poezija

Marija Dejanović: Moji sinovi konji

Marija Dejanović rođena je 1992. godine u Prijedoru. Živi u Sisku i Zagrebu. Objavljivala je pjesme u raznim časopisima i zbornicima. 2015. je godine bila među pohvaljenima na natječaju za nagradu „Goran“. Novije pjesme objavljuje na svom blogu. Studira komparativnu književnost i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.



 

 

 

Moji sinovi konji

 

 

1.

 

Mojim se sinovima konjima

uvijek pokvare zubi

na prvoj godini fakulteta.

Tako je uvijek bilo,

čak i u vremenu prije institucija

i prije konja.

U primisli je tako od pamtivijeka,

zapisano u tijelima temelja koji trunu

ispod velikih štala,

našeg obitavališta.

 

 

2.

 

Stariji se sin danas vratio.

Dostojanstven, obrazovan konj

vitkih nogu i mišićavog vrata.

Kad bi kralježnicu podvio pod ekvator,

mogao bi leđima držati Zemlju

kao zrno graška u kolijevci.

 

Tu sposobnost skriva u oku,

odmahuje repom i ne govori mnogo.

 

Kad se smije, zabacuje glavu

kao što je to činio sunovrat.

 

Iz otvora, umjesto peludi,

provire četiri praznine

i još toliko crnih polja.

 

 

3.

 

Mlađem se danas pojavila stigma.

Krdo se strčalo niz obronke i brda,

preko jezera i rijeka

da ga vidi.

 

Kad su pristigli,

sjedio je u drvenom stolcu

sa sva četiri kopita ispružena.

 

Oslobođen, zub je sam kružio

i brusio jednu od nogu

prijestolja u koje je posađen.

 

 

4.

 

Nakon što je preciznim pokretom repa

pomeo savjete zabrinutih

rekli smo da je bogohulan

i odrekli se.

 

Nije više otvarao usta

čak ni da bi jeo i pjevao. Zatvorio se

u sobu čiji su zidovi

netaknut plačan snijeg.

 

Kao da se nije sjećao ničeg,

samo razlomljenog stakla.

Nekad se čini da ga čujemo noću

kako u krhotinama njišti.

 

 

5.

 

Moji sinovi konji previše puše.

Čekali smo cijelu jesen da dođu k sebi,

promole glave iz oblaka koje stvaraju.

Umjesto toga, nabiru još usahle trave

i motaju u debele snopove,

ognjene krjesove

 

koje zatim udišu, pušu u smrtnu trublju

i gle, gdje koja vlat ispadne

nastane pašnjak

za sljedeće generacije.

 

Dok im se glave ritmično njišu

u nečujnom praporcu čađe

od njihovih poroka nastaju

oblaci, kiše i grmljavine.

 

 

6.

 

Na tanjuru su zrnca zobi poslagana

u uredne hrpe. Slamnate kuće

bez krovova.

Njegova je površina prazna.

Zato se može dogoditi

da me ozrcali. Tu mogućnost obilno koristi,

spaja moj lik sa krezubim kućama.

 

Kad uzme sebi nešto moje,

u udarcu se raspadne. Postane kost.

 

Sad su oba tanjura prazna.

U potrazi smo za novim kućama,

ali nigdje,

nitko ih nema.

 

 

7.

 

Začula se migrena u tlu

kad je postavio posljednji zub.

 

Naša se kula vidi iz svemira.

Prestrašeni naši su neprijatelji.

 

Nećemo znati što se dogodilo

ili kad, ali Stariji će povesti

konje u vatru.

 

Bez magije uz nas

i bez specifičnog znamenja,

imamo samo smeđu otpornost

njegova ogrubjela vrata.

 

 

8.

 

Znamo da potkove donose sreću.

Skinula sam dvije sa zida i gledala kroz njih

da vas čuvam kao daleka majka.

 

 

9.

 

Osvanulo je:

sunce zemlju uzima k sebi.

Krdo konja proganjano

četrdeset dana

okuplja se oko svojih tragova.

 

Kad zaobiđu velebno kamenje

zaškripi ono malo

i zaplače.

 

Tako je nastala pustinjska rijeka,

tako se skupilo krdo

oko izbora manjeg zla.

 

 

10.

 

Ponudili su mu nož. Izvoli, odreži

mjesecu dno

da njegova plodnost istekne ženi na leđa.

U svjetlosti, postat će devom.

 

Devi ćemo dati da proguta nož

pa će iz trbuha izrasti rog.

 

Taj je način odbio kopitom.

 

Ponudili su mu nož i rekli evo,

odreži si urasli nokat

što ti priječi da šakom združenih prstiju

uzimaš svjetlosno žito

sebi za žezlo.

Taj je razlog odbio vratom.

 

Ipak su ga uzeli, opremili oklopom,

obložili ga vatrenim taljenjem žlica.

 

Tako je. Sada si mjesečev nož.

Prereži dakle svoj vrat

i daj nam da pijemo.

 

 

11.

 

Iz tla izrastaju ježevi:

procvjetalo grumenje suše. Pazi gdje staješ,

u skrovitosti žive mu mnoge

što iskoče da bježe ili bodu.

 

Prve se zovu kobilice.

Mudre su im glave klesane

da nalikuju našima

kad ostare.

 

Druge su nimfe.

 

Vanjštinom mladolike,

skrivaju stoljetni žalac

što su onomad ukrale obadu

kad se u njih zaljubio.

 

 

12.

 

Kad je zubljonoša proždirao

sela i gradove, rijeke,

ostale stvari što imaju granice

u strahu su drhtale kostima.

Jedino je mlađi rekao

okote, dođi

i daj mi da pogledam gnoj iz tvog zuba.

 

I doista, zubljonoša se pomami za njegovom mladošću

i razmaže istek po zidovima.

Mlađi se razjari,

ustukne

jer ono što je vidio bilo je krdo

stasalo u krvi njegova brata.

 

 

13.

 

Konjska će smrt uvijek dostići konje

jer plovi u vodi koju su slijedili.

Odakle je nesreća potekla

i čiji joj zubi omeđuju trajanje

nije zapisano. To je naslikano

na stjenkama špilje

ali u njoj je mrak.

 

Čak i da nije,

da su tisuće zvijezda šupljine na krovu

ne bi mogao reći.

 

Jer su mu žvale nataknuli na riječ

i svezali konopom sva putovanja.

 

 

14.

 

Krdo se skupilo na najveći kamen

i izraslo iz njega kao trublja.

 

Stariji je stajao na samom vrhu

dok su plamteći jezici prijetili suncu:

slični smo ti po svojstvima,

suviše smo ti blizu,

u čađi nam se sjaje činele

koje iskašljavamo

kada god poželimo.

 

Dio je konja postao

balkon koji ga uzdiže

pa se učini da je govornik

torzo, da nema vlastite noge

i da nikamo ne ide.

 

 

15.

 

Poželjela sam svući vlastitu kožu

da nam načinim nepropustan krov.

Majčice, nemoj,

rekao je mlađi

meso će ti ogoljeno postati grubost.

 

Kad nas umorno i gladno

posjeti vrijeme,

ti ćeš biti previše kruta

da te skuhamo za gozbu.

 

 

16.

 

Kad je buzdovan savladao otpor

njegove štale

zatekli smo ga kako sjedi,

bezub,

u središtu oslikane kapele.

 

Oblaci, ptice, crvena mora,

sve je nastalo trajanjem

njegovih zuba.

 

Svezali smo mu kopita

i ostavili ga da leži na podu

kao kontinent.

 

Neće se više nijedan moj sin

okušati u stvaranju svijeta.

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg