopisima i zbornicima (Zarez, Vijenac, Ekran priče, Quorum, Aleph, Buntovna proza, Knjigomat, Re, Kolo). Za nezavisnu izdavačku kuću Zdenka Franjića - Slušaj najglasnije!/Bratstvo duša dosad je objavio: Netko nešto ništa , Bilirubin, Vidiš kako je lijepo, Tri mrava i Najbolje je da se ne javljaš.
Željka Horvat Čeč rođena je 1986. Objavila je zbirku pjesama „I zvijezde se smiju krhkosti“, te zbirku proznih crtica „Kauboj u crvenom golfu“. Jedna je od autorica u zbirci poezije „Ima boljih stvari od suhe odjeće“. 2013. osvojila prvu nagradu regionalnog književnog natječaja časopisa Ulaznica iz Zrenjanina. Živi u Rijeci.
Nora Verde pseudonim je autorice rođene 1974. godine u Dubrovniku. Završila je studij Hrvatskog jezika i književnosti u Zadru.
Književnom praksom počinje se baviti kao studentica kada objavljuje prvu knjigu poezije „Sezona bijegova“.
Pod literarnim imenom Nora Verde piše i objavljuje prvo proznu knjigu „Posudi mi smajl“ koncem 2010. te „Do isteka zaliha“ 2013.
Piše i uređuje za feministički portal Vox Feminae.
Darko Cvijetić (1968.,Ljubija Rudnik) piše pjesme i kratke priče. Neke pjesme prepjevane su na engleski jezik, njemački, slovenski, mađarski, poljski, makedonski i jidiš.
U kazalištu u Prijedoru radi kao glumac i redatelj.
Osnovao lažni teatar - A PRO PO Prijedor te lažnu art grupu - URBA CULT 92
Davor Ivankovac (1984., Vinkovci) završio je osnovnu i srednju školu u Vinkovcima, te Filozofski fakultet u Osijeku. Poeziju, kratke priče i književne kritike objavljuje u nizu domaćih i inozemnih časopisa i portala, a poezija mu je prevedena na nekoliko jezika, te zastupljena u nekoliko panorama i antologija. Dobitnik je nagrade Goran 2012. godine za zbirku poezije ''Freud na Facebooku'', te Lapis Histriae 2017. za kratku priču ''Ponedjeljak''. Objavio zbirke poezije: ''Rezanje magle'' (2012.), ''Freud na Facebooku'' (2013.) i ''Doba bršljana'' (2018.).
Pred vama je dosad neobjavljena poezija Nevena Vulića rođenog u Zagrebu 1983. godine, gdje je završio studij francuskog jezika i opće lingvistike na Filozofskom Fakultetu. Prvi put je objavljen kao član književne skupine Eventualizam u zbirci kratkih priča Nagni se kroz prozor (Celeber, 2006). Roman prvijenac, Povijest bolesti, objavljen je 2010. godine u izdanju nakladničke kuće Sysprint.
Uvršten u Antologiju tekstova najmlađe generacije hrvatskih pisaca iz 2012. godine. Piše kritike za Bibliovizor, te surađuje s nizom drugih emisija, portala i časopisa.
Urošu Bojanoviću tek je 21 godina, a već iza sebe ima dvije zbirke poezije i treću na putu. Ne zamara se mladić mrtvim utrkama ko što su potrage za izdavačem. Kad njemu dođe da nešto objavi, on to i objavi pa makar mu sva naklada ležala u ormaru.
Pjesme pred vama su do sada neobjavljene i predstavljaju svojevrsni intro u treću zbirku poezije, radnog naslova Sam u vodi.
Siniša Kekez, koji je pri rođenju zakasnio 367 dana da bi bio rođeni šezdesetosmaš, kasnio je, kaže, i s ostalim stvarima u životu pa pjesme objavljivane u periodici još nije stavio u knjigu. Kasnio je i s razumijevanjem društvenih, ljubavnih i osobnih procesa pa se s njihovim posljedicama tek sada stihovno suočava. Kasnio je i s napuštanjem tiskanog novinarstva i dalmatinske metropole, no dobar je znak da je pjesme u Kritičnu masu poslao na vrijeme.
Predstavljamo vam neke od pjesama iz nove, još neobjavljene zbirke Marka Tomaša, rođenog u Ljubljani 1978. godine. Nakon mnogo knjiga i gradova, trenutno živi u Mostaru.
Predstavljamo vam izbor pjesama iz novog rukopisa Nade Topić, rođene u Splitu 1977.
Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti u Zadru. Živi i radi u Solinu kao knjižničarka. Piše poeziju i kratku prozu. Poeziju objavljuje još od gimnazijskih dana u raznim hrvatskim glasilima (Marulić, Konture, Fokus, Vrabac…). Dobitnica je treće nagrade na Folusovom natječaju za mlade pjesnike «Ivan Merz» 2004. godine.
Samostalnu zbirku poezije Svetac u trajektnoj luci objavljuje 2005., a slikovnicu Kako se rodila roda 2007. U međuvremenu studira na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti u Zadru.
Predstavljamo vam tri pjesme Želimira Periša rođenog 1975. u Zadru. Prva od njih je iz ciklusa za koji je dobio drugu nagradu Ulaznica 2012. Preostale dvije dosad nisu objavljivane.
Periš piše priče, pjesme, stripove, drame, crtice, blogove, statuse, male oglase i popise za dućan. Piše svaki dan. I vikendom.
U 2013. će mu biti objavljena prva knjiga “Mučenice” u izdanju Algoritma. Trenutno piše roman “Vodasneba”.
Faruk Šehić - koji je nedavno za "Knjigu o Uni" dobio nagradu Meša Selimović za najbolji roman regije - vraća se poeziji otvorenog garda. "Altantske pjesme", premijerno, ovdje.
Dmitry Golynko, 1969., pjesnik iz St. Peterburga.
Tri pjesme - ekstatične - dovoljno za upoznavanje.
Pjesme je s ruskog preveo Ivo Alebić.
Krešimir Bagić
Pročitajte pet pjesama - po izboru autora.
Na fotografiji: Bagić čita na tržnici u Županji.
Zavirite u novu zbirku pjesama Olje Savičević Ivančević 'Mamasafari (i ostale stvari)'.
"Popudbina je možda prava riječ za sadržaj zbirke 'Mamasafari (i ostale stvari)' Olje Savičević Ivančević, jer tri ciklusa zbirke su manje ili više izravno vezana za putovanja", kaže se u pogovoru knjige. No, naravno, nije sve u temi - "ostale stvari" su ovdje važnije...
"Meni se čini da nema dobrog pisanja ako ne pišete o onome što vas duboko dira i paralizira, jer talenat, ako ga ima, u tom slučaju može dati najviše od sebe. Pri tom ne mislim da priča mora biti tragična i potresna u nekom fatalnom smislu, ali 'piši o onome što znaš' meni se uvijek ispostavilo kao najkorisniji savjet", kaže Ivana Simić Bodrožić u jednom intervjuu povodom knjige pjesama "Prijelaz za divlje životinje". Ovdje, pak, možete zaviriti u ovu živu, vibrantnu knjigu.
Osam pjesama iz "Prijelaza..." po izboru autorice.
Rok za slanje pjesama je 31. prosinca 2019., a nagrađeni rukopis bit će objavljen u obliku knjige, u ediciji Novi hrvatski pjesnici, u izdanju SKUD-a Ivan Goran Kovačić.
Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.