poezija

Lidija Deduš: Iz ciklusa 'Moj čovjek'

Lidija Deduš (Banjaluka, 1977.) objavljivala je u Temi, Knjigomatu, Afirmatoru, Stranama, Agonu, a sudjelovala je i kao koautor zbirke pjesama mlađe generacije varaždinskih autora 'Aritmia'. Finalistica je izbora za najbolju kratku priču na natječaju Vranac 2016.g.



 

Kako preživjeti 21. stoljeće

 

kao prvo: odreknite se svega.

iz kuhinjskog ormarića izbacite meso, životinjske masti,

bijelo brašno, jednostavne ugljikohidrate,

šećer, gluten, soju, aditive

i počnite s čišćenjem.

o punom mjesecu podvrgnite se dvadesetčetverosatnom postu.

imajte na umu da ni voda ne dolazi u obzir.

moj čovjek i ja čuli smo za slučaj žene koja je postila mjesec dana.

izjavila je:

osjećala sam se tako moćno u vrijeme posta!

u ostale dane nastojte da vam hrana bude šarena.

u obzir dolaze bioflavonoidi kao 

kvercetin, antocijanin, katehin, rutin, hesperidin.

poznati su i kao vitamin P.

nauka još uvijek ne zna je li on ljudskom organizmu

zaista potreban.

ali njegovo vrijeme dolazi.

zatim.

ukoliko ste korpulentnije građe, bilo bi poželjno pohađati fitness

svakoga dana

sve dok ne dosegnete željenu težinu koja nikako ne bi smjela biti niža od

vaše idealne težine (vidi tablicu).

zategnite stražnjicu! uvucite trbuh!

nemojte hodati ulicom kao zdjelica pudinga!

zatim.

po preporuci stručnjaka prilikom vježbanja morate paziti da

pijete dovoljno vode,

a u teretanu da odlazite pješice.

jedan trening bit će vam dovoljan, ako vježbate 150 minuta.

ali poželjna su minimalno tri treninga tjedno.

idealno doba za novi početak je početak godine.

nova godina, novi život.

novi vi.

zatim.

ukoliko patite od neke kronične bolesti, savjetujte se s liječnikom.

čišćenje tijela iznimno je važno za cjelokupni sustav.

učinite sve u vašoj moći da doživite stotu.

da li ste već čuli za stolicu-čučavac koja olakšava defekaciju?

zatim.

začinite svoj brak flertom, ali nipošto preljubom.

naučite prepoznavati devet znakova da vas partner vara.

dvadeset i prvo stoljeće je epoha čitanja između redova.

znakovi možda neće biti očiti.

oslonite se na intuiciju.

dosta vam je stresa? promijenite posao.

muči vas žgaravica? prestanite pušiti.

moj čovjek i ja, nažalost, ne vjerujemo u vječni život.

proletjeli smo ovlaš još politiku, regionalne teme, sport

i malo se zadržali na celebrityjima.

jesi li vidjela mačku? – pitao me on.

izašla je na balkon – odgovorila sam.

 

 

Kako sačuvati ljubavnu svježinu

 

da bi se sačuvao ljubavni žar i otklonila svaka mogućnost

zapadanja u dosadu i rutinu

parovi bi trebali više vremena provoditi igrajući se.

evo na primjer, moj čovjek i ja. mi se uzajamno poštujemo

i veoma se volimo.

ali stvari se u vezama nikada ne bi smjele

podrazumijevati.

ako želite da vam veza opstane, potrudite se da vam uvijek

bude zanimljivo. u tu svrhu

dobro je provoditi, primjerice, test poznavanja partnera.

prekinite ga usred razgovora o političkoj situaciji u državi

i postavite mu jednostavno pitanje:

čime se u prvoj polovici svoga života bavio otac

moje bake?

a onda lagano počnite odbrojavati od deset.

poznavanje partnera trebalo bi biti dovoljno dobro

da se može usporediti s tablicom množenja

ili pijenjem vode.

probudite ga usred noći.

umjesto romantičnog cvrkutanja i zahtjevnih seksualnih poteza

razbijte mu san jednostavnom konstatacijom

da u vašoj obitelji nikad nije bilo krovopokrivača.

ta se konstatacija sutradan može iskoristiti kao pitanje prilikom

prekida televizijskog programa radi provjere znanja

o zanimanjima unutar vaše obitelji

ili prilikom kuhanja zajedničkog objeda

insinuacijom kako se vaši preci nikada nisu bavili

niti kulinarstvom.

isto tako možete mu, a da partner u vas niti ne posumnja,

za vrijeme tuširanja isključiti bojler

ili zavrnuti vodu.

pustite ga neka vam poslije kaže kako je opet nestalo struje

ili vode.

ako ga sretnete negdje u gradu, možete se praviti

da ga uopće ne poznajete

pozvati ga na kavu kao potpunog stranca

i razgovarati s njim o stvarima koje kod kuće nikada ne biste

iznijeli kao temu.

mogućnosti su razne. budite kreativni.

ne trebate savjetnice iz ženskih magazina da vam kažu

kako zadržati partnera.

uspjeh vaše veze je čvrsto

u vašim rukama.

 

 

Kako prevladati zimsku  monotoniju

 

ljudi se dijele na one koji vole novac i one koji ga ne vole.

da biste saznali donosi li vaše ime zaradu

pridružite svakom slovu abecede po jedan broj.

od jedan do devet.

svakom slovu svog imena zatim pridružite

pripadajući broj.

zbrojite ih.

kad ste završili, u ponuđenoj tablici pročitajte

vašu šansu za ostvarenjem bogatstva.

ljeto je krasno godišnje doba i u njemu možete poduzimati mnoge

izvankućne aktivnosti.

ali uz malo mašte, i zima vam također može biti veoma interesantna.

moj čovjek i ja volimo zvijezde.

na primjer.

u egipatskom horoskopu, on je amon ra.

a zna se tko je amon ra.

moj čovjek.

njegovo se ime još izgovara amun, amoun, amen ili imen.

ra je ra.

zatim.

u keltskom on je drvo breza, a životinja jelen.

kelti nude mogućnost i flore i faune.

ja sam, respektivno, seth, glog i carić (ptica).

i tako dalje.

ukoliko vi i vaš partner imate kućnog ljubimca

možete također provjeriti i njegov horoskop.

na primjer, kućni ljubimac rođen u znaku ribe obožava vodu.

niste to znali?

ljubimci djevice vole da budu čisti i uvijek su spremni za kupanje

dok većina drugih ljubimaca to baš i ne voli.

ukoliko je vaš ljubimac djevica u horoskopu, a ne voli kupanje

možda biste trebali razmisliti o proučavanju podznaka.

horoskop vam daje uvid u mnoge osobine vašeg partnera

o kojima do sada niste ništa znali.

kako se ljubi. da li je optimist ili pesimist.

koje su mu slabe točke.

da.

ljubav je divna stvar i život je lijep kada se u njemu nastani

ljubav.

a zima je najbolji tester stabilnosti vaše veze.

još bolji je neka sezonska bolest.

na primjer, gripa.

ukoliko padnete u krevet, a vaš partner pritom

prema vama i dalje ostane brižan i blag

budite s njim do smrti.

nemojte protiv njega iskoristiti slabe točke opisane

u prethodno spomenutom horoskopu.

u tom, i samo u tom slučaju,

zanemarite disclaimer s dna astrološke stranice, koji kaže

da je sve što ste u gore navedenim tekstovima pročitali

namijenjeno isključivo u svrhu zabave

te da tako treba biti i shvaćeno.

on možda vrijedi ako pomislite da bi vaš kućni ljubimac riba,

rođen u znaku ribe,

mogao baš i ne voljeti vodu.

no, kada je gore opisan partner u pitanju,

nemojte stvari uzimati doslovno.

taj čovjek je čovjek vašeg života.

 

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg