poezija

Alen Brlek: Sang (iz knjige pjesama)

Pročitajte izbor iz knjige pjesama ''Sang'' Alena Brleka.
Alen Brlek (Zagreb, 1988.) autor je zbirki pjesama ''Metakmorfoze'' (Algoritam, 2015.) objavljene na temelju osvojene Nagrade Na vrh jezika 2014. godine i ''Pratišina'' (Kontrast, 2017.). Član je Hrvatskog društva pisaca, europske platforme za pjesništvo Versopolis i dio glazbeno-poetskog projekta Zaron. Zbirka pjesama ''Sang'' izašla je ove godine u izdanju HPD-a.

USPOSTAVLJANJE PISMA

Hodao sam po stanu, tražio krštenje ili

koplje, točku susreta. Rekao amen, rekao

iskupljenje, bomba, rajčica, maj, corona,

rekao

smrt fašizmu brza i trajna, bogu srednji rod

rekao matematika je i glava i panj i zamah.

Rekao ljubav sol europa vuk mama svjetlo

vrt ptica krug demokracija, opet ljubav,

atom

hodao sam po stanu i čekao bilo kakvu

pregršt kojom bih namirio očeve, zagrizao

u slobodu

PODNE

potom uvijek neka aleluja u sjeni uzgaja

tijelo, grlo iz kojeg će pustiti sunce

i to će biti znak, pripajat ćemo se načinom države.

Otvorit će nam se životi poput izlazne rane, u

plastiku nade i straha

kako bi iznova postali ili teologija ili

hereza koja stvarnost drži na okupu.

VRTLAR

ostavljen u pustoši logoreje bio sam bik

s poljupcem na čelu,

Budilo se proljeće ugljena na mrkim

poljima govora.

Matematika je polegla moje tijelo i usnuo

sam vrtlara.

Okopan, s krumpirom umjesto

srca bio sam sestra među

sestrama.

ZATVARANJE KLAONICE

Gledao sam u tvoje sunce, vjerom u

klijanje većom od krista legao u tvoju

zemlju, rekao znaš li da postoji potpuno

crna kokoš, ayam cemani

i živi u tvojoj šutnji. Tako si me

naučila patnja je uvijek rezultat

tržišta gladi, bliskost u sebi nosi

neizrečenu ucjenu u kojoj obitava

sloboda.

Tako si me naučila spustiti

oštricu i otići.

TJEDAN

pošumljavao sam te zaboravom, glas po

glas donosio ti rječnik motike.

Pošumljavao sam te vatrom,

učio kako se kamen pretvara u mekoću, kako bol

kojoj nas dodaš

može postati pokret zgloba kojim se obris prinosi

svjetlu

i postaje smrt sjene. Pošumljavao sam

te strpljenjem kvasa,

pupanjem smokve, neumornim rukama majke.

Rekla si nježnost je

nož, u ruke mi spustila

jutro.

RUŠENJE DRŽAVE

U danu nesposobnom postati

staklenik iz televizora su ritualno

izlazile lopate ulazile u hrvate

opet izlazile, pune velikog ugljena.

Htio sam reći država je peć država je

utroba zvijeri, češnjak oko vrata dementnog

oca uvijek spremnog postati ložač u rukama

nacije. Pitati i što osim vatre, bih, sa svim tim

ugljenom?

Plav i neprevodiv rekao sam zaboga

leave britney alone

LJETO

Rekli su vaše djece je previše, muža

premalo njihovo znanje nije ni potpuno ni

obavezno rekli postoji način života,

otvorite vrata

i otvorili nam nebo kao ribu

prestrašeni što u njoj nema

oca. Rekli smo ne jedemo

ribu,

premjestili crijep, jedno drugome zavezali

obuću i strahove, pokazali more i pupak.

Pobacao sam sve i jedan češnjak s

balkona, rekao evo sin, i tu prestaje.

Pun motika zamahnuo ka ljetu u sebi.

SLOBODAN DAN

Čistio sam mrvice kruha sa

stola prao suđe iznosio smeće

meo pod

veš izlagao suncu, sebe vodi tebe

srcu čitao recepte

gulio krumpir izbijao zube

samome sebi

govorio s vremenom

s vremenom i ništa se nije dogodilo

i dalje ne znam što je donijelo više smrti

pojedinac ili kolektiv

i je li moguće zaista

voljeti bez tog znanja.

LAVICA

vidio sam iz taloga si,

tvoja je ljubav jezik biorazgradivosti

spreman uzgojiti zeleno stoljeće u plastici

koju noćim.

Vidio sam te neumornu u voćnjaku, kako sanjaš

prepolovljena od samoće, kako tinjaš

u tugu zarasla.

Vidio sam djedovog brata kako traži

čekić ne bi li me otvorio.

USPOSTAVLJANJE MOLITVE

Čekao sam, s kralješkom u rukama rekao moje tijelo

moja kuća, tvoje tvoje, lizat ću ti rane

sve životinje to rade. Već pucam od zrelosti

i velik će dio mene istrunuti u zagrljaju

sunca ne poseži, povijest je halucinacija o

miru lonac toploga džema u koji te pošalje

metak.

Rekao volim te, zemlja u kojoj živim masovna

je grobnica

volim te jezik kojim govorim nikada neće biti

slobodan volim te, zastrašujuće i nježno.

Reci dobrojutrodijete, postat ćemo

pitomi biti meko kruha

ČOVJEK

I tako je prošlo ljeto, u zelenome prokuhala

voda, zubi puni žeđi i klinčića. Rekao shvatit

ću oštricu samo ako je položim u meki trbuh

brata. Nikada.

Sve dimljeno najednom, sve najednom i ljubav

i rekao klaonica, često se ponavljam, poput ratova.

Nesiguran u ovoga koji jesam prilazim

kuhinji i napuštam cinizam

CVJEĆAR

Šutio sam ukrug

jer sve što sam mogao dati bili su šrapneli.

Jezikom se, ipak, okopava, ne raznosi.

JESEN

i budi bijelo, budi papir, kisik poražen

prostorom za moje dobro riječi. S neba jesen

među nama nedostižna pravda, češalj bez zuba.

Sve češće plačemo netko naš će

odrasti u svijetu bez tigrova

sve češće ulicom prolazi

Tesla crna, metalik nada.

OTAC VREMENA

Ležao sam u potrebi za pričom, ispunjen

prazninom. Ležao, rekao iznova ništa od kojeg

strop je žutio.

Ja, otac jednog vremena

ležao i turpijao rogove

svitanju

u koje pustit ću kokoši.

ŽIVOT

Rekao sve se ponavlja, sve dejá vù

rekao molim te izađi iz pjesme i

ostani čovjek zauvijek svijen u

molitvu.

Rekao zamisli koliko kitove boli kada umire njihov

koliko boli djetinjstvo svijeta u vatri

koliko je usamljena starost svijeta,

rekao budilice su najveći teror poslije

tradicije ali mi smo oni koji žele biti lijepi,

mir u vertikali kita, rekao sve će ove riječi

jednoga dana popucati

kao ligamenti.

POČETAK KORIDE

ono isteklo poput mrke abecede ugljena.

Rasplakani

puni prerije i izgubljenih pasa rekli poljubit ću

te u majku

u oca, sestro, poljubit ću te

zapalili rodne listove vratili se

pepelu, bijelim zidovima prišli

bojicama.

o nama

Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor osmog izdanja nagrade ''Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Lea Čorak: Zeleni manifest mladosti protiv hipokrita ili kako je počelo spašavanje svijeta u mojoj staji

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)

Lea Čorak (Zagreb, 1997.) završila je diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije u Zagrebu. Autorica je zbirke pjesama Šetnja šarenilom, za koju je 2021. primila nagradu "Milivoj Cvetnić" Društva prijatelja knjige Hrvatske Kostajnice, kao i putopisa O bogovima, ljudima i moru; putovanje Grčkom, koji je iste godine nagrađen na regionalnom natječaju "Spasimo putopis." Dobitnica je nagrade "Metafora" (2021.) te međunarodne nagrade "Lapis Histriae" (2022.) za kratku prozu. 2024. godine dodijeljena joj je nagrada "Zdravko Pucak" za pjesnički rukopis Skrletna samsara. Njezina poezija i kratka proza objavljivane su u književnim časopisima te uvrštene u uži izbor više književnih natječaja. Živi i radi u Zagrebu.

proza

Robert Aralica: Akteri za kugu

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga te engleskoga jezika i književnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. Kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara (2022.). Također, ušao je u uži izbor natječaja Kritična masa i Pišem ti priču (2024.) te Prozak (2025.). Trenutno je zaposlen kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Rea Kurtović: Obitelji i proturječja

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)

Rea Kurtović (Zagreb, 2000.) pohađa dvopredmetni studij talijanistike i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stekla je naziv sveučilišne prvostupnice, a trenutno piše diplomske radove. Tijekom studiranja je sudjelovala na Erasmus+ studentskoj razmjeni u sklopu koje je jedan semestar provela studirajući na Univerzitetu u Padovi. Prethodno je završila jezični smjer Gimnazije Lucijana Vranjanina, gdje je pisala za školski časopis Vranec. Uživa u pisanju od ranog djetinjstva pa je tako u 5. razredu osnovne škole osvojila 3. mjesto na književnom natječaju Gradske knjižnice Velika Gorica Pišem ti pismo. Osim kratkih priča, piše i poeziju, a u slobodno vrijeme se bavi sportom i plesom.

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" (7. izdanje) - NAGRAĐENA PRIČA

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 6. IZDANJE - NAGRAĐENA PRIČA

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).