intervju

Leonarda Bosilj: Ostati mrtav hladan spram životnih nepravdi po meni je gore nego biti preosjetljiv na njih

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Leonarda je u uži izbor ušla s pričom ''Ptice ne lete''. U to ime, obavili smo s njom standardni intervju. Intervjui s ostalim autorima iz užeg izbora slijede uskoro.



 

-       Gdje i kako živiš?

Cijeli život živim u Varaždinu, no prošle sam se jeseni zbog početka fakulteta preselila u stan u Zagrebu pa sada (ovisno o predavanjima) pola tjedna provodim u Zagrebu, a pola kod kuće u Varaždinu. Varaždin je relativno malen, miran grad u kojem se rijetko kad išta događa. Volim šetati, čitati, ritualno gledati filmove s bratom i općenito provoditi vrijeme s obitelji pa mi dobro odgovara mirna Varaždinska atmosfera.

-       Gdje izlaziš i što ima zabavnog u tome?

Ja zapravo baš i nisam osoba za izlaske. Preferiram ostati kod kuće, zamotati se u dekicu i odgledati seriju ili pročitati knjigu. Moji uobičajeni izlasci su večernje šetnje sa psom i to mi je najljepši dio dana. Pas i ja smo tada praktički sami na varaždinskim ulicama. Savršeno je za odmaknuti se od svega i samo razmišljati o čemu god mi padne napamet. To je također vrijeme kad smišljam najviše priča i ideja o kojima bih mogla pisati.

-       Što je tebi, i za tebe, književnost?

Misao, pobuna, kritika, bijeg, zabava.

-       Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

Svaki puta kada čitam knjigu, nebitno je li epska fantastika ili svakodnevno životarenje, potpuno se uživim u priču. To je kao da paralelno s ovim stvarnim životom, nakratko živim još jedan drugi, novi život. Sprijateljim se s likovima, plačem s njima, hvatam se za glavu kad čine pogreške, smijem. Na neki se način doslovno ubacim u priču i to radim još od malena kada sam prvi put pročitala Harry Pottera. Mislim da je ta mogućnost proživljavanja i stvaranje povezanosti sa samom knjigom ono što književnost čini posebnom.

-       A ono najgore?

Kada književnost postane obveza te se piše zbog ekstrinzičnih motiva. Književnost bi, po mojemu, trebala prvenstveno biti produkt individualne potrebe.

-       Koje su tvoje teme?

Nemam neke određene teme, a i ne želim se definirati i stavljati u okvire neke određene problematike. Imam želju pisati o stvarnim, „malim“ ljudima kakve susrećemo svakog dana, njihovoj psihi, unutarnjim sukobima i suočavanju sa problemima svakodnevnice. No, isto tako, jednom kada bolje usavršim i razvijem svoj stil i sposobnosti pisanja želim napisati neku fantasy priču ili roman koji bi pak u sebi sadržavao drugačije teme i probleme.

-       Što ti je motiv za pisanje?

Želja da se izrazim, s obzirom da mi to nekako baš i ne uspijeva govorom.

-       Što te drži?

Tvrdoglavost. Obitelj.

-       Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu/okolici i ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?

Prvi puta kada mi je netko pročitao tekst, objektivno ga prokomentirao i ukazao mi na sve što ne valja, bilo je u literarnoj grupi Prve gimnazije Varaždin. LIT je, kada sam prvi puta došla, imao nekih desetak članova. Svake sljedeće školske godine bilo nas je sve manje; stariji su završavali srednju, no nitko novi nije dolazio iako se profesorica trudila privući više ljudi. Unatoč tome što nas je, kada sam bila zadnja godina, ostalo samo četvero, sve djevojke u grupi su svojim radovima osvajale prva mjesta i pohvale na Poezitivi, Gjalskom, Lidranu… Za profesoricu Ružu koja je vodila grupu imam same pohvale i ako slučajno neki Varaždinski gimnazijalac ovo pročita, LIT je mjesto gdje se može dobiti savjet, kritika, pohvala i podrška te neprocjenjiva pomoć u vlastitom književnom razvoju. Čula sam i da se nedavno otvorio književni salon u Varaždinu tako da književna scena definitivno postoji.

-        Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

Obožavam Krležu i Kamova. Krležine novele, pogotovo zbirka „Veliki meštar sviju hulja“ su mi genijalne i jedno sam vrijeme čak neke svoje priče pokušavala pisati u njihovom stilu.

-        Kako vidiš svoju generaciju?

Generacija u koju spada i dvijetisućeito godište navodno se naziva Generacija Z, a u Americi i Generacija „Pahuljica“ (Snowflake) što bi trebao biti pogrdni naziv koji ismijava navodnu preosjetljivost i emocionalnost naše generacije. Ja osjećam da postoji tisuću drugih stvari koje nam se mogu pripisati kao loše baš kao i kod svake generacije, no ne i preosjetljivost. Suočeni sa svakodnevnim društvenim nepravdama, raspadima ideala i često gorkim i bezosjećajnim komentarima starijih generacija svatko se sa problemima nosi najbolje što može. Ostati mrtav hladan spram životnih nepravdi po meni je gore nego biti preosjetljiv na njih.

-       Postoje li pisci iz tvoje generacije (rođeni osamdesetih i mlađi) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Volim čitati priče i poeziju po raznim portalima te mi je većina mlađih pisaca poznata od tuda i zaista se nadam da će neki od njih (npr. Iva Tkalec, super mi je njena zbirka priča „100% društveni uzgoj“) uskoro objaviti nove zbirke ili romane.

-        Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. Prije petnaestak godina (fakovska generacija, recimo), bilo je obratno. Smatramo to, ipak, signifikantnom činjenicom. Kako to komentiraš?

Muškarci su u prošlosti imali veće mogućnosti; bolje obrazovanje, samostalnost, poticaje da promišljaju svijet oko sebe. Žene su te slobode dobile relativno nedavno pa je logično da se sada probijaju do iste razine poput muškaraca. U budućnosti će se omjeri vjerojatno izjednačiti te će se, barem se nadam, gledati samo kvaliteta samih radova.

-        Što je ono što bi željela napisati?

Nešto čime ću uspjeti izraziti sve one zasad još nijeme, neartikulirane misli. Nisam još sigurna što će to „nešto“ biti.

-        Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Znači mi izrazito puno. Iako prvenstveno pišem zbog sebe same, znati da su moji tekstovi čitljivi i nekome tko im nije privržen poput mene same, ogroman je poticaj za daljnje pisanje. Bez lažne skromnosti mogu reći da uopće nisam očekivala prolazak u širi izbor, a kamoli u uži izbor. Pratila sam objavljivanje i pročitala gomilu izvrsnih priča iskusnijih autora te sam iskreno iznenađena svojim prolaskom u uži izbor.

-       Što pisac treba raditi?

Što god želi. Vjerujem da definiranje i guranje autora u bilo kakve okvire guši kreativnost koja bi sama po sebi trebala biti izvan okvira i definiranih očekivanja.

 

 

 

***

 

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo joj je prvo sudjelovanje na nekom javnom natječaju.

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg