intervju

Darko Šeparović: Svoju generaciju vidim kao prijelomnu

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Darko je u uži izbor ušao s pričom ''Ovako''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.



 

- Gdje i kako živiš?

Trenutno živim u Veloj Luci. Opušteno.

 

- Što je tebi, i za tebe, književnost?

Umjetnost.

 

- Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

Mogućnost da te svakodnevno netko oduševi.

 

- A ono najgore?

Mogućnost da te svakodnevno netko razočara.

 

- Što ti je motiv za pisanje?

Istraživanje granica vlastitog jezika.

 

- Postoji li mlađa književna scena u tvom okruženju (užem i širem) i ima li tu nešto što bi želio istaknuti, reći, napomenuti?

Zanimljivo mi je kako se u zadnjih desetak godina afirmirala pjesnička scena tako da ne postoji prevladavajuća poetika nego samostalni i potpuno različiti pjesnički glasovi koji egzistiraju neovisni jedni o drugima. Mislim da za to postoji nekoliko razloga, a prvi je taj da poezija nije tržišno uvjetovana pa samim time ne postoji poetika za koju bi izdavači i urednici tvrdili da se „dobro prodaje“ i u koju bi pokušali ukalupiti pjesnike/inje. Drugi je razlog što imamo dvije nagrade – Goran za mlade pjesnike i Na vrh jezika -  za rukopis zbirke poezije iza kojih stoje žiriji čiji članovi imaju sluha za prepoznavanje autentičnih pjesničkih glasova. Treći i ne manje bitan razlog je nepostojanje književne infrastrukture (časopisa, stipendija, specijaliziranih portala...) pa je objavljivanje prvih pjesama prebačeno u virtualni svijet društvenih mreža gdje se ostvaruje direktna „jedan na jedan“ komunikacija s čitateljem. To su samo neki od razloga zbog kojih smo posljednjih godina mogli čitati sjajne zbirke poezije Alena Brleka, Monike Herceg, Lucije Butković, Martine Vidaić, Dinka Krehe, Marija Glavaša, Marije Dejanović, Lare Mitraković, itd. Bit će zanimljivo vidjeti kad će se takva vrsta odmaka od dominantne struje i formiranje pojedinačnih autorskih glasova dogoditi u prozi kojom i dalje dominira stvarnost i mimetizam, a sve pod spomenutom egidom da se takve knjige „dobro prodaju“ pa zašto nešto mijenjati. E, baš zato!

 

- Kako vidiš svoju generaciju?

Kao prijelomnu.

 

- Postoje li pisci iz tvoje generacije (ili blizu) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Ima ih puno. Najrecentnije: Dino Pešut s romanom „Tatin sin“ i Lana Bastašić s knjigom kratkih priča „Mliječni zubi“.

 

- Što je ono što bi želio napisati?

Novu zbirku poezije.

 

- Što ti znači (ako išta) da si ušla/ušao u uži izbor 7Km?

Ulazak u širi izbor bio mi je motiv da pročitam gotovo priče koje sudjeluju u ovogodišnjem natječaju i upoznam se s najrecentnijom proznom produkcijom. Natječaj se odvijao u kontekstu kojeg je gotovo potpuno definirala korona i bilo je zanimljivo čitati na koje sve načine književnost određuje trenutak u kojem nastaje, kako različiti autori/ce daju odgovor na isto pitanje. 

 

- Kako vidiš svoj odnos prema pisanju u budućnosti? Koliko ti je važno da se nastaviš (intenzivno) baviti književnošću? Koji poticaji, ako neki, djeluju ili su djelovali na tebe u tom smislu (motivacije)?

Poticaj je dobar, valjda, jedino ako je poljoprivredni jer pisanje dolazi iznutra, a prethodi mu čitanje i stotine nagomilanih dilema, ali napisano kao i pročitano nužno promijeni nešto, barem minimalno; javiš se nekome koga godinama nisi čuo, ne gaziš ježeve jer si čitao Ježevu kućicu, preispituješ vlastite odluke i nekako pred kraj ove rečenice osvijestiš da motivacija nije pogonsko gorivo pisanju nego će prije to biti pokušaj odgovora na pitanja koja tako rijetko čuješ, nešto kao: koliko daleko si spreman otići?

 

 

 

 

 

 

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg