Jurica Pavičić

 

Rođen 1965. u Splitu, gdje je završio i sred­nju školu. Diplo­mi­rao povi­jesti i svjet­sku književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1990. trajno živi u Splitu i radi kao film­ski kritičar i kolum­nist različitih novina («Slo­bodna Dal­ma­cija», «Vijenac», «Zarez», «Nedjeljna Dal­ma­cija», «Jutar­nji list»…). Godine 1992. nagrađen naci­onal­nom nagra­dom za film­sku kri­tiku «Vladi­mir Vuković». Od 1994. piše u različitim novi­nama tjednu kolumnu «Vijesti iz Lili­puta» u kojoj secira društvo, poli­tiku i kul­turu ratne i pos­li­je­ratne Hrvat­ske. Za tek­s­tove iz te serije 1996. dobiva nagradu naci­onal­nog novi­nar­skog društva «Marija Jurić Zagorka», 2002. nagradu za dopri­nos novi­nar­stvu «Veselko Tenžera», a 2007. nagradu «Miljenko Smoje» Slo­bodna Dalmacije.

U književnosti se javlja 1997. soci­jal­nim tri­le­rom «Ovce od gipsa» u kojem pro­ble­ma­ti­zira tema­tiku ratnog zločina u ambi­jentu ratnog Splita godine 1992. Taj će roman iduće godine biti nomi­ni­ran za naci­onalnu proznu nagradu «Gjal­ski». Godine 2000. objav­ljuje drugi roman «Nedjeljni pri­ja­telj», krimić koji tema­ti­zira soci­jalna proturječja Hrvat­ske deve­de­se­tih. U različitoj peri­odici objav­lji­vao i kratke priče. Godine 2000. u Hrvat­skom narod­nom kazalištu u Splitu pra­izve­dena mu je drama «Trovačica» koje je pret­hodne godine osvo­jila naci­onalnu nagradu za dramu «Držić». Godine 2001. obja­vio sabrane tek­s­tove iz serije «Vijesti iz Lili­puta» kao knjigu. Iste godine obja­vio i mono­gra­fiju o hrvat­skoj postmodernističkoj fan­tas­tici. Treći roman «Minuta 88» objav­ljuje 2002, a riječ je o romanu ambi­jen­ti­ra­nom u svijet nogo­meta i navijačke sup­kul­ture. Roman je ušao u uži krug za nagradu «Jutar­njeg lista» za naj­bo­lju proznu knjigu godine. Četvrti roman «Kuća njene majke» objav­ljuje 2005. u izda­nju Jutar­njeg lista. Peti mu je roman – «Crven­ka­pica» – izašao je u rujnu 2006.

Kratke priče i eseji prevođeni su mu na engle­ski, njemački, tali­jan­ski i bugar­ski. Roman «Ovce od gipsa» pre­ve­den je na njemački u izda­nju Nummer 8 iz Wet­z­lara. Švicarski časopis Facts pro­gla­sio je to izda­nje trećom naj­bo­ljom knji­gom godine na njemačkom govor­nom području u kate­go­riji krimića i tri­lera. Po istom romanu načinjen i film u režiji Vinka Brešana «Svje­doci» koji je uvršten u kon­ku­ren­ciju film­skog fes­ti­vala u Ber­linu, gdje je nagrađen i eku­men­skom nagra­dom. Za sce­na­rij tog filma Pavičić je 2003. nagrađen Veli­kom zlat­nom arenom za sce­na­rij fes­ti­vala u Puli.

O svom književnom putu Pavičić kaže: "Putanja proznog pisca ponajčešće otpočinje pisanjem kratkih priča, objavljivanjem pripovjedaka u časopisima, da bi potom, nakon šegrtovanja i sazrijevanja, na red stiglo Njeno Veličanstvo – roman.

U mom slučaju, povijest je išla oprečnim smjerom. Od konca devedesetih, objavio sam pet romana, romana u kojima sam nastojao povezati sastavnice nekonvencionalnog, pametnog žanrovskog štiva (trilera i krimića) sa socijalnim romanom. Nakon dekade pisanja romana, počeo sam pisati kratke priče i postao potpuno opčinjen njima. Nakon duge potrage, pronašao sam priče kakve pišem dobro: nešto dulje, s duljim odsječkom vremena koji katkad obuhvaća desetljeća, s više likova u složenim konstelacijama- a opet, sve to ukratko. Priče koje volim nalik su romanima (ili filmovima) stiješnjenim u malu bočicu."

 

Bibli­ogra­fija:

  • Ovce od gipsa, roman, A.B. Gigan­tic,
    — Solin-​Split 1998.
  • Nedjeljni pri­ja­telj, roman,
    — Znanje, Zagreb, 2000.
  • Hrvat­ski fantastičari -
    — jedna književna gene­ra­cija
    ,
    — Zavod za zna­nost o književnosti
    — FF u Zagrebu, Zagreb 2000.
  • Vijesti iz Lili­puta, eseji i kolumne,
    — v.b.z. Zagreb, 2001.
  • Nac­h­t­bus nach Triest,
    — Kri­mi­nal­ro­man,
    — Ver­lag­haus No.8, Wet­z­lar 2001.
  • Minuta 88, roman,
    — v.b.z., Zagreb, 2002.
  • Split by Night, eseji i kolumne,
    — Split 2003.
  • Kuća njene majke, roman,
    — Jutar­nji list, Zagreb 2005
  • Crven­ka­pica, roman,
    — v.b.z. Zagreb 2006.
  • Patrola na cesti, Zbirka priča,
    — v.b.z. 2008.

 




Pavičićeva 'Patrola na cesti' na talijanskom

Patrola na cesti, zbirka pripovjedaka Jurice Pavičića upravo je izišla u Italiji. Pod naslovom "Collezionista di serpenti" (Skupljač zmija), u prijevodu Estere Miočić Monzali, zbirka je izišla u izdanju talijanske izdavačke kuće Salento Books iz Leccea koja je specijalizirana za književnosti jugoistočne Europe i koja u svom programu ima i pisce poput Davida Albaharija, Svetislava Basare i drugih. Knjiga će se u distribuciji naći u studenom, a promocija je predviđena za početak prosinca u Rimu.

Zapadni kanon istočnoeuropskog filma

JURICA PAVIČIĆ

Pročitajte ulomak iz analitične i važne knjige "Postjugoslavenski film - Stil i ideologija" (Hrvatski filmski savez) Jurice Pavičića. Riječ je o dijelu knjige koji, između ostalog, govori o načinu na koji Zapad oblikuje balkanske kinematografije.

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg