panorama

20 Essential Films for an Introduction to Yugoslavian Cinema

Once upon a time there was a country, and that country made films. The films produced in the former Yugoslavia remain fascinating for anyone interested in the country or in films. This list is by no means definitive, for Yugoslav cinema is too rich and varied for that. It is rather, a primer for those unfamiliar with the region, the best bits from each era and each generation.



 

During the 60s, when the country was buoyed by an economic high, they even regular commercial and critical success; the country became a regular location for film scouts all across Hollywood due to its cheaper labour and wide geographic variety.

The country’s socialist dictator, Josip Broz Tito, more genial, liberal and significantly less brutal than his equivalents across the rest of Communist Eastern Europe himself was a great fan of films, and commissioned war films that promoted the actions of his Partisans against the Nazis in World War II.

Able to afford Western stars, these films, at various times, starred such names as Orson Welles, Yul Brynner, and even Richard Burton, and their budgets and scale easily matched and sometimes far surpassed their Hollywood equivalents.

Elsewhere, the roots of cinematic protest began to take charge. Inspired by the rule-breaking and anarchistic methods of the French New Wave, the Yugoslav Black Wave emerged alongside similar movements in Czechoslovakia and Poland. These directors, the most notable of which were Dušan Makavejev, Aleksander Petrović and Zelimir Zilnik, worked with low-budgets and little equipment to produce brave, inventive guerrilla films that even in a comparatively liberal communist country often fell afoul of the censors.

Despite the best efforts of the authorities, their influence lived on and found good ground in the following generation, which also produced Yugoslavia’s most internationally acclaimed and arguably most controversial director, Emir Kusturica. One of the few to win not one but two Palme D’or’s at Cannes, his films remain wildly inventive formally whilst often very tricky to navigate thematically.

The arrival of the wars and the breakup of Yugoslavia severely damaged the country’s filmmaking capabilities. Despite that, the directors, actors, and crews all soldiered on.

After the war in Bosnia finished in 1995, the film industry began its slow recovery. The authoritarian control of supposedly democratic Serbia and Croatia meant that both produced more than their share of horrible nationalist films that promoted ethnic violence, but nevertheless, good, nuanced films slipped through, and a new generation of filmmakers began to find their feet.

In Bosnia, ravaged by war more than any other nation, the recovery took slower, but its post-war films have arguably been the strongest; in 2001, No Man’s Land by Bosnian Danis Tanovic became the first film from the region, both before and post-breakup, to win the Oscar for Best Foreign Film.

Although there are now a multitude of separate film industries across what was once the former Yugoslavia, with the war a very recent, very lived memory for many filmmakers, that has not stopped collaboration. The once multiethnic identity of being a Yugoslav has not subsided onscreen, and it is not uncommon to see actors portraying different identities onscreen: a Bosnian being a Serb, a Croatian being a Bosnian, and so on. The war is an unsurprisingly common theme in modern post-Yugoslav cinema, but it is a very fertile one.

This list, is by no means definitive, for Yugoslav cinema is too rich and varied for that. It is rather, a primer for those unfamiliar with the region, the best bits from each era and each generation. May the next one be every bit as good as those before!

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg