poezija
Petra Rosandić: Poezija
Petra Rosandić (Split, 1985.) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom Fakultetu u Splitu. Objavljivana je u relevantnoj regionalnoj periodici i zbornicima: Zarezu, Temi, Poeziji, Ulaznici, Fantomu slobode, Rukopisima 36, Antologiji mladih suvremenih autora BHSC jezika FFZG-a ''Meko tkivo''. Rukopis na engleskom jeziku Why I died 2015. godine ušao je u polufinale internacionalne nagrade ''Tomaž Šalamun'' američkog časopisa Verse. Živjela je u Dublinu, radila kao plesni koreograf i statist, te kao izvršna urednica i članica žirija književnog sajta Kritična masa. Objavila je zbirke poezije Ako dugo držiš usta otvorena (Presing, Srbija, 2014.) i Pred lavu (Durieux, Zagreb, 2019.) Bavi se digitalnim kolažem (Petra Rosa) i dizajnom nakita (Ka'looda). Živi u Madridu.
poezija
Monika Filipović: Poezija
Monika Filipović rođena je 1996. godine u Zagrebu. Studij europske i međunarodne politike završava u Francuskoj. Pjesme su joj objavljene u mnogim zbornicima, časopisima i književnim portalima, među kojima su PPM Enklava, Književne vertikale, Književni klub, Poezija i Strane.ba. Njezin stil je izravan i oštar, često ironičan, ali nikad hladan.
proza
Dunja Lacković: Berlin, prvi put (ulomak)
Dunja Lacković (Zagreb) je nesuđena anglistica koja je s vremenom postala magistra politologije. Tijekom nekoliko godina života u Berlinu neizbježno se kretala u umjetničkim i aktivističkim krugovima. Pisanjem se bavila kroz glazbeno novinarstvo, a jedan od njezinih proznih rukopisa našao se u finalu V.B.Z.-ovog natječaja za najbolji neobjavljeni roman 2023. godine. ''Berlin, prvi put'' njezin je prvi rukopis koji je u kraćem formatu, na engleskom jeziku, objavljen ovog proljeća u Njemačkoj.
poezija
Anđela Milinković: izbor iz zbirke pjesama ''Godine Mondrijana''
Anđela Milinković (Beograd, 1987.) završila je studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu, sa fokusom na modernu umjetnost. Nekoliko godina je radila na kustoskim izložbenim projektima i u području upravljanja muzejskim zbirkama. U prošlosti su je okupirali i aikido, psihodrama i aktivistički zborovi. Od 2020. godine radi za njemačku IT firmu, piše poeziju i čeka da vidi kojim novim zanimanjima će je život iznenaditi. Pjesme su joj objavljivane u zbornicima Bludni stih, Tajni grad i Sunčana strana ulice izdavačke kuće Enklava, u književnim časopisima Buktinja, Koraci, Dometi, Beogradski književni časopis, na portalima Astronaut, Čovjek časopis i Strane, kao i u izdanju Muzeja Jugoslavije, Mesto pesnika u radničkom stroju, u okviru radionice o radničkoj poeziji. Pjesmu Čekajući da brat postane drvo je izdavačka kuća Slavitude prevela na francuski jezik. “Godine Mondrijana” je njena prva zbirka poezije.
poezija
Lena Petrović: izbor iz poezije
Lena Petrović (Beograd, 1984.) završila je osnovne studije prava u Beogradu i master studije međunarodnog prava ljudskih prava u Vašingtonu gde trenutno živi. Prethodno je radila u Beogradskom centru za ljudska prava i pružala pravnu pomoć izbeglicama. Dobitnica je Fulbright, DAAD i IPS stipendija za profesionalno usavršavanje u SAD i Nemačkoj. Pesme i prozaide su joj objavljivane u književnim časopisima, zbornicima i na portalima sa prostora bivše Jugoslavije i Amerike: Antibarbarus, Koraci, Gradina, Enklava, Strane, Sovremeni dijalozi, A Priori, IHRAF Publishes, Topical Poetry. Autorka je knjige pesama „Sirene ne primaju keš“ (PPM Enklava, 2023) koja je 2024. ušla u uži izbor za Nagradu „Miroslav Antić“ i u najuži izbor za Nagradu „Risto Ratković“. Američki magazin International Human Rights Art Movement nominovano je njenu prozaidu „Barcode: Embargo“ za antologiju The Best American Short Stories 2023. Piše na bchs i engleskom, prevođena je na makedonski. Članica je pesničke družine „Sise i gobleni“.
poezija
Tatjana Gromača: Ivan Bezdomnik i njegove pjesme (izbor)
Tatjana Gromača rođena je 1971. godine u Sisku. U Zagrebu je završila studij filozofije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu.
Knjige su joj prevođene na brojne evropske jezike (engleski, njemački, talijanski, španjolski, češki, slovenski, poljski, bugarski, rumunjski, makedonski). Njemačko izdanje njenog romana „Božanska dječica“ (Stroux Edition, Műnchen, 2022., preveo Will Firth) nagrađeno je godišnjom nagradom Nezavisnih nakladnika Bavarske, u Műnchenu, 2022.
Bila je stipendistica berlinske Akademije umjetnosti, godine 2001.
Prema njenom kratkom romanu „Crnac“, Hrvatsko narodno kazalište „Ivan pl. Zajc“ u Rijeci uprizorilo je 2009. godine nagrađivanu kazališnu predstavu (u režiji slovenskog redatelja Tomi Janežića).
Roman „Božanska dječica“ dobio je nagradu „Vladimir Nazor“ za godinu 2012., kao i nagradu „Jutarnjeg lista“ za roman godine.
Za knjigu pjesama „Ivan Bezdomnik i njegove pjesme“ primila je 2024. Nagradu „Tonko Maroević“, hrvatskog P.E.N. centra.
Živi u Puli.
poezija
Jelena Radovanović: izbor iz poezije
Jelena Radovanović (Bor, 1972.) diplomirala na Odseku za anglistiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Živi i radi u Nemačkoj od 2002. godine i bavi se predavanjem engleskog i nemačkog jezika i književnim prevođenjem sa nemačkog. Do sada je objavila četiri knjige poezije: Povremeni prekidi sa zujanjem (2000), Sitne iznutrice (2002), Džibra (2006), Otvoreni prelomi (2012) i Strano telo (2024). Dobitnica je Disove nagrade 1999. godine za prvu knjigu pesama, Brankove nagrade Društva književnika Vojvodine 2001. godine, Nagrade za knjigu godine Narodne biblioteke u Boru 2003. godine i dve prve nagrade Univerziteta u Braunšvajgu, Nemačka, za poeziju pisanu na engleskom jeziku.
poezija
Aljoša Pužar: Kaos me prati (izbor)
Aljoša Pužar (Rijeka, 1974.) je hrvatsko-talijansko-slovenski kulturolog, antropolog i pisac. Studirao kroatistiku u Rijeci i komparatistiku u Zagrebu. Doktorirao u Rijeci (2006) i Cardiffu (2015). Redovni je profesor kulturologije i urbane antropologije na Sveučilištu u Ljubljani i trenutni podpredsjednik svjetske kulturološke organizacije (ACS). Predavao je traduktologiju, kroatistiku i kulturologiju na sveučilištima u Trstu i Rijeci, te na Sveučilištu Umjetnosti u Berlinu (UDK). Od 2006. do 2016. predavao je kroatistiku, kulturologiju, rodne studije, kulturnu antropologiju i kulturalnu geografiju na južnokorejskim sveučilištima u Seulu (Yonsei, HUFS). Objavljivao je monografije i znanstvene članke o regionalnoj književnoj povijesti, studijima slatkoće/medenosti, rodnim i seksološkim temama, korejskoj popularnoj kulturi i drugom. Djelovao je kao urednik, kolumnist, kritičar, te književni prevoditelj s talijanskog, slovenskog i engleskog. Voditelj je programa Doručak s autorom pulskog sajma knjige, te drugih književnih događaja. Objavljuje eksperimentalnu etnografiju i autoetnografiju, eseje, kratke priče i pjesme. Knjiga Pitanje nadležnosti (Fraktura, 2024) je autorova prva cjelovita zbirka poezije, oblikovana u tri cjeline, u rasponu od nepromijenjenih readymade zapisa, preko etnografskih promatranja u stihu, do autoetnografskih poetskih sondiranja.
poezija
Višnja Begović: izbor iz poezije
Višnja Begović rođena je u Beogradu 1995. godine. Studije pevanja završila je u Bostonu, a master studije menadžmenta u kulturi u Njujorku. Pesme su joj objavljivane u časopisima, na više internet portala, u zbornicima “Tajni grad” i “Signali u noći” PPM Enklave, kao i u zborniku “Nova BHCS poezija, drugi tom” (Slavitude, 2023) u prevodu na francuski jezik. Prvu zbirku pesama “Džet-leg” (PPM Enklava) objavila je 2023.
poezija
Vojo Šindolić: Evo što su mi riječi učinile (izbor iz zbirke pjesama)
Vojo Šindolić rodio se 1955. u Dubrovniku. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Dubrovniku, a Filološki fakultet (grupa za komparativnu književnost) u Beogradu i Naropa University u Boulderu, Colorado.
U razdoblju od 1975. do 1979. bio je jedan od urednika tada jedinog jugoslavenskog časopisa za rock glazbu Džuboks. U tom razdoblju, a i poslije, napravio je brojne razgovore s članovima rock & roll grupa kao što su Grateful Dead, Pink Floyd, Led Zeppelin, The Who, Allman Brothers Band i pojedincima kao što su Leonard Cohen, John Lennon, Van Morrison, Neil Young, Kris Kristofferson, Patti Smith, Bob Dylan, Johnny Cash itd.
Počasni je član Američke akademije umjetnosti i književnosti. Također je počasni član američkog PEN centra. Bio je gostujući predavač suvremene američke književnosti na University of California u San Franciscu i Berkeleyju. Član je hrvatskog PEN centra, HDP-a i DHKP-a.
Od 1975. naizmjenično je živio u Beogradu, San Franciscu, Veneciji, Trstu, Kopru, a 2008. godine vratio se u rodni Dubrovnik gdje živi kao slobodni umjetnik.
Prvu knjigu pjesama pod naslovom Prelazni prizor objavio je u Dubrovniku 1979. Za knjigu Svakodnevica, objavljenu na Cetinju 1985. dobio je Nagradu Aleksandar Leso Ivanović. Sredozemna medvjedica objavljena je u Dubrovniku 1987. kao bibliofilsko izdanje. Pjesme nastale od 1980. do 1984. tiskane su 1988. u zbirci Dekompresija. Biblioteka Feral Tribune objavila je 2002. Šindolićeve opsežne izabrane pjesme pod naslovom Poziv na crninu, a drugi dio izabranih pjesma objavila je nakladnička kuća Vuković & Runjić 2010. pod nazivom Povijest bolesti: rane, neobjavljene i nove pjesme, 1973.-2008. Ista nakladnička kuća objavila je 2013. njegove nove izabrane pjesme pod naslovom Smrt i druge ljubavi. Potkraj 2020. u nakladi Vuković & Runjić objavljene su mu nove pjesme pod naslovom Više lica jednine: nove pjesme 2014.-2019.
U Srbiji su mu objavljene izabrane pjesme pod nazivom Nevidljivi bjegunac (2013.), a u Crnoj Gori pod nazivom Točka otpora (2019.).
Na stranim jezicima izabrane pjesme objavljene su mu na engleskom Behind the Darkness (Butcher Shop Press, 2005.), japanskomYami no Haigade (Blue Jacket Press, 2008.) i talijanskom Il Punto della Resistenza (Casa della Poesia, 2015.).
Objavio je i prijevode pedesetak knjiga iz suvremene američke književnosti: Lawrence Ferlinghetti, Jack Kerouac, Allen Ginsberg, Gary Snyder, Gregory Corso, Michael McClure, Charles Bukowski, Ezra Pound, Sam Shepard, John Fante, Patti Smith, Jim Morrison, Thomas Merton, Tennessee Williams, William Carlos Williams itd., a s japanskog jezika preveo je djela pisaca kao što su Yukio Mishima, Haruki Murakami, Shusaku Endo, Junichiro Tanizaki, Yoko Ogawa, Ryunosuke Akutagawa itd.
poezija
Dinko Telećan: Knjiga posjeta (izbor iz zbirke)
Dinko Telećan rođen je 1974. godine. Prevodi i piše. Dosad je objavio šest zbirki pjesama, dvije knjige eseja, dvije putopisne knjige i jedan roman. U više navrata su ga preveli i nagradili. Počasni je konzul Republike Užupis u Zagrebu.
proza
Eliša Papić: Sagradili smo kuću
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eliša Papić (Beograd, 1992.) osnovnu školu pohađao je u Puli, gdje je završio i jezični smjer Gimnazije Pula. Nakon toga seli u Rijeku, gdje završava Medicinski fakultet i započinje svoj rad na Klinici za neurologiju kao specijalizant. Nagrađivani je pisac, pjesnik, glazbenik i liječnik. Autor je romana “Šest žica i Stetoskop” (Naklada Bošković, 2017.) te “Gad” (Vlastita naklada, 2022.) te zbirke pjesama “Aurora” (Vlastita naklada, 2020.). Njegova priča “Da je bar sve to rock’n’roll” proglašena je najboljom kratkom pričom na 7. natječaju za kratku priču Muzeja Anđela 2018. godine. Sa kratkom pričom Monument, ulazi u top 27 kratkih priča na 16. WHFestu, a pričom “ Johnny Gitara “ ulazi u zbirku 17 kratkih priča na 6. natječaju za kratku priču Gradske knjižnice Samobor. 2019. godine sa svojom pričom “Pogreb za dvoje” pobjeđuje na Festivalu europske kratke price ( FEKP ). 2020. godine svojom pričom “Hohnerica” ulazi u zbirku Gradske knjižnice Samobor. 2021. godine osvaja drugo mjesto na natječaju Metafora s pričom “Sirene”. Kao glazbenik iza sebe ima nekoliko izdanja pod imenom Elisha (Chapters, 2018.; Chaos Buddy, 2019.; “Let me tell you about” 2020. ; “Amy”, 2021.). Njegov album “Let me tell you about” u užem je izboru za najbolji album RiRocka 2020. godine. Trenutno radi kao liječnik, specijalizant neurologije u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, te stvara novu glazbu, piše prozu i poeziju.
proza
Dina Vukelić: Fasade
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Dina Vukelić (Zagreb, 1990.) je dramaturginja je i dramatičarka. Nakon završetka studija komparativne književnosti i primijenjene lingvistike na Filozofskom fakultetu te dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti 2015., aktivno se bavi dramaturgijom i pisanjem za kazalište i radio. Ostvarila je suradnje s mnogim kazalištima (HNK u Zagrebu, HNK Ivan pl. Zajc, INK Pula, ZKM, SK Kerempuh, GK Žar ptica, GK Gavella, Dječje kazalište Dubrava, itd.), a radila je i na nezavisnoj sceni (Eurokaz, Teatar Rugantino, Ludens teatar, Mali teatar, Empiria teatar, Presvrt i dr.). Izvedeni su joj dramski tekstovi “Ako kažeš, gotov si” (GK Žar ptica), “Darian, hrvatski kralj samopomoći” (SK Kerempuh), “Dnevna doza mazohizma” (MKC, Skopje), “Muke sv. Sanje u karanteni” (dio omnibusa “Monovid–19”, ZKM), “Moderni oblici patnje” (GK Gavella, Ludens teatar) i “Digitalno sama” (Empiria teatar, Scena Ribnjak). S Dramskim programom radija surađuje od 2013. godine kao autorica dramatizacija, vanjska dramaturginja emisije KriK (2020. – 2022.) te autorica radiodramskih tekstova izvedenih u Radio ateljeu: “Obična”, “One male stvari nakon polusna”, “Ako kažeš, gotov si”, “Dnevna doza mazohizma”, “Moderni oblici patnje” i “Krotka se buni”. Tekstovi su joj prevedeni na poljski, makedonski i francuski jezik te tiskani u publikacijama (Kazalište, Naklada Pozor). Od 2021. producentica je i dramaturginja Empiria teatra. Trenutno radi kao samostalna umjetnica.
proza
Dora Levačić: Zavoj usred ničega (ulomak)
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Dora Levačić (Zagreb, 1989.) diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a studirala je i rusistiku. Radi na regionalnom portalu Bilten gdje uređuje i piše tekstove društvene tematike, a povremeno ubaci i književne preporuke. Surađuje u emisijama Signatura i Skitnje u zvuku na Trećem programu Hrvatskog radija. Honorarno lektorira, prevodi i uređuje prozu i publicistiku. Završila je (pre)više radionica kreativnog pisanja i scenarističkih radionica. Prozu piše od osnovne škole i dosad nije ništa objavila. Osim književnosti voli planinariti, tarot, tradicijsku muziku i istraživati Liku.
poezija
Vid Bešlić: Izbor iz poezije
Vid Bešlić (Sisak, 2000.) završio je Prvu osnovnu školu u Petrinji te jezičnu gimnaziju u Sisku. Vid nije samo pjesnik, on je i glazbenik pa ne čudi da je završio i Glazbenu školu Frana Lhothe u Sisku. Tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja aktivno je sudjelovao u dramskoj i novinarskoj sekciji. U slobodno vrijeme komponira, piše poeziju, svira glasovir i gitaru, bavi se dramskom umjetnošću i glazbenom produkcijom. Aktivno surađuje s Kino klubom Sisak te Interpretacijskim centrom baštine Banovine. 2021. godine upisuje glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
poezija
Lea Lepur: Izbor iz poezije
Lea Lepur (Zagreb, 1997.) od 2017. živi i radi u Engleskoj gdje je završila studij engleskog jezika i kreativnog pisanja. Objavila je dvije pjesme (Las Calles de Madrid i Madrid from a White Room) u antologiji studentske poezije Other Worlds fakulteta Birmingham City University (BCU). Nedavno je objavila i seriju pjesama Razdoblje velike vode u časopisu Tema te u online časopisu Libartes.
poezija
Lukre Đuka-Alemani: Izbor iz poezije
Lukre Đuka-Alemani (Dubrovnik) pohađala je radionicu kreativnog pisanja u CeKaPe-u kod Ivane Bodrožić, kao i radionicu pisanja poezije u Booksi kod Dorte Jagić. Piše za portal o kulturi i umjetnosti, Ziher.hr. Dosad nema iskustva s objavama radova na portalima.
poezija
Nikola Šerventić: Izbor iz poezije
Nikola Šerventić (Zagreb, 1988.) završio je diplomski studiji fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Pjesme su mu objavljene u časopisu Tema, u grupnoj zbirci ˝Na početku novog kruga˝, a pjesma ˝ti˝ uvrštena je u zbornik za nagradu ˝Milo Bošković˝. Izbor pjesama predstavljen mu je u emisiji Poezija naglas na Trećem programu Hrvatskog radija. Dobitnik je nagrade ˝Na vrh jezika˝ 2022. godine. Živi i radi u Zagrebu.
poezija
Suzana Džuver: Izbor iz poezije
Suzana Džuver (Kula, 1996.) diplomirala je na odsjeku komparativne književnosti s teorijom književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Trenutno završava master studije na istom odsjeku. Poezija joj je zastupljena u zbornicima Rukopisi 45, Tajni grad i zborniku pjesama s konkursa za pjesničku nagradu Milo Bošković, u časopisima Poezija, Beogradski književni časopis i Panache, te na književnim portalima Astronaut, Strane i Čovjek-časopis. Povremeno piše književnu kritiku za koju je osvojila drugu nagradu na međunarodnom festivalu književnosti Bookstan u Sarajevu, a također je objavljivala i na portalu Bookvica. Prvu pjesničku zbirku Riblja kost objavljuje 2022.godine u izdavačkoj kući PPM Enklava.
o nama
Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) otvoren do 10. prosinca
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
proza
Robert Aralica: Gugutka
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
proza
Iva Esterajher: Priče
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
proza
Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
proza
Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
proza
Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
proza
Eva Simčić: Maksimalizam.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
poezija
Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
poezija
Maja Marchig: Izbor iz poezije
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
poezija
Juha Kulmala: Izbor iz poezije
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.
Stranice autora
_Logo.svg.png){kind=logo}
