vijesti

Književna karika / Lit link festival 2019 - program i sudionici

Književna karika ili Lit link festival 2019 održavat će se od 27. 6. do 29. 6. 2019. u Puli, Rijeci i Zagrebu.

Uz hrvatske sudionike, gosti festivala bit će pisci, urednici i izdavači s njemačkog govornog područja (Njemačka, Austrija, Švicarska).

Dodatna večer festivala bit će održana 30.6. u Ljubljani, u suradnji s Cankarjevim domom.



 

Program 2019.:

 

26. 06., srijeda / 18:30 h

Zagreb

Književni klub Booksa, Martićeva 14d

Anke Stelling i Jovana Reisinger, razgovor s autoricama i uvod u Festival

 

*

27. 06., četvrtak / 20:00 h – 23:00 h

Pula

Društveni centar Rojc, Gajeva 3

U programu sudjeluju:

Anke Stelling, Slađana Bukovac, Barbara Rieger, Željka Horvat Čeč, Jonas Lüscher, Laura Freudenthaler, Neven Ušumović, Jovana Reisinger, Viktorija Božina, Bojan Žižović, Kristine Listau, Jӧrg Sundermeier, Loan Nguyen, Jessica Beer i drugi...

 

*

28. 06., petak / 19:00 h – 22:30 h

Rijeka

Book café Dnevni boravak, Ciottina ulica 12a

U programu sudjeluju:

Laura Freudenthaler, Goran Ferčec, Jovana Reisinger, Nikola Petković, Anke Stelling, Asja Bakić, Jonas Lüscher, Damir Pilić, Barbara Rieger, Zoran Lazić, Kristine Listau, Loan Nguyen, Jessica Beer, Jӧrg Sundermeier i drugi...

 

*

29. 06., subota / 18:00 h – 22:00 h

Zagreb

Klub Močvara, Trnjanski nasip bb

U programu sudjeluju:

Anke Stelling, Maša Kolanović, Nebojša Lujanović, Barbara Rieger, Darko Šeparović, Laura Freudenthaler, Julijana Adamović, Jovana Reisinger, Nada Topić, Jonas Lüscher, Jessica Beer, Loan Nguyen, Kristine Listau, Jӧrg Sundermeier i drugi...

 

*

Dodatni program:

30. 06., nedjelja / 19:00 h – 22:30 h

Slovenija

Cankarjev dom, Ljubljana

U programu sudjeluju:

Nada Topić, Anke Stelling, Vesna Lemaić, Darko Šeparović, Laura Freudenthaler, Jurij Hudolin, Jovana Reisinger, Goran Janković, Jonas Lüscher, Eva Markun, Andrej Tomažin, Kristine Listau, Jӧrg Sundermeier i drugi...

 

Čitanja se odvijaju uz projicirane prijevode na hrvatski i njemački jezik.

Specifičnost festivala jest da ne ugošćuje samo autore nego i urednike i izdavače.

Lit link festival teži dugoročnim efektima književne komunikacije i osnaživanju potencijala prevođenja. 

 

*

Više o sudionicima:

 

Anke Stelling nemilosrdno precizno analizira pažljivo kurirane životne laži tamo gdje se mainstream njemačke književnosti pretvara da se nema što vidjeti ni pripovijedati. Lijevo-liberalni berlinski milje: urban, progresivan, uspješan, i prožet sveprisutnim mehanizmima suptilnog klasnog i rodnog isključivanja o kojima je zabranjeno govoriti. S romanom „Bodentiefe Fenster“ (Prozori do poda) 2015. bila je u širem izboru nagrade Deutscher Buchpreis, kao i na Hotlistu nezavisnih njemačkih izdavača za istu godinu. Za posljednji roman „Schäfchen im Trockenen“ (Ovčice na suhom, 2018) dobila je prestižnu nagradu Leipziškog književnog sajma za 2019. godinu. Žiri je nagrađeni roman opisao kao „okrutan, oštrih rubova, koji želi i mora povrijediti, koji protestira protiv upornog pokušaja da nas se umiri, silom otvara nešto u našem prividno sigurnom samoshvaćanju i tako, nadajmo se, oslobađa prostor za jasnije mišljenje“. Rođena je 1971. u Ulmu. Živi u Berlinu.

 

Jonas Lüscher „pripovijeda furiozno, sa smislom za komiku i s mračnim intenzitetom“ (Neue Züricher Zeitung) o stvarima koje, na prvu, ne obećavaju puno literarnog potencijala: financijska kriza, znanstveni pogon, ekonomske teorije. Godine 2013. objavljuje kratki roman „Proljeće barbara“, koji je ušao u širi izbor za Deutscher Buchpreis i uži izbor švicarskog ekvivalenta, Schweizer Buchpreis. I roman Kraft 2017. dospijeva na Longlist za Deutscher Buchpreis, a dobiva Schweizer Buchpreis. Kritika je roman slavila kao duhovitu, jezično virtuoznu, analitički preciznu, briljantnu satiru intelektualnog neoliberalizma. Hrvatski prijevod Proljeća barbara 2015. objavljuju Edicije Božičević, a isti izdavač priprema i prijevod romana Kraft. Rođen je 1976. u Bernu. Živi u Münchenu.

 

Julijana Adamović je nagrađivana književnica, čiji je recentni, autobiografski inspiriran roman "Divlje guske" (2018) izvrsno primljen od kritike i publike. Rođena je 1969. na sjeveru Srbije, u multinacionalnoj panonskoj regiji Vojvodini (još točnije, u Bačkoj) koja je kroz stoljeća „mijenjala“ države i etničku strukturu. Iako su intenzivne migracije zbližile ljude različitih pripadnosti, rat 90-tih godina ponovno je poremetio odnose i iznudio novi val selidbi, što je odredilo i književni interes autorice. U romanu "Divlje guske" ona kroz prizmu intimne priče o odrastanju sedmogodišnjih blizanki, u ruralnom ambijentu, reflektira i društvene prilike socijalističke Jugoslavije, kao i tragove vremena koje joj je prethodilo, s neposrednim uvidom u fluidnost identiteta. Živi u Vukovaru.

 

Asja Bakić rođena je 1982. godine u Tuzli (BiH). Završila je studij bosanskog jezika i književnosti. Objavila je zbirku pjesama „Može i kaktus, samo neka bode“ (2009) te zbirku kratkih priča „Mars“ (2015). Autorica je bloga U carstvu melanholije. Pokrenula je i uređivala internetski časopis Muf za feminističko čitanje popularne kulture. Bavi se i književnim prevođenjem. U izboru Literature Across Frontiers uvrštena je 2017. među deset Novih glasova Europe. Njezina knjiga Mars objavljena je 2018. u SAD. Živi u Zagrebu.

 

Jessica Beer studirala je filozofiju, germanistiku i komparativnu književnost. Radila je kao slobodna urednica i prevoditeljica. Od 1999. do 2013. na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču radila je na organizaciji izložbi i u PR-u, a od 2003. do 2012. vodila je event program Knjižnica grada Beča. Od 2013. u Residenz Verlagu vodi književni program. Njeno uredničko težište leži na suvremenom shvaćanju političke književnosti i pisanju u društvu migracija. Residenz Verlag je među izdavačkim kućama u Austriji s najdužom tradicijom. U književnom programu naglasak leži na novim otkrićima iz njemačkog govornog područja, kontinuiranim izdavanju sabranih djela renomiranih austrijskih pisaca, i probranim prijevodima s drugih jezika.

 

Slađana Bukovac rođena je 1971. godine u Glini. Diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu. Živi u Puli i radi kao televizijska novinarka. Knjige su joj prevođene na njemački i mađarski jezik. Objavila je knjige: "Putnici", roman (2003; nagrade Slavić i Kiklop za debitante); "Nijedan pauk nije savršen", zbirka pjesama (2005); "Rod avetnjaka", roman (2008; nagrada Fran Galović), te "Stajska bolest" (2016), roman koji je bio finalist dviju glavnih hrvatskih nagrada za roman (T-portal i Fric).

 

Viktorija Božina spada među mlade autore koje Lit link festival redovito afirmira u dijelu programa. Rođena je 1990. u Zadru gdje trenutno pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Boravila u Americi gdje je završila studij informatike. Objavljivala kratke priče, a 2018. izašao je njen roman "Turbofolk". Ovaj autobiografski inspiriran roman, osim što bilježi i američka iskustva, dijelom je smješten u poluurbani-polururalni ambijent dalmatinskog kamenjara (Benkovac i okolica) te u okružje turbofolk potkulture, vrlo prisutne u autoričinoj generaciji, premda o tome postoji malo književnih tragova.

 

Željka Horvat Čeč (1986., Čakovec) objavila je dvije knjige pjesama, knjigu priča i roman "4 brave". Magistrirala na studiju hrvatskoga jezika i književnosti i živi u Rijeci. Zapažena je i nagrađivana kao pjesnikinja minimalističkog izraza. Njezina zbirka poezije "Moramo postati konkretni" bila je finalist nagrade Kamov 2015. Pjesme su joj prevedene su na engleski, francuski, njemački i švedski. S romanom "4 brave" (2016) zapažena kao prozaik. Riječ je o pseudo-autobiografskom romanu o odrastanju u doba devedesetih, uz dokumentarne elemente, smještenom u selo na sjeveru Hrvatske nedaleko od granice s Mađarskom.

 

Goran Ferčec (1978., Koprivnica), pisac i dramaturg. U Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) 2015. izveden je njegov tekst „Pismo Heineru M“. Izvedbeni tekst „Radnice u gladovanju“ izveden je 2014. u sklopu projekta Vor den Hunden u koprodukciji fringe ensemblea iz Bonna i Schaubühne Lindenfels iz Leipziga, kao i u ZKM-u 2017. godine. Autor je teksta predstave „Ispravci ritma“ pripremljene u koprodukciji izvedbene skupine „BADco.” i HNK u Zagrebu. Autor je romana „Ovdje neće biti čuda“ (2011.), knjige eseja „Priručnik za jučer“ (2015.) i knjige izvedbenih tekstova „Prekovremeni rad“ (2018.)

 

Laura Freudenthaler je višestruko nagrađivana austrijska književnica mlađe generacije. Rođena je 1984. u Salzburgu. Živi u Beču. Prvu zbirku pripovijedaka „Der Schädel von Madeleine“ (Madeleinina lubanja) objavljuje 2014. Tri godine poslije, 2017., slijedi roman „Die Kӧnigin schweigt“ (Kraljica šuti) za koji na Festival du premier Roman 2018. u Chambéryju dobiva Nagradu za najbolji debitantski roman na njemačkom jeziku. Njen drugi roman, „Geistergeschichte“ (Priča o duhovima), objavljen u veljači 2019., nagrađen je nedavno Europskom nagradom za književnost. Kritika intenzivnu atmosferu njenih romana uspoređuje s „psiho-topografijama Ingeborg Bachmann … i filmovima Nouvelle Vague“ (Neue Züricher Zeitung), a njenom pisanju atestira snažnu slikovitost koja „površine umije opisivati tako da ono što leži ispod njih počinje vrebati i ključati“ (Literatur und Kritik).

 

Maša Kolanović rođena je 1979. u Zagrebu gdje i živi. Predaje na studiju kroatistike na Filozofskom fakultetu. Od 2017. voditeljica je projekta ''Ekonomski temelji hrvatske književnosti''. Objavila brojne stručne članke te knjigu „Udarnik! Buntovnik? Potrošač...Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije“ (2011), uredila zbornike „Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva“ (2013) i „The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia: (post)Socialism and its Other“ (Palgrave Macmillan, New York, 2017.). Knjige fikcije: „Pijavice za usamljene“, 2001; „Sloboština Barbie“, roman, 2008; „Jamerika: trip“, 2013; “Poštovani kukci i druge jezive priče“, 2019.

 

Zoran Lazić (Slavonski Brod, 1976.), pisac i scenarist. Piše romane („Jednog dana ništa“, „Ljeto u gradu“, „Gori domovina“), kratke priče („Miss Krampus“, „Kalendar“), igrane filmove („Narodni heroj Ljiljan Vidić“), tv-serije („Zakon!“, „Bitange i princeze“), kazališne tekstove („Spektakluk“). U dijelu scenarističkih radova tendirao ka eksperimentalnom izrazu, što se očituje i u njegovoj proznoj kompoziciji, to jest u romanu neklasične strukture. Bivši filmski i glazbeni kritičar te urednik generacijski značajnog magazina pop kulture Nomad. Živi u Zagrebu.

 

Kristine Listau zajedno s Jörgom Sundermeierom vodi Verbrecher Verlag iz Berlina. Pored toga je četiri godine zastupala autore u književnoj agenciji Antas Bindermann Listau, dok Verbrecher Verlag nije počeo zahtijevati svo njeno vrijeme. Prije toga je radila za Ured za kulturu grada Frankfurt na Majni, gdje je bila nadležna za organizaciju i PR književnih festivala te drugih događanja. Verbrecher Verlag objavljuje beletristiku, publicistiku i ilustrirane knjige o likovnoj umjetnosti. Težište pritom leži, kako na mladoj književnosti, tako i na ponovnom otkrivanju klasika, a u nefikcionalnom programu naglasak, pored književnoznanstvenih tema, leži na progresivnoj i kritičkoj publicistici.

 

Nebojša Lujanović, rođen je 1981. u Novom Travniku (BiH). Radio razne poslove: od građevinskog radnika i skladištara, preko voditelja knjižare, do predavača. Diplomirao je politologiju, sociologiju i komparativnu književnost. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao na teoriji književnosti. Objavio prozna djela: priče „S pogrebnom povorkom nizbrdo“ (2008.), te romane „Godina svinje“ (2010.), „Orgulje iz Waldsassena“ (2011.), „Oblak boje kože“ (2015.) i „Južina“ (2019). Objavio i priručnik za kreativno pisanje „Autopsija teksta“, znanstvenu knjigu „Prostor za otpadnike“ te knjigu eseja „Fatalne simetrije“. Živi u Splitu. Hobi trčanje maratona.

 

Loan Nguyen je zamjenica direktora i voditeljica odjela za prava i licence u izdavačkoj kući Matthes & Seitz Berlin. Prije nego što se nastanila u Berlinu, radila je i u Parizu i Seoulu u izdavaštvu. Matthes & Seitz Berlin nezavisna je izdavačka kuća koju je 2014. osnovao Andreas Rӧtzer, slijedeći tradiciju Matthes & Seitz München, kojeg su 1977. osnovali Axel Matthes i Claus Seitz. Matthes & Seitz Berlin objavljuje suvremenu njemačku i međunarodnu književnost, kao i brojne naslove iz područja filozofije, politička teorije i kulturalnih studija. Godišnje objavljuje oko osamdesetak knjiga.

 

Nikola Petković (1962., Rijeka) živi i radi u Rijeci kao sveučilišni profesor (kulturalni studiji i filozofija). Autor je osamnaest knjiga različitih vrsta, od toga četiri romana („Kako svezati cipele”, 2011; “Uspavanka za mrtve”, 2007; “Priče iz davnine“, 1989; „Put u Gonars“, 2018) , četiri zbirke poezije, te niz esejističkih i znanstvenih knjiga. Od 2011. do 2017. bio je predsjednik Hrvatskog društva pisaca. Poezijom se bavi i kao kritičar u riječkom Novom listu. Na engleski su mu prevedene dvije knjiga pjesama te roman „Kako svezati cipele“ (Dalkey Archive Press, 2017). “Put u Gonars” recentni je dobitnik nagrade t-portala za najbolji hrvatski roman u prošloj godini.

 

Damir Pilić rođen je 1969. u Šibeniku. Magistrirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao novinarstvo na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Objavio je romane „Đavo prvo pojede svoju majku“ (2001.), „Splitting: Kako sam tražio Srbe po gradu“ (2014.) i „Kao da je sve normalno“ (2018.), publicističku studiju „Marx nije mrtav“ (2016.) i znanstveno-publicističku monografiju „Samoubojstva: oproštajna pisma“ (1998.). Od 1994. do 2001. pisao je za „Feral Tribune“, a od 2001. piše za „Slobodnu Dalmaciju“. Živi u Splitu.

 

Jovana Reisinger je mlada, svestrano talentirana njemačka filmašica, video-umjetnica i književnica, čije pisanje kritika uspoređuje s „nemilosrdnim“ Austrijancima Thomasom Bernhardom i Elfriede Jelinek. Rođena je 1989. u Münchenu gdje, nakon odrastanja u Austriji, danas ponovno živi i studira na Hochschule für Fernsehen und Film (Visoka škola za televiziju i film). Snimila je brojne kratkometražne filmove, ali i glazbene spotove za minhenske underground bendove. Za kratkometražni film „pretty boys don't die“ dobila je nagradu ZONTA festivalskog vodstva Dana kratkometražnog filma u Oberhausenu. 2016. objavljuje multimedijalnu konceptualnu knjigu „Donna Euro is poisoned by rich men in need“ za koju je snimila i 45 videa. Godine 2017. objavljuje roman „Still halten“ (Mirovati), koji je 2018. nagrađen Nagradom za igre riječi bavarskog radija Bayern 2. Kritika je roman opisala kao „brz, blještav i brutalan kao sam život“ (Die Tageszeitung).

 

Barbara Rieger zapaženi je novi prozni glas na austrijskoj književnoj sceni, koji hvata „urbani sound jedne generacije“ (Oberösterreichische Nachrichten): lakonski, precizan, ritmičan, bez daha. Rođena je 1982. u Grazu. Živi i radi u Beču. Od 2013. zajedno s Alainom Barberoom piše trojezični foto blog „Café Entropy“ iz kojega je nastala i knjiga „Melange der Poesie“ (Melanž poezije), a u rujnu 2019. objavit će i drugu zajedničku knjigu „Kinder der Poesie“ (Djeca poezije). Roman „Bis ans Ende, Marie“ (Sve do kraja, Marie), objavljen potkraj 2018., tematizira asimetrično žensko prijateljstvo u kojemu se isprepliću igre moći i alkoholni i seksualni ekscesi. Kritika je roman opisala kao „napet i uzbudljiv tekst i studiju slučaja, koji istražuje granično područje između igara moći, projekcije i patologije“ (Deutschlandfunk) te kao „opasan flert s bezdanom“ (Die Presse).

 

Jӧrg Sundermeier zajedno s Kristine Listau vodi Verbrecher Verlag iz Berlina (koji je 1995. osnovao s Wernerom Labischem). Izdao je mnoge knjige, a neke je i sam napisao, najrecentnije „Sonnenallee“, 2016., i „11 Berliner Friedhöfe, die man gesehen haben muss, bevor man stirbt“ („11 berlinskih groblja koje morate vidjeti prije nego što umrete“), 2017. Od 2015. je predstojnik zaklade nezavisnih izdavača Kurt Wolff, a od 2014. član uprave ogranka Berlin Brandenburg Udruge njemačkih izdavača i knjižara. Verbrecher Verlag objavljuje beletristiku, publicistiku i ilustrirane knjige o likovnoj umjetnosti. Težište pritom leži, kako na mladoj književnosti, tako i na ponovnom otkrivanju klasika, a u nefikcionalnom programu naglasak, pored književnoznanstvenih tema, leži na progresivnoj i kritičkoj publicistici.

 

Darko Šeparović rođen je 1987. u Veloj Luci na otoku Korčuli gdje je i odrastao. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje poeziju i prozu te književne osvrte. Najprije zapažen kao pjesnik. Pjesnički rukopis „Autopilot“ nagrađen je nagradom „Na vrh jezika“ i objavljen 2015. Čitat će iz romana „Krvotok“ (2018) iz čijeg je teksta još itekako vidljiva Šeparovićeva pjesnička dimenzija. Posjeduje dozvolu za voditelja brodice. Ipak živi u Zagrebu.

 

Nada Topić (Split,1977.) objavila je zbirke pjesama „Svetac u trajektnoj luci“ (2005.), „Meteorologija tijela“ (2015.), „Bezbroj i druge jednine“ (2017.) i „Otac“ (2019.), slikovnicu „Kako se rodila roda“ (2007.) te zbirku kratkih priča „Male stvari“ (2016.). Autorica je znanstvene monografije „Knjižara Morpurgo u Splitu“ (1860. – 1947.) i „Razvoj kulture čitanja“ (2017.). Zbirka „Meteorologija tijela“ našla se u užem izboru za književne nagrade „Risto Ratković“ i „Tin Ujević“ za 2015. godinu, a zbirka priča „Male stvari“ polufinalist je Nagrade „Kamov“ Hrvatskog društva pisaca 2017. godine. Živi i radi u Solinu.

 

Neven Ušumović rođen je 1972. u Zagrebu, odrastao u Subotici (Vojvodina, Srbija). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju, komparativnu književnost i hungarologiju. Kao knjižničar radi od 1996. godine u Knjižnicama grada Zagreba, a od 2002. godine u Gradskoj knjižnici Umag. Objavio je u Zagrebu zbirke priča „7 mladih“ (1997.), „Makovo zrno“ (2009.), „Rajske ptice“ (2012.) te roman „Ekskurzija“ (2001.). Izbor priča „U stočnom vagonu“ objavljen mu je u zasebnoj knjizi 2014. godine u Beogradu. Uvršten je u američke antologije Best European Fiction i Zagreb Noir.

 

Bojan Žižović rođen je 1975. u Puli, gdje je završio srednju umjetničku školu. U Veneciji je specijalizirao stare grafičke tehnike, u Ljubljani studirao slikarstvo te ruski i južnoslavenske jezike. Objavio zbirke pjesama „Apsurd“(1993.) i „U slučaju da ne postoji“ (AGM, 2007.). U novinama Glas Istre radi kao novinar i urednik. Godinama surađivao je s avangardnim rock-glazbenikom Francijem Blaškovićem i njegovom grupom Gori Ussi Winnetou koji su uglazbili veći broj njegovih pjesama. 2019. godine objavio je roman „Stranka“.

 

*

 

Ulaz na sva događanja je besplatan.

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg