intervju

Toni Juričić: Nisam jedan od onih koji bez pokrića pljuju po domaćem samo zato jer je domaće

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Toni je u uži izbor ušao s pričom ''Con calma''. Što Toni misli o (hrvatskoj) književnosti i vlastitoj generaciji, možete pročitati u intervjuu ispod.



 

-       Gdje i kako živiš?

 

Trenutno živim u Durhamu, malom gradiću na sjeveroistoku Engleske gdje pohađam doktorski studij. Što se tiče mog načina života, mislim da živim više-manje normalno. Od dana do dana, đir do puba na pivu-dvije i onda natrag doma zaspati uz Buffy ili koju drugu deset-dvadeset godinu staru seriju koju sam pronašao na streaming platformama. Mislim da bi se mogao prebaciti na Northern Express da se malo ohladim u ovim ljetnim danima.

-       Gdje izlaziš i što ima zabavnog u tome?

Ovisi. Ako sam u Zagrebu, onda me se više-manje može pronaći na live svirkama. Veliki sam zaljubljenik u glazbu i jednostavno volim iskoristiti svaku priliku da čujem novu glazbu uživo. Što ima zabavno u izlascima? Volim bit u društvu dragih mi osoba. Volim dinamičnost. Koliko god to zvučalo otrcano, volim i upoznavati nove ljude. Koliko god to zvučalo još otrcanije, možda se u novim ljudima i rodi ideja za novu priču. Nikad ne znaš kada i gdje možeš upoznati majku ili oca nove priče.

-       Što je tebi, i za tebe, književnost?

Za mene je književnost način izražavanja. Također, ona je za mene i suputnik. Nabasao sam u antikvarijatu pred neki mjesec na zbirku pjesama Allena Ginsberga i ruku na srce, dugo vremena nisam imao tako genijalnog sugovornika pri dugim vožnjama. U tim trenutcima, između redaka takvih klasika ponovno pronađeš razlog zašto se baviš književnošću, da iz sebe izbaciš dio duše, da izvršiš anatomiju na njemu i da pokušaš pronaći što nije u redu s tobom ili ovim svijetom. Čak i ako ne pronađeš razlog, nekako je lakše što si izvršio samo-egzorcizam na sebi. Bolje da tvoji demoni lete oko tebe, nego u tebi.

 

-       Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

Taj osjećaj olakšanja. Probudiš se. Osjećaš i dalje težinu jučerašnjih dana i problema. Otvoriš laptop, staviš glazbu, pokreneš Word i eto, prije nego što popiješ prvu kavu, nekoliko je virtualnih stranica ispisano ili smislenom pričom ili nekonzistentnim tokom misli. Prošle sam godine završio diplomski studij i pronašao se u svojevrsnom limbu između fakulteta i posla, gdje bi jutra provodio u samoći dok bi moji prijatelji bili na poslu. Smatram da me književnost u tom trenutku održala unutar granica razuma, kako čitanje, tako i pisanje.

-       A ono najgore?

Mislim da nema negativnih aspekata književnosti, barem što se mene tiče. Mislim, ovdje se možemo uhvatiti teme kako je teže piscima zbog slabe čitanosti, nemogućnosti objavljivanjima i visine autorskih honorara, ali mislim da to ne spada u domenu privatnog odnosa s književnošću.

-       Koje su tvoje teme?

Ne volim se ograničavati na teme, ali primijetio sam da često vrtim varijacije na teme otuđenosti, samoće, kaotičnosti individualnog uma promiješanog s postmodernističkim ludilom suvremenog društva.

-       Što ti je motiv za pisanje?

Nada da će barem netko kliknuti link na moju priču ili podignuti knjigu s police i pronaći utjehu da nije sam.

-       Što te drži?

Neka nada da svijet nije toliko ludo mjesto. Drži me i Springsteenova pjesma Reason To Believe. Na kraju svakog dana, svi nalazimo svoj razlog za vjerovati u sutra.  

-       Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu/okolici i ima li tu nešto što bi želio istaknuti, reći, napomenuti?
Pa u Labinu nisam svjestan neke književne scene. Mala smo sredina. Koliko sam siguran, jedino se ja od mlađih bavim pisanjem. Vjerojatno sam u krivu i nadam se da jesam. Bio je u Labinu (hajde, okolica Labina) Goran Gluščić koji je objavio roman, par kratkih priča i završio u finalu Prozaka na vrh jezika, ali eto, on je pisanje priča zamijenio pisanjem kodova. Pokušavam ga vratiti u ring jer takav talent ne zaslužuje bit izvan njega.  

-       Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

Kako sam počeo sa žanrom, najvažniji utjecaji su bili Edgar Allan Poe i Lovecraft. Nakon toga, prebacio sam se na Chucka Palahniuka, Neila Gaimana, Charlesa Bukowkog, Juana Rulfoa, Marqueza i slične. Glazba je također odigrala krucijalnu ulogu, tako da se na mojoj listi često vrte Nick Cave, Tom Waits, Bruce Springsteen, Lucero, The Menzingers, itd. Naravno, tu su i filmovi. Ma da ne nabrajam previše, općenito sam ovisan o pop kulturi i ona je ključan dio mog života i stvaralaštva.

-        Kako vidiš svoju generaciju?

Kao i svaku drugu generaciju. Nosimo se s promjenama i društvom kako najbolje možemo i znamo.

-       Postoje li pisci iz tvoje generacije (rođeni osamdesetih i mlađi) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Pred nekoliko godina sam pokrenuo projekt [noir.am sessions] koji se bavio glazbom, ali se brzo proširio i na književnost. Ideja je bila uhvatiti mlađe pisce i predstaviti ih regionalnoj publici. Ono što sam naučio pri radu na tom projektu je to da ako netko kaže da nema dobrih mlađih pisaca ili laže ili nema pojma o čemu priča. Čitali smo tako i snimali Dunju Matić, Svena Popovića, Andriju Škare, Darka Šeparovića, a imao sam baciti oko i uho na djela Književne grupe 90+ (Lana Bojanić, Lara Mitraković, Josip Razum, Vigor Vukotić, Martin Majcenović i Ema Pavlović).

-       Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. Prije petnaestak godina (fakovska generacija, recimo), bilo je obratno. Smatramo to, ipak, signifikantnom činjenicom. Kako to komentiraš?

Sličan razgovor sam imao pred nekoliko mjeseci s prijateljem oko kantautorske scene. Zadnjih par godina, na nezavisnoj sceni pojavili su se mladi (ženski) glasovi koji su oduševili publiku i kritiku. Lovely Quinces, Mary May, Billie Joan, Nina Bajsić, Elis Lovrić (od kantautorica) pa do bendova predvođenih ženskih snagama poput NLV, Pi, Tus Nua i sl. Slična stvar je u književnim nagradama. Svjedočimo novom generacijskom valu umjetnosti kojeg predvodi ženska populacija i iskreno, radujem se smjeru kojemu nas on odvodi.

-       Što je ono što bi želio napisati?

Kao što sam ranije odgovorio, nešto što će nekoga barem na trenutak učiniti sretnim, da budem dobro društvo tijekom tih nekoliko minuta ili sati.

-       Što ti znači (ako išta) da si ušao u uži izbor 7Km?

Iskreno, ulazak u uži izbor djeluje kao potvrda da ono što pišem posjeduje nekakvu kvalitetu. Pronaći se uz bok s književnicima i književnicama čiji radovi reflektiraju stanje novije hrvatske književnosti je pečat truda i napora kojemu svi težimo.

-       Što pisac treba raditi?

Što god on želi.

-       Mišljenje o hrvatskoj književnosti?

Samo najbolje. Kako o starijoj književnosti, tako o novijoj. Nisam jedan od onih koji bez pokrića pljuju po domaćem samo zato jer je domaće.

 

 

 

***

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg