intervju

Dinko Kreho: Književna ''mladost'' je sklizak i evazivan pojam koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.



 

 

-       Gdje i kako živiš?

Uglavnom u Zagrebu, i uglavnom solidno – praznovjerje mi ne dopušta da kažem „dobro“. Red je napomenuti: ne isključivo od pisanja.

 

-       Gdje izlaziš i što ima zabavnog u tome?

Kad je riječ o socijalizaciji, izlazim uglavnom na dnevne kave i/ili kolače i na sport. Volim društvo, ali nisam baš ljubitelj gužve i noćnog života.

 

-       Što je tebi, i za tebe, književnost?

Ljubav, sloboda, frustracija.

 

-       Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

Oduševljava me onaj neizostavni udio mašte koji književnost traži. Kao što se često govori i piše, prostori koje uspostavlja književni tekst – ma kakav bio njegov rodovsko-žanrovski predznak – po defaultu su fiktivni. To književnost i razlikuje od, recimo, filma, pa čak i od glazbe.

 

-       A ono najgore?

Ne znam, nemam top-listu koju bih mogao konzultirati.

 

-       Koje su tvoje teme?

Ako bih morao izabrati jednu temu koja bi objedinjavala eseje, priče i poeziju koju pišem, bila bi to vjerojatno tjeskoba.

 

-       Što ti je motiv za pisanje?

Radoznalost, ljubav, i opet tjeskoba i strah. Praktičnije gledano, pisanje je jedna od rijetkih aktivnosti u životu za koje vjerujem da sam ih u stanju obavljati solidno i savjesno i s izvjesnom konzistentnošću.

 

-       Što te drži?

Hrana, seks, sport, razgovori s prijateljima i poneka knjiga ili serija.

 

-       Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu/okolici i ima li tu nešto što bi želio istaknuti, reći, napomenuti?

Kako živim u glavnom u glavnom gradu jedne izrazito centralizirane države, mogu reći da ukoliko je „mlađa scena“ aktivna igdje u toj državi, onda je to ovdje. Književna „mladost“ je dakako sklizak i evazivan pojam, koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast. 

 

-       Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

Mange i anime, stripovi i roto romani, weird fiction raznih fela i filozofija tzv. spekulativnog realizma.

 

-        Kako vidiš svoju generaciju?

Valjalo bi se aktivno zapit(kiv)ati o tome što generacija u književnosti uopće podrazumijeva, i je li književnost jednog područja (ma po kojem ga kriteriju izdavajali) možda moguće konceptualizirati po nekom drukčijem modelu nego što je onaj obiteljski i generacijski. Uzmemo li „generaciju“ u reduciranom, biološkom smislu – recimo, ako tu utrpamo sve rođene osamdesetih godina – nisam siguran da o „nama“ mogu ponuditi bilo kakvu suvislu generalizaciju. Osim možda kroz usporedbu: čini mi se da je kod ljudi rođenih od sredine devedesetih naovamo, dakle aktualnih dvadesetineštogodišnjakinja i dvadesetineštogodišnjaka, osjećaj pripadnosti „generaciji“ znatno jači nego kod nas deset-petnaest godina starijih.

 

-       Postoje li pisci iz tvoje generacije (rođeni osamdesetih i mlađi) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Francuski pisac Tristan Garcia, čiji roman Sedam trenutno prevodim, jedan je od autora koji su mi svojim pisanjem rasplamsali entuzijazam kako za istraživanjem suvremene proze, tako i za njenim pisanjem. Što se naših prostora tiče, uživam čitati Darija Bevandu, Marka Pogačara, Lamiju Begagić, Muanisa Sinanovića, Lejlu Kalamujić, Andreja Tomažina, Vladimira Tabaševića ili Mariju Pavlović, da spomenem samo neke.

 

-       Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. Prije petnaestak godina (fakovska generacija, recimo), bilo je obratno. Smatramo to, ipak, signifikantnom činjenicom. Kako to komentiraš?

Rekao bih da se autorice općenito puno češće javljaju na natječaje i da su na njima daleko upornije. (Pritom, povlačimo li paralelu s fakovcima, valja imati na umu da se potonji nisu profilirali kroz natječaje, nego posve drugim putevima, „odozgo“ i kroz medije opće prakse.) S druge strane, opazio sam da natječaj Kritične mase iz godine u godinu okuplja zanimljive, meni ponekad i nepoznate kratkopričašice, i raduje me što je tako.

 

-       Što je ono što bi želio napisati?

Scenarij za strip. Scenarij za crtani film ili seriju. Još neku radio dramu.

 

-       Što ti znači (ako išta) da si ušao u uži izbor 7Km?

Jako me raduje, prije svega zato što je u našem književnom polju rijetkost da priča takvog žanrovskog profila („kozmički“ i weird horor) „ubode“ neko priznanje.

 

-       Što pisac treba raditi?

Uzdržati se od savjeta na temu zadaće pisca, a pogotovo pokušaja da pritom bude duhovit.

 

-       Mišljenje o hrvatskoj književnosti?

Rijetko razmišljam o hrvatskoj – ili npr. srpskoj – književnosti kao nekom posebnom, nadpovijesnom entitetu. Zauzvrat, često razmišljam o npr. hrvatskom književnom polju, ili književnom životu/književnoj sceni u Hrvatskoj. Čini mi se da smo – „mi“ u smislu tzv. regije – od devedesetih naovamo doista potonuli duboko u kulturnu provinciju. Što ne znači da se povremeno ne piše izvanredna književnost. Ali i obrnuto: to što postoji izvanredna književnost ne znači da književno polje nije u poodmaklom stadiju erozije.

 

 

 

 

***

 

Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu. 

 

 

 

 

 

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg