proza

Ilija Đurović: Crne ribe

Ilija Đurović (Podgorica, 1990.) od 2010. objavljuje u crnogorskim i regionalnim časopisima za književnost. Priče su mu objavljene u antologijama „Vranac – najbolja kratka priča 2010“ (Podgorica, 2010.), „A Sea of Words“ (Barcelona, 2011., 2012.), „Dosta je bilo priče“ (Crna Gora, Hrvatska, 2011.), Best European Fiction 2016 (Dalkey Archive Press, SAD, 2015.). Objavio je zbirku priča „Oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima“ (Žuta kornjača, 2014).



 

CRNE RIBE

 

 

    Nakon prolaska kroz Nikšić, uz rijeku, ka šumama na istoku, ulazi se u grad Plužine. S puta se vidi nepomično sivo, vještačko jezero. Iznad kafane Dildo izgrađen je novi grad. Stari je pod vodom, sedamdeset metara duboko. Bio sam na vještačkom jezeru u vještačkom gradu.

     Del Arno, organizator dana SM kratke priče i vlasnik kafane Dildo, nakon dva minuta razgovora ponudio mi je piće. Popio sam prvu votku i naručio još jednu. Preko ivice kristalne čaše jezero je bilo blistava hauba u zimzelenoj dosadi.

      Ono je Misi, rekao je. Vidio sam crni oblik u svjetlu. Bila je jedino biće na obali.

       To je autorka iz Zagreba, više porn nego SM, upoznaćete se. Crna kosa i crna odjeća izgledali su privlačno u pejzažu borova i vode. Misi je krenula ka nama.

       Uživaš, rekao je Del Arno.

       Čekam da se pojavi čudovište.

       Ovo je Salo, Del Arno me predstavio i pozvao nas na doručak.

       Tokom jela uglavnom je pričao o sebi. Rođen je u Plužinama, živio u Podgorici, studirao u Beogradu. U Podgorici je često svraćao u Zwanglos II. Među gostima je upoznao nekoliko SM fanova. Neki od njih su pisali priče. Čitali su mu svoje stvari. Nakon dvadeset godina vratio se u Plužine i otvorio kafanu s apartmanima. Pokrenuo je portal za SM književnost i objavljivao djela prijatelja. Kad mu je uređivanje sajta dosadilo napravio je mali festival SM kratke priče i četvrtu godinu zaredom okupljao anonimne autore. Bio sam jedini gost iz Crne Gore. Misi je otkrio na slabo poznatom portalu za kvir književnost. Mene je našao na hrvatskom porno-forumu. Uprkos smrti Plužina njegovi apartmani su radili, privlačio je strance željne skupog planinskog ugođaja i od dijela zarade finansirao mali festival.

    Misi je predložila da se provozamo nakon doručka. Pitali smo Del Arna što preporučuje turistima. Na komadu papira nacrtao je mapu sa imenima sela na starom putu Plužine-Žabljak. Ja idem ispred, rekla je. Sjela je na motor parkiran pored kafane. Ušao sam u kola i krenuo za njom ka izlazu iz grada.

     Na skretanju ka Trsi gledao sam kako se utegnuto dupe motoristkinje naginje sa kožnog sjedišta. Udaljavali smo se od sivog jezera, livade su se završavale u planinama. Kad smo naišli na tablu sa znakom Pišče, Misi se zaustavila. Ispred kuće s krovom do zemlje, sjedio je muškarac. Podigla je vizir i pitala kuda možemo do Prutaša. Ovuda, rekao je i dlakavom rukom pokazao ulicu. A što je ovo, pitala je. Kafana. Misi se nasmijala. Jebeš festival i Del Arna, ovo mi bolje izgleda, rekla je i pogledala oko nas. Osjećao sam kako se približava novi napad. Moja pluća bila su kaktusi davljeni planinskim vazduhom. Pokušavao sam da kontrolišem disanje.

      Popili smo pivo i krenuli dalje. Put je postajao teži. Ispod vrha Prutaš drugi put smo se zaustavili. Misi je izvadila flašu votke iz ranca. Rekla je kako pretpostavlja da oboje želimo provod na Del Arnovom festivalu. Skinula je usku opremu za vožnju, opkoračila me i lako nas dovela do kratkog, dosadnog orgazma. To je bilo upoznavanje tijela. Nakon pauze, iz kofera na motoru izvukla je prvu igračku tog dana. Rebrasta sprava mogla je istovremeno da uđe u analni otvor muškarca i žene. Spojio sam nas. Bio je to prvi put da sa nekim iskoristim pravu igračku. U stvarnom životu moje SM želje trulile su kao neosunčane biljke. Još od ranog puberteta najbolnija zadovoljstva bila su ono što sam želio, ali nikad nisam našao partnere za sebe. Nisam mogao da dišem ako nemam nekog da me stegne za grlo, da me vezuje i muči dok svršavamo. Kod kuće, roditeljski prezir bio je potpun od trenutka kad je majka otvorila sto u mojoj sobi i našla jeftine igračke kupljene u jedinom, slabo opremljenom seks-šopu u gradu. Umjesto stvarnih mučenja imao sam sajtove za odabrane i masturbacije s davljenjem. Djevojkama sam uvijek polako otkrivao sklonost ka povređivanju, ali sve bi na kraju pobjegle. Kad smo izvukli igračku iz nas, Misi je očistila i spakovala u torbu. Obukli smo se i krenuli.

    Nakon nekoliko kilometara uspona i krivina stigli smo do Sedla. To je bio sljedeći vrh na Del Arnovoj mapi. Pratio sam kazaljku temperature motora kako se podiže ka nebu zajedno s dvije hiljade metara visokim kamenom u obliku sprave u koju bih vezao Misi i ulazio u nju iz bolnog zaleta na ljuljašci. Ponovo smo se zaustavili. Misi je pila votku i pričala. Rekla je da su njene priče roller-coasteri, skupa i kvalitetna skalamerija s koje uglavnom silaziš usran. Prije nekoliko godina otvorila je izdavačku kuću Porns&Noble i objavila prvu knjigu. Izdavači su govna, rekla je. Poljubio sam je i zamolio da me udari između nogu. Kad sam legao na travu stavila je dva prsta u mene. Lako je pronašla prostatu. Uhvatila me za testise i kombinacijom četiri stiska – tri kratka jaka, jedan duži i jači, što je bio SM citat prvih taktova Betovenove Pete simfonije – iscijedila posljednje kapi.

      Tog jutra Del Arno nam je pričao o bogumilskim grobovima iznad jezera. Oni su bili sljedeća tačka na našoj mapi. Parkirali smo se na kraju asfaltiranog puta i krenuli uz liticu, do čistine između drveća. Našli smo tri izdvojena stećka okrenuta ka brani i gradu. Zbog nepomične, mrtve rijeke poželio sam da više nikad ne vidim jezero. Pogledao sam stećke i odabrao kamen s primitivnim crtežom muškarca. Misi je iz džepa izvadila kesicu meksičkog zadovoljstva. U zlatnom prahu bilo je različitih kombinacija čilija napravljenog da ne ošteti sluzokožu.

    Ležao sam i gledao Misi. Spavala je. Bila je najljepša, jedina žena u mom životu. Probudila se i rekla da je vrijeme da krenemo. Vozili smo prema Plužinama. Kad smo se parkirali ispred Del Arnove kafane otišli smo do plaže. Krenula je ka jezeru. Gledao sam kako se pretvara u crnu ribu i nestaje u vodi.

 

    Znao sam da Misi neće ponovo izaći. Otišao sam do Del Arna na večeru. Del Arno je znao za Misi. Sad si upoznao našu Pepeljugu, rekao je. Bio je pijan. Gledao je koga će od pisaca nakon prvog čitanja da odvede u najbolji apartman. Rekao sam mu da se ne osjećam dobro. Nije me slušao. Ušao sam u kola i krenuo ka Podgorici, ka zidovima što me čitavog života dijele od hrkanja roditelja u sobi pored. Napisao sam priču za Misi. U priči, okrenuo sam se na ulasku u Nikšić, kod kafane Riverside, i vratio se u vještački grad. Ostavio sam kola ispred kafane Dildo i spustio se do plaže. Sjeo sam na obalu. Ništa se nije događalo. Voda je bila odvratna. Pored mene je ležalo nekoliko gostiju SM festivala, pijanih i spremnih za jebanje. Odbio sam njihovo društvo i prespavao u šatoru s parom iz Rusije. Sljedeće večeri kamperi su otišli, ja sam ostao.

      Spavao sam na plaži, kamenje je postajalo hladnije. Onda se pojavila Misi, zagrlila me i pretvorila u crnu ribu. Ušla je sa mnom u vodu i pokazala mi tajne jezera. Od tada plivamo kroz ostatke kamenih kuća, parimo se i povređujemo svakog dana. Gledamo ugojene somove kako odvlače leševe radnika hidrocentrale što upadaju u vodu i ostaju sa nama. Nikad nisam poželio da izađemo. Jezero je duboko i na dnu je grad. Kad automobili slete sa mosta sisamo njihova stakla dok sporo tonu. U zavisnosti od toga jesu li samoubice ili nesrećni slučajevi, putnici u kolima na početku pokušavaju da otvore vrata, polome prozor, trzaju se ili čekaju kraj. Niko ne izvlači davljenike i olupine. Odsjaji metalik-sivog tla naše su jedino sunce. Kroz njega ćemo plivati srećno, u vodenom bolu do kraja života. 

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg