proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.



 

PROVJETRAVANJE GLASNICA

Kad otpočne ljeto

Tri ću dana ići nijema po svijetu


Noć pada sve glasnije

Sve sigurnije buka podjarmljuje

Breze i vukove i bokove i visoke vrhove

Vodenog bilja

I malene ljudske uši


Otkako je otpočela zima

Često se derem

Ljudi tako odlaze

A ja tu izderanost nosim na obrazima

I kad ih nema da me takvu vide


Sve temeljitije govori tlo

Natječući se sa silinom strojeva

Što su se svuda razmilili

Odgurujući se sad silom u nebo

A ja se naprežem čuti


Bubnjići tek što mi ne popucaju


Neki nadolazeći asteroid

Ponovni poljubac zvijezde


Kad otpočne ljeto

Tri ću dana hodati otvorenih usta

Da nestane pritisak u ušima

Potom ću pjevati pjevati pjevati


 

 

 

 

OSIPANJE

U kutu hodnika premalena trenirka

Krhotina božićne kuglice i dva mrtva mrava

Redom odbačene stvari

Preko svega posuta prašina

Da se ne čini da su zaboravljene

U tom je kutu tek na tren

Zastalo vrijeme


Kroz dan na tjedan ili dva

I sama zastanem u njemu

Ramena objesim na sušilo za rublje

Čekam da se iscijedi višak

Prekriženih pokušaja pogleda

Uganutih uglova

Kasnije nemam toliko problema s disanjem


Ustajalim satovima namazana stopala

Lakše gaze kroz kolotečine

I manje bodu svi koraci ponovljeni

Zbog neke pogrešne procjene

Previše očekivanja previše oklijevanja

Premalo makar privremenog ostvarivanja


Povremeno

U kutu hodnika pospem se pepelom

Čučnem nisko iza ormarića

Ramena ostavim drugdje

I pustim da se ospe iz mene

Sve čemu pripadam

Na tren tad zastane vrijeme

Kalendar me preskoči

Manje postojim

Nakon takvih dana lakše postojim




 

 

 

NATEČENOST

Otkako manje plačem češće sam bolesna


Voda se taloži duboko

U gomoljima pluća

Kad je vlaga vani velika

Iz takvog močvarnog tla jedva uspijevam

Iskoračiti

Od napora hodanja usta mi budu

Kao preopterećena stabljika povijena unutra


Otkako manje spavam rjeđe ne sanjam


U predvečerje koljena su buktinje

Nedovoljne snage za polunoćna lutanja

A kad se smrači ne pripadaju meni

I ne mogu im narediti mirovanje

Samo se nadam

Da ću ujutro moći ustati


Otkako manje sumnjam u odredište

Orijentacija mi je preciznija

U lopaticama čaplje čvrsto usađuju zametke

Hodanja kroz snove


 

 

 

 

ČEKANJE ČOVJEKA

Stalnim odbrojavanjem vrtimo svijet

Da netko nešto ne čeka

Umrla bi mu jezgra

I kao mamuti bismo čekali

Da nas budući astronauti iskopaju

I da nam poberu tratinčice iz ušiju


Proljeće pušta korijenje

Namjerno prvo u napuštene rudnike

Laktove onih koji za nj ne mare


Otpuhujući glave maslačcima

Šutala sam lani dane

Ruke su mi bile predugačke za moje dobro

Nižući brojanice od poljskoga cvijeća

Objesila sam mnoga jutra

Na sušenje pod strehu

Plijesan je izjela skoro sve

Globalno ovlaženje


Vrućina poput skaraba izjeda meso

U kupolama glave ostaje pohlepa

Jer vlaga

Vlaga dobro podnosi krivicu

I za alergiju

I za to što je puno ljudi bez kičme

Puno je vlage

Pa bolje da visi u ormaru

Kozmodisk ionako bolje drži tijelo u hrpi

A još i stegne sve glupo nepotrebne nabore


U jutenoj vreći na tavanu leži

Strpljenje

Čeka bolje sutra

Čeka mene da budem bolje sutra


 

 

 

 

 

POTROŠNOST ČOVJEČNOSTI

Noćas ljudi hodaju po nebu

Noćas je dobar dan za čuda


Od poludivljine polugrada

Polurazrušenih cesta

Pobjegli su nogostupi

Ako odluče približiti mjesec

Ako malo bolje pogleda


Možda nas brže od najavljivanog

Sve podavi voda

Potop odozdola

I postanemo ribe


Pa ono sitno jato koje preživi polja plastike

Skrivajući se po opustjelim šumama

Nauči opet 

Da je dovoljno biti nijem

Pred prirodom


Noćas ljudi hodaju po nebu

Davno su hodali po vodi

I tu je sve pošlo po zlu


Nebo je daleko i ne razumije

Da su današnji ratovi daleko od žrtava

I da iako pola svijeta gori njima u čast

Najmanje je njima u čast

Ljudi se ubijaju iz pohlepe

Iz nemira

Iz navike

Umjesto košnica pčela uzgajaju košmare

Polja i polja noćnih mora bijelih križeva


Vide li se skroz do gore


Noćas je dobar dan za čuda

Zašto onda ne bi mjesec pao

Pa da svi hodamo po nebu

Umjesto ogrlica nosimo škrge

I napokon se sjetimo biti ljudi



 

 

 

 

 

ZGUŠNJAVANJE

Cesta se zgusnula u mrak

Oči u šake

Nemoć u riječi


Njima se šamaramo bez vidljivih posljedica

Taman i ako poslije netko od nas uvene

A to nisam uvijek ja

Šutnja crkvenih zvona teži u minus beskonačno

Ne čujemo kamo voziti


U ovom desetljeću puno je radova

I cestama se smanjuje opseg

Sve je više jednosmjernih

Sve je manje mogućnosti izbora

A biramo svake četiri godine

Biramo i češće


Samo osobne izbore puno manje ljudi plaća

Tada smo mi premijer i predsjednik

I nezadovoljno biračko tijelo

A malo je koje tijelo zadovoljno sobom

Te male pojedinačne manije i mane

Preslikane su na vrijeme


Koje ne zna što sa sobom

Pa se zgušnjava i kondenzira i tamni i pršti

A mi gorimo gorimo gorimo gorimo gorimo


Pepeo nuklearne zime oblači svijet

U tišinu za kojom smo uvijek potajno ginuli


Zgrušanih pluća

Stojimo kao kržljave ptice

Čekajući nečija krila da nas odbace u nebo


 

 

 

 

 

PLIJESAN

Ishitreno smo preuzeli

Tuđe prste pod svoje

Tuđe lišće pod noge

Tuđe lice na dug


U žurbi postati netko

Tko se neće zaustaviti na svakoj zebri

Tko neće pogledati dvaput

Nego triput i pet i sedam puta

U zrcalo prije izlaska

U žurbi postati netko


Međutim 

Noć je prožvakala stare kože

Odbacila ih među jesenas zasijanim

Bijelim lukom

Ove će ga godine biti potrebno

Skroz malo u jelu

Više će nas gristi naši zubi nego njegovi


Iako živim u ovoj glavi godinama

U uglovima još ima plijesni

I ta mjesta više peku kad se po njima kopa

I kad dođu u dodir s nagrizajućim tvarima

Kao što je češnjak

Feferoni

Neke takoreći sulude istine

(Slabo inače postojim van okvira vlastitih

Vodnjikavih vjeđa)

(O tome se ne priča)


Ne odbijam starenje zbog bora

Nego iz straha da neću znati vratiti sve

Dijelove koje sam pozajmila

Pomno prikrivajući karikiranu sigurnost koraka

Koji su davno trebali okulisti


 

 



POVLAČENJE PLIMOM

U ponekim predvečerjima

Iz prsa se razlijevaju mora


Do jutra usta popucaju

Kao da sam cijelu noć stajala na buri

I imaju okus na mokru sol

A niz leđa se danima još cijede

Riblje krljušti


Ponekad mi odgovara biti otok

Pustiti da mostovi propadnu

I da nema očekivanja

Osim da nekad dođe sutra

Ponekad mi odgovara biti hrid


Kad bi ljudi više bili ribe

Osjećali tijelom

Rjeđe bih sanjala otoke


Kad bih svaki put puštala more

Da utopi sve nadiruće glasove

Živjela bih

Vjerojatno negdje u školjci

I neko drugo dijete bi me prislanjalo na uho

I slušalo moju čežnju

I sanjalo moju vodu


 

 

 

 

 

PRED PROVALIJU

Obrišite noge

Jutro viri iz poderanih plahti

Ako tiho prođemo po danu

Možda nas ne uoči


Nikad potpuno ne ustanem iz kreveta

Jastuke sam nagurala u obraze

Da zaspem gdje god se pruži prilika

Da mi je lice uvijek mekano

Spremno da se na njemu netko odmori

I da ga bez puno posla

Uvijek mogu složiti u odgovarajuću grimasu


Obrišite noge

Posvuda ostaju komadi tuđih života

Autobusnih stanica

Automatskih odgovora

Osjećaja iz obaveze

Redom nepotrebnih nebitnih krhotina

Koje jutro voli iskoristiti

Ne bi li obojalo ostatak dana u svoju volju


Kad i upadnem u provaliju boležljivog sunca

Sklopim oči

Duboko udahnem

Ispričajte me na trenutak

Natečena dan ili godinu kasnije otvorim oči

Promuklo

Na drugim jezicima

Jutro drukčije ugriza


 

 

 

 

PODMLAĐIVANJE

Krajem kolovoza

Cestom plove jata i jata 

Svježe porušenih trupaca

Po golim poljanama ostaju ruke i kosa


Ako umjesto svojih ramena

Obučem bukove grane

I žireve objesim u oči

Hoće li u prekopanom licu izrasti vrganji

Da se gostimo i da nikne opet nova koža

Iz osjemenjenog korijenja

Mogu li tako uzgojiti novi jezik

Bez starih opeklina

I nove podlaktice

Da lakše zakriju nove obraze

Bez starih zamjerki


U zglobove sam tako pred dva ljeta

Rasadila mravinjake

Da jedu sve što ne trebam reći

Od kiseline rastu kanjoni u kapcima

U dlanovima se produbljuju vadiji

Bubri tišina

Riječi naviru u grlo kao na stratište

Sve ih više pokapam

Sve manje godina otvoreno nosim

 

 

 

 

 

 


 

 

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg